Margareta – Sadnja, uzgoj, ljekovita svojstva

Margareta

Margareta (lat. Leucanthemum vulgare) je višegodišnja zeljasta biljka poznata i pod nazivom ivančica. Pripada porodici Compositae/Asteraceae (glavočike), a njena prirodna staništa su umjerena područja Azije, Europe i Sjeverne Amerike. Divlje i samonikle margarete se u nekim krajevima koriste kao lijek i začin.

Biljka tokom faze intenzivnog rasta formira vrlo bujne grmove. Visina se razlikuje od vrste do vrste, a može biti od pola metra do jednog metra. Cvjeta od septembra do aprila. Ima malene cvjetove, ne veće od 5 cm. Latice bijele boje i jezičastog oblika omeđuju žuto središte biljke, a rastu na dugoj, tankoj peteljci. Listovi su tamnozeleni i nazubljeni, a gornji rastu uz peteljku cvijeta i kraći su. Cvjetovi proizvode veliki broj sjemenki izduženog oblika.

Vrste margareta

  • Leucanthemum praecox
  • Leucanthemum ircutianum /vulgare
  • Leucanthemum leucolepis
  • Leucanthemum montanum
  • Leucanthemum liburnicum
  • Leucanthemum croaticum

Margareta je otporna i dugo vremena može izdržati u vazi pa zahvaljujući tome i ljepoti svojih cvjetova te predivnom mirisu, najčešće se poklanja za godišnjice, rođendane i ostale vesele prigode.

Sadnja margareta

Margareta se često uzgaja u vrtovima i cvjetnjacima, a može se razmnožavati sjemenom, reznicama ili dijeljenjem korijena. Sadnja sjemena obavlja se u proljeće, a dijeljenjem u jesen i u proljeće.

Preferira sunčano mjesto, ali uspijeva i u polusjeni. Sadnja margareta obavlja se u dobro dreniranim, bogatim i humusnim tlim. Biljka formira bujne grmove pa se sadnja vrši na razmaku od 50 do 80 cm. U vrtu se lijepo slaže s trajnicama žarkih boja.

Kod razmnožavanja reznicama, one se s matičnih biljaka mogu uzimati u prosincu ili siječnju. Do ukorjenjivanja se sade u supstrat i drže na temperaturi od 18 do 20°C, a nakon toga se obavlja sadnja margareta u cvjetne posude širine 12 do 14 cm, ovisno o tome koliko veliku biljku želite uzgojiti.

Uzgoj margareta

Kod uzgoja margareta reznicama, neposredno nakon ukorjenjivanja potrebno je početi redovnu prihranu tekućim đubrivom u koncentraciji 0,2 do 0,4%, a temperatura se snižava na 16 do 18°C. Nakon bočnog izrasta mladih izbojaka, oni se orezuju na 3-4 cm i primjenjuje se stimulator rasta u koncentraciji od 1,0 do 1,5%.

Uzgoj margareta za prodaju zahtijeva sljedeće mjere. Potrebno je redovno ih zalivati i vršiti tjednu prihranu tekućim gnojivom. Svakih 15 dana je potrebno provoditi preventivne mjere zaštite primjenom fungicida i insekticida. Takođe treba uklanjati ocvale cvjetove.

Uzgojni period traje oko četiri mjeseca, a tokom marta i aprila biljke se podvrgavaju sistemu “hladnog jutra”. Temperatura se od 5 sati spušta na 5°C, u 11 se podiže na 12, a u 16 sati na 16°C i tako se drži do hladnog jutra. Formiranje cvjetova se po potrebni može ubrzati dodatnim osvjetljenjem.

Nakon prve cvatnje poželjno je porezati sve cvjetove prije nego se sjeme krene rasipati. Naime, biljka stvara jako puno sjemenja i sama se uspješno razmnožava ako se to ne spriječi.

Ako želite skupiti sjeme, napravite to na vrijeme. Ono nastaje ispod žute sredine cvijeta, a kad je zrelo, duguljaste ovalne sjemenke se daju lako izdvojiti.

Bolesti i štetnici

Margareta nije podložna bolestima, ali uzgoj mogu ugroziti štetnici crne uši koje se skupljaju na cvjetnim stapkama i na naličju cvjetova.

Ljekovita svojstva

Margareta ili ivančica je antispazmodik, diuretik, dijaforetik i tonik. Ljekovita je cijela biljka, a osobito cvjetovi. Čaj od stabljike i suvih cvjetova koristi se za liječenje konjuktivitisa i za pranje ispucalih ruku. Pripravci od ove biljke mogu se koristiti kao losion za rane, modrice, čireve i neke kožne bolesti.

U prošlosti se koristila za liječenje kašlja i drugih respiratornih bolesti, a smatrala se korisnom i kod izbacivanja toksina iz organizma jer potiče znojenje i mokrenje.

Zanimljivosti

Margareta je ukrasni cvijet koji ima posebno značenje i simboliku. Označava zdravlje, optimizam i uopšteno je znak za dug život pa se često u manjim buketima daruje za rođendan ili ozdravljenje. Prepoznatljiva je po bijelim laticama s kojima smo nekad davno igrali popularnu igru “voli me – ne voli me”.

Latinsko ime roda Leucanthemum potječe od starogrčkih riječi leukos – bijeli i anthemos – cvijet. Nazivi na stranim jezicima su oxeye daisy, Wiesen-Wucherblume, margherita diploide, marguerite commune itd.

Zbog izgleda cvijeta koji podsjeća na oko, margareta se u prošlosti smatrala savršenim lijekom za bolesti očiju pa se oboljelima preporučivao čaj od ove biljke.

Iako je lišće ove biljke gorkog ukusa, u nekim dijelovima Italije ono se koristi u salatama.

Ako im uslovi odgovaraju, margarete se brzo šire pa ih u nekim dijelovima Amerike, Australije i Novog Zelanda smatraju štetnim travama jer ih je teško iskorijeniti.

Izvor: vrtlarica.hr

PROČITAJTE:

Venerina vlas ili djevojačka kosa je prirodna rijetkost

Papučica – Biljka privlačnih cvjetova i neobične ljepote

Vinka – Sadnja, njega, zalivanje, razmnožavanje

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Preporuka za vas

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});