Naslovnica Blog Stranica 480

Sjetva pasulja – Dubina, rastojanje i količina sjemena

Sjetva pasulja – Izboru sjemena pasulja treba posvetiti posebnu pažnju. Minimalna čistoća sjemena iznosi 97%, klijavost 80-90%, a maksimalna vlažnost do 16%. 

Sjeme mora biti zaprašeno. Sjetvu treba obaviti nakon što je prošla svaka mogućnost od pojave mrazeva. Optimalno vrijeme sjetve nastaje kada se srednje dnevne temperatura vazduha ustale iznad 10ºC, odnosno kada sjetve sloj zemljišta dostigne temperaturu oko 15ºC.

Suviše rana sjetva može biti opasna zbog pojave kasnih mrazeva i slana, kao i hladnog zemljišta, koje usporava nicanje, smanjuje energiju klijanja i povećava mogućnost pojave truljenja sjemena.

Suviše pak, kasna sjetva ubrzava nicanje, uz uslov da ima dovoljno vlage, ali dovodi do skraćenja trajanja pojedinih faza rasta i razvića, što ima za posljedicu smanjenje prinosa. S druge strane, većina sorti pasulja su biljke kratkog dana, te se i to mora imati u vidu pri određivanju vremena sjetve. Imajući sve to u vidu, sjetvu sitnozrnih i srednje krupnih sorti (npr. biser) treba obaviti u drugoj i trećoj dekadi aprila, a sorte krupnog zrna (panonski gradištanac) u trećoj dekadi aprila.

Dubina sjetve pasulja je 3-5 cm, zavisno od sorte, tipa zemljišta i vremena sjetve. Krupnozrne sorte treba sijati dublje.

Za niske sorte u našim uslovima međuredna rastojanja treba da budu 50 cm, a u redu 5-8 cm, zavisno od krupnoće zrna, pri čemu sitnozrne treba sijati gušće. Može se ići i na druge varijante sjetve. Za sitnozrne sorte treba obezbjediti gustinu 300-400 biljaka, a za krupnozrne 250-300 biljaka po hektaru.

Količina sjemena po hektaru kreće se 80-100 kg za sitnozrne sorte, a za krupnozrne norma sjetve je nešto veća i iznosi 100-140 kg/ha.

Dodatne savjete za uspješan uzgoj pasulja pročitajte u teksu: Sve što treba da znate o uzgoju pasulja

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Savjeti za uspješno gajenje pasulja u združenom usjevu sa kukuruzom

Najpoznatije vrste pasulja i njihove karakteristike

Kakve uslove treba obezbjediti praziluku da bi dobro uspijevao

Praziluk je otporan na niske temperature. Optimalna temperatura za razvoj je između 18 i 20ºC. Sjeme niče na 2-3ºC. Mlade ukorijenjene biljke mogu podnijeti pod snijegom -12ºC pa i -15ºC, a odrasle izmrzavaju pri -8ºC.

Bez ošećenja podnosi jesenje mrazeve i slane pa se i gaji kao jesenja kultura.

Ima visoke potrebe za vlagom i uspješno se može gajiti samo uz redovno navodnjavanje. Neredovno navodnjavanje izaziva prekide u rastu biljke i smanjenje prinosa.

Praziluk je biljka dugog dana. Za svoje razviće traži dosta svjetlosti. Pri gajenju na zasjenjenim mjestima razvija tanka i duga stabla sa uzanim listovima. Najbolje uspjeva na dubokim strukturnim i plodnim zemljištima. Ne podnosi kisela zemljišta.

Usljed visoke potrebe praziluka za hranljivim materijama poželjno je da se šubri i stajnjakom i meneralnim đubrivima. Može se upotrijebiti i nedovoljno zgoreli stajnjak, a ako nema zgorelog rastura se 40-60 t/ha svježeg ili 20-30 t/ha zgorelog.

Mineralna đubriva bi trebalo dodati u sljedećim količinama: azota 60-80 kg, fosfora 80-100 kg i kalijuma 80 kg po hektaru. Fosfor i kalijum se unose prilikom pripreme zemljišta za sadnju. Azot po pravilu služi za prihranjivanje, mada se 1/3 ukupne norme može unijeti pred rasađivanje. Praziluk se prihranjuje 2-3 puta.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

PRAZILUK JE LIJEK – Evo zašto bi trebalo da ga jedete svaki dan

Uzgojite savršen PRAZILUK na potpuno prirodan način

Noćna frajla – Cvjeta samo noću i oduševljava opojnim mirisom

Noćna frajla, latinski naziv (Xesperis matronalis) je dvogodišnja biljka koja potiče sa prostora Mediterana. Ime je dobila po tome što su joj cvjetovi danju zatvoreni, a tokom noći – otvoreni. Poznata je i pod imenom – noćurak.

Njeni cvjetovi opojno mirišu i podsjećaju na cvijeće ljubičica. Iako je očaravajuća, ova biljka ne zahtjeva puno njege ni posebne uslove za uzgoj, pa je zato odličan izbor za početnike u hortikulturi. Uz malo truda i pažnje će vas bogato nagraditi jedinstvenim cvjetovima! Bujnim cvjetanjem, prijatnim mirisom i bojama, noćna frajla je čest ukras terasa, jer je pogodna za gajenje u saksiji i u žardinjerama, ali je i omiljena dekoracija u baštama i vrtovima, pošto podnosi različte uslove za gajenje.

Noćna frajla je lijep i mirisni ukras i kao rezani cvijet. Zamirisaće svaki dom za tili čas. Stablo noćne frajle je nježno i tanko i raste u visinu do oko pola metra. Neke vrste mogu da dostignu visinu i od oko metra. Noćna frajla je grmasta biljka sa izduženim i decentnim sivo zelenim listovima.

Cvjetanje noćne frajle – noćna atrakcija

Ova biljka cvjeta s krajem proljeća i početkom ljeta. Njeni cvjetovi su fini i sitni u raznim bojama: roze, lila, bijela ili žuta. Cvjetići sa 4 latice, slatkog su mirisa, i otvaraju se isključivo noću.

Održavanje Noćne frajle

Riječ je o otpornoj i nezahtjevnoj biljci. Noćna frajla voli svijetle i polusjenovite pozicije. Najbujnije će cvjetati na punom suncu, ali opstaće i u diskretnoj hladovini.

Zalivanje

Biljku treba umjereno zalivati, a za vrijeme ljetnjih žega malo češće. Ako želite biljku u vidu nešto gušćeg kompaktnog grma, skraćujte joj vrhove, dok još raste. Prihrana je potrebna svega jednom u mjesec dana. Noćnoj frajli ne prija presađivanje.

Sadnja noćne frajle

Noćnoj frajli odgovara obična baštenska zemlja, najbolje humusna, propusna i bogata krečnjakom i glinom.

Sjetva Noćne frajle (razmnožavanje)

Sjetva noćne frajle se obavlja na otvorenom svijetlom mjestu. U udubljenje u zemlji stavite dvije, tri sjemenke, utisnite i zalijte. Razdaljina medju udubljenjima treba da bude oko trideset santimetara. Posebno lijepo će izgledati ako se zasiju cijele ivice uz baštenske staze. Inače, noćna frajla se uspješno i sama razmnožava raznošenjem sjemena. Klijavost sjemena je vrlo dobra. Noćnu frajlu možete sijati u kombinaciji sa drugim biljkama cvjetnicama, pa ćete tako danju imati jedne otvorene cvjetove, a noću – frajline!

Noćna frajla u saksiji – nesvakidašnji ukras u domu

Noćnu frajlu uspješno možete gajiti u saksiji, žardinjerama, ili drugim posudama ako nemate privilegiju da je gajite u bašti ili na balkonu, odnosno terasi. Možete je držati i u zatvorenom prostoru, ali će ipak napolju brže rasti ljepše cvjetati jer ova biljka voli svjež vazduh i spoljne uslove. Sijanje u saksijama slično je sijanju u vrtu, na otvorenom prostoru: U saksiju treba da posijete tri sjemenke, odmah ih zalijete pa kada mlade biljke počnu da niču, stavite saksiju ili žardinjeru je na neko svijetlo mesto – to mogu biti na primjer svjetlarnik ili zastakljena terasa.

Napomena: Cvetovi noćne frajle su tokom dana zatvoreni. Ne brinite ni ako se danju smežuraju – kada Sunce zadje, pokazaće svoju pravu ljepotu.

Izvor: cvecarstvo.com

PROČITAJTE:

Bugenvilija – Penjačica raskošnih cvjetova

Sadnja, uzgoj i održavanje stubastih ruža

Kada se sade GLADIOLE i kako ih održavati?

Prirodno đubrivo od ljuske luka – Spremno za upotrebu za samo 24 sata

Prirodno đubrivo od ljuske luka – Postoji mnogo načina na iskoristimo ljuske od luka, a ne da ih bacimo u smeće. Lukovina može da se upotrijebi za pravljenje odličnog tečnog đubriva za biljke. Sljedeći put kada budete koristili luk za pravljenje hrane, obavezno sačuvajte lukovinu za pripremu đubriva.

Priprema đubriva od ljuske luka

Stavite jednu punu šaku lukovine u teglu i onda nalijte 1 l vode. Možete koristiti crveni ili ljubičasti luk, svejedno je. Poklopite teglu i ostavite da odstoji, samo 24 sata. Primjetićete kako je voda promjenila boju, a samim tim je iz lukovine izvukla korisne sastojke za naše biljke. Zatim procijedite i dobili ste tečno đubrivo za biljke.

Upotreba

Jednom nedjeljno zalijte sa ovim tečnim đubrivom vaše biljke (cvijeće, povrće i sl.), kao što zalivate vodom. Obogatićete zemlju korisnim sastojcima i biljke će izgledati zdravije, više će cvjetati i bolje rađati, ako plodonose. Ljuske luka sadrže kalcijum, kalijum, magnezijum, gvožđe, bakar i još mnogo toga.

Pored ovog tečnog đubriva na lak i jednostavan način napravite i đubrivo od banane i ljuske od jajeta, a kako se priprema pročitajte u tekstu: Za bujno cvijeće i povrće – Napravite tečno đubrivo od kore banane i ljuske od jajeta.

Izvor: lekovitebiljke.com

PROČITAJTE:

Kako da napravite tečno organsko đubrivo od koprive

Đubrivo od ZARĐALIH EKSERA – Oživite uvenulu biljku OVIM POTEZOM!

Insekticid i đubrivo od koprive – Kako da ih pripremimo?

Bujne pelargonije – Šest jednostavnih savjeta da cvjetaju sve do jeseni

Pelargonija je biljka koja ne zahtijeva puno brige. Svojim bujnim rastom i raskošnim cvjetovima čak i najneiskusnijim vrtlarima amaterima pruža pravi osjećaj postignuća, sve dok se slijedi nekoliko jednostavnih pravila. Stručnjaci iz Pelargonium for Europe podijelili su svoje znanje o njezi pelargonije kako bi ta prekrasna južnoafrička biljka cvjetala u punom sjaju od maja do jeseni.

1. Prostor za rast

Pelargonije najbolje uspijevaju kada se mogu slobodno razvijati. Žardinijere bi stoga trebale biti najmanje 18 centimetara visoke, a kada se kombinuju prilikom sadnje, udaljenost između susjednih biljaka trebala bi biti barem 20 centimetara.

2. Mjesto na suncu

Pelargonije vole sunce. Što više svjetlosti dobijaju, to su njihovi cvjetovi raskošniji i intenzivnije boje. Idealno im je mjesto na suncu, odnosno u polusjeni. Pelargonije takođe bez problema podnose puno popodnevno sunce. Ali zato sjeverni balkon nije prikladno okruženje.

Savjet: Pelargonije rastu prema suncu. Ako želite prekrasne biljke sa svake strane, zarotirajte pelargonije koje se nalaze u posudi za cvijeće za 90 stupnjeva svake sedmice kako bi dobile dovoljno svjetla sa svake strane.

3. Voda kao tretman ljepote

Pelargonija izvorno dolazi iz Južne Afrike, gdje duža razdoblja suše nisu rijetkost. Pelargonije ih preživljavaju pohranjujući puno tečnosti u svojim mesnatim listovima i debelim stabljikama, tako da povremeni nedostatak vode obično ne uzrokuje trajnu štetu. Međutim, kako bi cvjetale raskošno i kontinuirano, pelargonije je potrebno redovno zalivati.

Za vrijeme sunčanih dana biljke treba svakodnevno zalijevati, po mogućnosti ujutro vodom sobne temperature i, ako je moguće, ustajalom vodom. U posebno vrućim danima, drugo zalijevanje uveče neće im naštetiti. Važno je i da se tlo niti potpuno ne osuši, niti da bude potpuno natopljeno. Kako biste spriječili prekomjerno zadržavanje vode, pobrinite se da višak vode otiče.

Napomena: Kada pada kiša, nemojte samo prestati zalijevati. Posebno kada se radi o bujnim biljkama jer im je lišće ponekad toliko gusto da kišnica uopše ne dopire do tla. Ako niste sigurni, oprezno zabodite prst u zemlju. Ako se čini suvom što dublje idete, zalijte ga.

Ako ne želite zalivati svaki dan, odaberite žardinijere s rezervoarima vode. Balkonska posuda veličine jedan metar ima kapacitet skladištenja oko 10 litara. Pokazatelj nivo vode pokazuje količinu dostupne vode.

4. Dodatna pomoć

Kao takozvane „gladne“ biljke, pelargonije imaju visoku potrebu za hranljivim materijama pa je đubrenje presudno za zdrave, prekrasne biljke. Ako koristite visokokvalitetni, prethodno obogaćeni kompost za posude za cvijeće, to će zadovoljiti potrebe biljaka u prvih nekoliko nedjelja. Nakon toga, hranjive materije u kompostu će se iscrpiti i moraćete primijeniti mineralno đubrivo.

Možete ili redovino obogaćivati vodu s komercijalnim tekućim đubrivom za cvjetnice ili pelargonije, ili upotrijebiti prikladno đubrivo sa sporim otpuštanjem. Specijalizovane radnje i vrtni centri prodaju proizvode koji će osigurati dovoljno hranjivih materija za do 9 mjeseci.

Savjet: Talog kafe izvrsno je, jeftino, prirodno đubrivo za pelargonije jer sadrži pravu kombinaciju kalijuma, azota i fosfora. Ili otopite malu količinu kafe u vodi jednom nedjeljno– jedna kašika dovoljna je za 10 litara vode – ili talog kafe osušite i pažljivo umiješajte u zemlju oko korijenja biljaka.

5. Orezati za poticanje stvaranja cvjetova

Da biste pelargonijama omogućili da svu svoju energiju ulože u stvaranje novih cvjetova, redovno orezujte odumrle izbojke i lišće. Kod poludvostrukih i dvostrukih sorti orezivanje je važnije nego kod pojedinačnih pelargonija. Ako ne želite orezivati, dostupne su i sorte „koje se same čiste“. Za više informacija i savjeta pitajte stručnjake u specijalizovanim radnjama i vrtnim centrima.

6. Zaštita od mraza

Pelargonije su zapravo zeljaste trajnice. Ali kako nisu otporne na mraz, na našim se geografskim područjima često tretiraju kao jednogodišnje biljke. Ako želite da vaše pelargonije prežive zimu, odrežite ih do visine od oko 15 centimetara prije prvog noćnog mraza i premjestite ih na hladno, blago zimsko mjesto.

Idealna temperatura je između 5 i 10 stepeni. Biljka tokom zimskih mjeseci jedva da treba vodu pa može izgledati kao da je uvenula. No s povećanom toplinom i vodom niknuće ponovno na proljeće. Na početku nove sezone upotrijebite svježi kompost i po potrebi presadite biljku u veću posudu.

Izvor: zadovoljna.hr

PROČITAJTE:

Sadnja i njega PELARGONIJA

Razmnožavanje muškatli iz sjemena i reznica

Dobra za imunitet, a tek stomak – ZELENA SALATA kraljica zdravlja

Zelena salata je bogata mineralima kao što su kalijum, kalcijum i natrijum.

Takođe sadrži i veliku količinu vitamina. Obiluje vitaminom C koji štiti organizam od prehlade i gripa, vitaminom E koji je snažan prirodni antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja. Vitamini A i B2, kojih takođe ima u velikim količima, korisni su za oči, kosu i kožu.

Pored toga, sadrži i folnu kiselinu, fosfor, gvožđe, magnezijum, bakar, mangan i cink. Ima vrlo visok procenat vode pa na ovaj način hidrira organizma, kažu nutricionisti. Zbog toga je dobro da je jedete svakodnevno. Naravno, dobro je operite pre upotrebe.

Jedite je svakodnevno i dobro operite.
 

Ovo su ostale pogodnosti koje pruža organizmu:

Jača imunitet

Ova salata je dobra za imunitet jer sadrži magnezijum, kalijum, kalcijum i fosfor. Ovi minerali smanjuju štetni uticaj slobodnih radikala u tijelu pa tako štite od virusnih infekcija i sličnih bolesti. Takođe, velika količina vitamina C povoljno deluje na imunitet.

Dobra je za imunitet, a i creva bolje rade.
 

Pomaže boljem radu crijeva i mršavljenju 

Dobra je za sve koji pokušavaju da izgube višak kilograma jer ima relativno visok procenat vlakana. Namirnice koje su bogate vlaknima pomažu da se osećamo sito i sa manjom količinom hrane, a osim toga, ubrzavaju metabolizam. Uz sve to, salata ima malo kalorija.

Čuva zdravlje kostiju

Kalcijum je važan za zdravlje kostiju i zuba, a pomaže i u održavanju funkcije mišića.

Izvor: www.magazin.novosti.rs

PROČITAJTE:

Kako da zelena salata duže ostane svježa i fino hrskava

Zelena salata – Navodnjavanje i prihrana

Kako izbjeći greške prilikom uređenja vrta

Otkako je pandemija zavladala svijetom, mnogi su više boravili u svojim domovima, a balkoni i slični otvoreni prostori, kao i vrtovi, vrlo brzo postali su zlata vrijedni.

Kao i svakog proljeća, vrtovi zahtijevaju ‘redizajn’ i osvježenje nakon zimskih mjeseci. Premda nam se ispočetka čini da prilikom uređenja vrta nemamo u čemu pogriješiti, stručnjaci upozoravaju da to i nije baš tako.

Andrew Duff iz Inchbald School of Design upozorava da je jedna od najvažnijih stvari povezati stil vrta sa stilom kuće i njenim interijerom.

“Prije svega dobro razmislite o povezivanju vrta i kuće kako bi činili skladan prostor te se nadopunjavali. Budite realni i nemojte zaboraviti u obzir uzeti klimu i uslove u kojima živite. Greška je posaditi biljke koje u području u kojem živite ne mogu opstati”, kaže on.

Dobro je pravilo i da u prvi plan treba istaknuti biljke, jer one su zapravo “zvijezde vrta”, a idealan je onaj koji ima pravu biljku na pravom mjestu, savjetuje nagrađivana dizajnerica vrtova Kate Gould.

1. Prenatrpan vrt

Ovdje takođe treba primijeniti dobro poznato pravilo ‘manje je više’. Iako se u interijerima obično vodimo time, u vrtovima mnogi daju oduška i – pretjeraju.

Ne pokušavajte uklopiti baš sve. Ljudi obično pokušavaju staviti svašta u svoje vrtove. Dovoljna su dva čvrsta materijala za uređenje. I budite vrlo oprezni pri korištenju boje i vrsta biljaka.

Da bi vrt izgledao što prirodnije, trebate razmišljati o sadnji različitih biljaka različitih veličina i rasporediti ih u ponavljajuće uzorke, umjesto da usvojite stil sadnje ‘jedan od svega’. U jednom trenutku morat ćete premjestiti ili čak ukloniti biljke kada se vaš vrt odjednom pretvori u džunglu.

2. Uzmite u obzir vremenske uslove

Ovo je još jedna uobičajena greška koju mnogi rade jer misle da će jednom osmišljeni vrt zauvijek takav i ostati.

“Kad uzmete u obzir to da čak i najtvrđi materijali imaju steepen poroznosti i kontinuirano su izloženi vremenskim uslovima, tada shvatite da je to nemoguć zahtjev. Zato uvijek pitajte koliki je očekivani životni vijek materijala i kako ga treba održavati. Još je bolje prihvatiti nesavršenost i dizajnirati ih. Nije loša ideja odabrati materijale koji će lijepo starjeti, odnosno s godinama sve ljepše izgledati”, rekao je dizajner vrtova Adolfo Harrison.

3. Nemojte sve odmah počistiti

Ako i vi imate neodoljivu želju da odmah sve počupate i maknete iz vrta, niste jedini. Nemojte žuriti! Može biti primamljivo riješiti se određenih biljaka, ali i one dodaju ljepotu i posebnost vrstu te se mogu uklopiti u novi dizajn. Isto tako, uklanjanje ili teško obrezivanje zrelih grmova može “ogoliti” vrt, a stručnjaci ističu da se postojeći materijali često mogu prenamijeniti. “Čak i najneprivlačnija betonska terasa može se razbiti i pretvoriti u idealnu podlogu za novu stazu. Iskoristite razmake između starih kamenih ploča i odaberite pravo cvijeće kako biste ga pretvorili u prekrasan vrt”, kaže dizajnerica vrtova Lucy Conochie.

4. Prilagodite biljke prostoru u kojem ste ga posadili

Loše osmišljen travnjak s gomilom velikih žardinijera i vaza nije dobra ideja jer će vrt izgledati prenatrpano.

Stoga prvo razmislite o biljkama koje želite u svom vrtu.

“Uobičajena greška je premala veličina posuda u kojima su posađene biljke”, kaže dizajner vrta i BBC-jev poznati voditelj Tom Massey.

“Ako su vaze premale ili suviše plitke, tlo će se brzo isušiti i biljke neće uspijevati. Što se tiče veličine, dubina od 300 mm trebala bi biti minimalna za manje biljke i grmlje. Za veće biljke ili drveće trebaće vam 600 mm ili više. Ako planirate uključiti veće drveće ili grmlje, razmislite o tome kako će izgledati kad se razgrana. Ako su žardinijere premale, u njih nećete moći smjestiti dovoljno biljaka da postignete željeni cilj. Izbor materijala također je važan. Tzv. corten čelik je dobar jer hrđa do atraktivne tamnonarančaste/smeđe boje’, kaže Massey.

5. Nedostaje nešto za wow efekt

Mnogi prilikom redizajna vrta zaboravljaju na statement detalj poput efektne vrtne garniture, ukusno dizajnirane nadstrešnice, visećih posuda za cvijeće ili zašto da ne – zanimljive skulpture.

“Ljudi najčešće igraju na sigurno. Zadržavaju zacrtani pravokutni oblik travnjaka ili smanjuju sadnju u nadi da će stvoriti više prostora u kojem kao da uvijek nešto nedostaje. Mnogi se i boje promjena. Na ako želite potpunu promjenu, radije u svoj vrt uključite nešto što će sigurno ‘uhvatiti’ pogled. To može biti npr. usmjeravanje pogleda prema stiliziranom uzdignutom prostoru za sjedenje, pametno posađenom bilju ili pak nekoj nevjerojatnoj skulpturi. Svi se sigurno možemo sjetiti trenutka iz prošlosti u kojem nas je lutajući krajolikom oduševila neka skulptura. Taj je taj trenutak iznenađenja koji je uvijek vrlo efektan. Skulpture u vrtovima često se zanemaruju, no one mogu dati posve novo ruho svakom prostoru”, kaže dizajner vrta John Wyer te smatra kako je to ono nešto zbog čega će vaš vrt dobiti wow efekt.

Izvor: TPortal

PROČITAJTE:

Napravite sami organsko đubrivo i bašta će vam bujati bez hemije

Najveća urbana bašta na svijetu od 2020. na krovu zgrade u Parizu

Šta je matična mliječ i kako se sakuplja

Matična mliječ je sekret mliječnih žlijetda pčela njegovateljica, kojim one hrane larve pčela radilica i trutova prva tri dana njihovg života, dok maticu hrane tokom cijelog perioda razvića i kasnije. 

Mliječ se sakuplja iz matičnjaka svježe zaleženih najranije od dva dana, a najkasnije do tri dana starosti. Vađenje mliječa se lako izvodi pomoću pomoću vakum pumpice ili kaščicom iz ćelije matičnjaka iz koje se prethodno izvadi larva.

Pribor i ambalaža za vađenje i čuvanje mliječa moraju biti besprekorno čisti i propisano upotrebljeni. Zbog svojih sastojaka, koji su izuzetno hranljivi mliječ se sve više proizvodi i koristi u raznim oblicima. Kada se koristi za ljudsku upotrebu, matična mliječ se miješa sa medom (20 g na jedan kg meda).

Ako se uzima u odgovarajućim kombinacijama za postizanje široke preventive i ljekovitog dejstva, med, cvijetni prah i mliječ su od velikog značaja za čovječiji organizam u svim dobima njegovog života. Mliječ se takođe koristi u kozmetici za izradu pomada visokog kavliteta. Zahvaljujući afirmaciji koju je mliječ potvrdio primjenom u praksi za mnoge institute u svijetu njegove osobine predstavljaju predmet daljih istraživanja.

Poznato je da u narodu postoje razne interesne manipulacije za primjenom pčelinjih proizvoda pa se iz tih razloga treba pridržavati zvanične pčelarske literature. Pčelarski proizvodi dobijaju visoku ocjenu od strana medicinskih stručnjaka kao nezamjenjljiva prirodna hrana i zdravstvena preventiva. Matični mliječ ima vrhunsko mjesto među pčelinjim proizvodima, a to je potvrđeno u praksi pa se često u narodu smatra proizvodom „čudotvorne“ moći i dostiže visoku cijenu.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Neistražena moć matičnog mliječa – Ljekovita svojstva i upotreba

Uspješan pčelar mora da ispunjava ova tri uslova

Sve što niste znali o PČELINJEM OTROVU

Kako se pravilno orezuje bosiljak- Uz ove trikove, dobićete najbujniji žbun! /VIDEO/

Kako se pravilno orezuje bosiljak – Da bi biljka ove sezone ostala zdrava, snažno rasla i pružala obilje listova, važno je naučiti kako je pravilno orezati.

Pogrešan način orezivanja bosiljka

Većina ljudi dolazi u iskušenje da otkine najveće lišće biljke, ono koje raste na donjim granama. Ali upravo su ti najveći listovi odgovorni za zdravlje biljke. Veliki listovi primaju najviše sunčeve svjetlosti i osiguravaju da biljka bosiljka dobija odgovarajuće hranljive sastojke. Njihovo orezivanje značajno šteti biljci.

Ispravan način orezivanja bosiljka

Lišće koje biste trebali ukloniti je ono koje raste na vrhu biljke.

Da, manji su, ali postoji dobar razlog da se listovi pokupe sa vrha biljke. Svaki put kada orežete lišće sa vrha biljke bosiljka, omogućavate biljci da stvori dvije nove grane sa mjesta koje ste izabrali.

Te dvije nove grane stvoriće nove skupove lišća, a kada ih ponovo orežete, ponovo će stvoriti dvije nove grane. Rezidba na ovaj način omogućava biljci da raste prema spolja umjesto samo prema gore. Eksponencijalno će rasti svaki put kada orežete biljku.

Isjecite granu neposredno iznad tih sitnih listova, pazeći da ne ometate lišće. Koristite neke makaze za orezivanje bilja kako biste osigurali čist rez.

Ponovite ovaj postupak sa svim granama na kojima rastu sitni listovi.

Kako to izgleda pogledajte u videu:

Izvor: magazin.novosti.rs

PROČITAJTE:

Kraljevski bosiljak za pomoć kod kašlja i prehlade

Začinsko bilje na balkonu i u bašti, trend koji morate probati

Ovo su začini koje lako možete gajiti na balkonu

Božur pored svog prelijepog izgleda ima i ljekovita svojstva

Božur (Paeonia officinalis) je manje poznat kao ljekovita biljka jer, gotovo da je nezahvalno očekivati da ovaj divni cvijet još i liječi – zar nije dovoljno to što uljepšava svijet? Ali, vrlina nikad ne ide sama. Priroda je u svojoj velikodušnosti božuru dala i snažna ljekovita svojstva. 

Božur u svijetu i kod nas

U šumama Sibira raste samonikli, divlji božur koji se smatra posebno ljekovitim, a zovu ga Marijin korijen u imenu je već sadržana informacija o najljekovitijem dijelu biljke – korijenu, ali za lijek se koriste i same latice ovog cvijeta.

Sibirci, kao i Tibetanci u svojoj čuvenoj tradicionalnoj medicini koriste ovo rastirnje za liječenje čira na želucu, reumatizma, podagre i epilepsije. Božur pomaže i u zasustavljanju krvarenja, liječi groznicu i bolesti crijevnog trakta.

Kod nas po vlažnim planinskim livadama raste divlji božur ili evropska planinčica, koji je takođe ljekovit. Zanimljivo je da se, poslije kultivisanja, bezbrojni prašnici samoniklih božura pretvaraju u cvjetne latice pitomih sorti. Ali, to nije jedina misterija: ne zna se zbog čega neke vrste božura ne luče nektar, dok ga druge, kroz posebne otvore izobilno nude mravima i drugim sitnim insektima koji im pomaću u samooprašivanju.

Ono što je takođe vrlo neobično jesu rezultati hemijske analize božura. U njemu su otkrivena etarska ulja, adstrigenti, glikozid salicin i druga jedinjenja, kao i čitav niz mikroelementa među kojim hrom i stroncijum. Upravo to posljednje otkriće daje objašnjenje zašto je božur u kineskoj medicini ulazio u sastav ljekarija protiv raka.

U ruskim apotekama može se naći preparat (tinktura) na bazi divljeg božura, koja se primjenjuje kod neurasteničnih stanja, težih oblika nesanice i drugih nervnih oboljenja. U nedostatku gotovih sredstava, u domaćim uslovima može se napraviti lijek za jačanje nerava i bolji san, od korijena božura i dobrog, prirodnog vina. Ovaj napitak je dobar i kao lijek protiv groznice. Sjeme božura usitnjeno u prah, uzeto sa malo vode i vina, liječi slabost, nesvjesticu, vrtoglavicu, navalu krvi u glavu i rastrojstvo nerava izazvano uzrujanošću ili epileptičnim napadom.

Tradicionalna medicina

U tradicionalnoj medicini odvar korijena božura primjenjuje se za ispiranje zagnojenih rana i čereva koji se potom, pospaju prahom od korijena što dovodi do bržeg zarastanja i iscjeljenja. Istinskim ljubiteljima prirode poznato je da se božur mnogo lakše istrjebljuje nego što se obnavlja (ima dug period razvoja mladih izdanaka) i da ga treba posebno čuvati od nestajanja.

Kultivisani božur pretvara skromne vrtove u pravu svetkovinu lampiona živih boja i unosi dašak nekih dalekih i mirnih vremena, kada su bolesti bile rijetkost i kada je korijen božura mirovao netaknut pod zemljom i po čitavih sto godina transformišući njene sile u opipljivu ljepotu.

Prah korijena božura za smirenje

Uzima se korijen ubran u septembru, osušen i usitnjen u prah, dva do tri puta dnevno, na vrh noža sa malo dobrog vina.

Prah od sjemena božura

Koristi se protiv slabosti, nesvjestice, promuklosti, rastrojstva nerava: uzima se sjeme božura usitnjeno u prah 2-3 puta na dan, na vrh noža sa malo vode ili vina.

Odvar korijena božura

Koristi se za spoljnu upotrebu i ispiranje rana: 10 g korijena kuva se u 1 l vode, koji služi za ispiranje. Poslije ispiranja, rana se pospe prahom od korijena.

Napomena:

  • navedene količine za unutrašnju upotrebu ne smiju se prekoračiti, jer mogu izazvati povraćanje
  • upotrebu božura koristiti samo uz nadzor kvalifikovanog travara ili ljekara
  • ne upotrebljavati bez svjetovanja sa stričnom osobom

Izvor: agrosavjet.com/ Literatura: Prirodom do zdravlja, Vera Horvar, str.41.

PROČITAJTE:

Smilje – Ubrane cvasti ovako tretirajte da biste sačuvali ljekovita svojstva

Krasula – Da li ste znali da ima ova ljekovita svojstva?

Margareta – Sadnja, uzgoj, ljekovita svojstva