Naslovnica Blog Stranica 481

Vegetativno razmnožavanje sobnog cvijeća

Vegetativno razmnožavanje sobnog cvijeća može se vršiti na više načina: razmnožavanje dijeljenjem bokora, rizomima, reznicama, lukovicama, poleganjem. U ovom tekstu donosimo vam savjete koji će vam biti od pomoći prilikom razmnožavanja saksijskog cvijeća.

Razmnožavanje dijeljem bokora

Ovo je jedan od najkorišćenijih načina vegetativnog razmnožavanja, a može se primijeniti kod onih biljaka koje imaju dobro razvijen korijenov sistem i veliku izbojnu snagu (aspidistra, kala, ciperus, spatifilum). Razmnožavanje podijelom bokora, obaviti u periodu mirovanja biljke, nikada pred cvjetanje, na taj način da svaki dio sadrži odgovarajući dio korijenovog sistema i dobro razvijen izbojak.

Razmnožavanje rizomima

Obavlja se tako što se prave reznice od zadebljalog podzemnog stabla. Svaka reznica treba da ima 2-3 vegetativna pupoljka (npr. kivija).

Razmnožavanje krtolama

Obavlja se sadnjom samih krtola, kao i podjelom okaca na krtolama, iz kojih izrastaju nove biljke (ciklama, gomoljasta begonija).

Razmnožavanje reznicama

Ovo je veoma čest način razmnožavanja, veoma primjenjen i korišćen. Prema dijelu biljke sa kojeg su uzete reznice, one mogu biti od stabla, lista i korijena. Reznice od stabla (dijelovi stabla dužine 6-10 cm) mogu biti vršne ili od dijelova stabla. Kod vrsta sa krupnim listovima, obavezno redukovati lisnu površinu na reznicama na 1/3 (lantana, tredeskancija, azalea i dr.).

Reznice od lista čini list, ili dio lista, koji postavljeni u odgovarajuće uslove sredine, razvijaju korijen i nadzemni dio biljke. I kod ovog načina, kod vrsta sa krupnim listovima, poželjno je redukovati lisnu površinu (kraljevska begonija, sansevieria), a kod avričke ljubičice za reznicu se koristi cijeli list, sa lisnom peteljkom dugom oko 1,5 cm, a iz presjeka lisne peteljke se razvija nova biljka.

Reznice iz korijena se koriste kao način razmnožavanja kod biljaka, koje imaju sposobnost da na mjestima presjeka obrazuju adventivne korjenove.

Razmnožavanje reznicama se može obavljati tokom cijele godine, ali je za saksijske biljke najoptimalnije vrijeme januar-april. Sve reznice moraju biti isječene oštrim nožem, glatkim i kosim rezom.

Kod ožiljavanja reznica, osnovno je održavati ravnomjernu temperaturu supstrata i vazduha, visoke vrijednosti relativne vlage vazduha, i ravnomjernu vlagu supstrata. Po ožiljavanju mlade biljke se presađuju u zasebne saksije.

Priprema reznica od stabla: 1 i 4 – pravilno pripremljene reznice, 2 i 3 – suviše nizak i visok rez, 5 – raznica u saksiji, premna za ožiljavanje

 

Skidanje izbojaka sa stabla matične biljke – reznica se sadi i ožiljava, a vrh zakida

 

Razmnožavanje kaktusa dijeljenjem stabla i fiksirana reznica na ožiljavanju

 

Razmnožavanje oleandera: izgled reznice, ožiljavanje u boci s vodom, ožiljena i posađena reznica.

Razmnožavanje lukovicama

Karakteristično je za lale, amarilis, zumbul, a dubina sadnje lukovice, zavisi od njene veličine.

Razmnožavanje poleganjem

Ono se obavlja na taj način što se izbojak postavi u horizontalni položaj i prekrije slojem zemlje, a vrh izbojka uz zemlju, kako bi se spriječilo pomijeranje, a po ožiljavanju odsijeću onoliko dijelova izbojka koliko se mjesta na izbojku ožililo (filodendron, scindapsus, bršljan se mogu razmnožavati na ovaj način iako se razmnožavanje poleganjem veoma rijetko koristi u cvjećarstvu).

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Razmnožavanje muškatli iz sjemena i reznica

Donji dio stabla kod biljaka je ostao bez listova, biljka je previše visoka, listovi su samo na vrhu – Margotiranje je rješenje!

Za bujno cvijeće i povrće – Napravite tečno đubrivo od kore banane i ljuske od jajeta

Đubrivo od kore banane i ljuske od jajeta – Kada pomiješate ljusku od jajeta i koru od banane dobijate veoma hranljiv rastvor za svoje biljke. U ovom tekstu donosimo vam jednostavna uputstva za pripremu ove prihrane.

Prihrana se može koristiti za cvijeće kao i za sve druge biljke.

Kora od banane sadrži kalijum, fosfor i kalcijum, dok ljuske od jaja pored ovih hranljivih elemenata sadrže i magnezijum, natrijum i oko 5 % organske materije koja je od velikog značaja za kvalitet zemljišta.

Priprema đubriva od kore banane i ljuske od jajeta

Potrebno je isjeckati kore od banane i izmrviti ljuske od jajeta (onoliko koliko imate u trenutku kada pravite đubrivo) zatim to ubaciti u plastičnu flašu kojoj ste prethodno odsjekli vrh, zaliti vodom, poklopiti i ostaviti da odstoji tri dana. Tečnost će tokom stajanja dobijati tamnu boju, a voda će postati bogata neophodnim mineralima za bolji rast i razvoj biljaka.

Nakon tri dana sadržaj procijedite i vaše tečno đubrivo je spremno za upotrebu. Prednost ovog đubriva je što banane i jaja koristimo tokom cijele godine pa redovno možete praviti ovu prihranu koju će vaše biljke obožavati.

Možete zalivati cvijeće u saksijama ili biljke u bašti. Dovoljno je da svakoj biljci obezbjedite po jednu čašu ovog tečnog đubriva nedjeljno i to će rezultirati ljepšim i bujnijim cvjetovima ili kvalitetnijim plodovima ukoliko biljke plodonose.

Ukoliko nemate ljuski od jajeta, možete napraviti i tečno đubrivo od kore banana koje je takođe veoma hranljivo, postupak pripreme pogledajte u videu:

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

NE BACAJTE LJUSKE OD JAJA – Napravite sjajno đubrivo za vaše biljke!

Kako napraviti tečno đubrivo od maslačka i insekticid – Recept i primjena

Evo kako da napravite organsko tečno đubrivo: Ovo djeluje kao raketno gorivo za rast svih biljaka!

Suvo grožđe je puno kalijuma i magnezijuma

Ako je tradicionalno sušeno, suvo grožđe je minimalno obrađena namirnica koja ne sadrži konzervanse i aditive. Ali, bogato je šećerom i kalorično, pa nije rijetko pitanje – koliko je zaista zdravo za konzumiranje.

Suvo grožđe je, kada se suši na suncu, potpuno prirodna hrana koja nam dolazi u nekoliko varijanti i boja, u zavisnosti od vrste grožđa koje se suši.

„Tradicionalno grožđe sušeno je na suncu, ne sadrži dodatne konzervanse ili stabilizatore i proces takvog prirodnog sušenja odgovoran je za njihovu smeđu boju. Zlatne, žućkaste grožđice, međutim, suše se u dehidratoru i sadrže sumpor-dioksid kao konzervans i imaju drugačiju boju“, objasnila je nutricionista Dženi Fridman iz Filadelfije.

Obje vrste sušenog grožđa su zdrave, i hranljive. Dobar su izvor fitonutrijenata – biljnih jedinjenja koja sadrže antioksidativna i antimikrobna svojstva, dodaje dijetoterapeut Brajan Sen Pjer.

Takođe, suvo grožđe sadrži malo gvožđa i male količine drugih vitamina i minerala, uključujući oko 300 miligrama kalijuma za standardnu porciju od četvrtine šolje. Inače, Nacionalni institut SAD za zdravlje preporučuje odraslima 4.700 miligrama kalijuma dnevno.

Ovo suvo voće sadrži još i magnezijum, koji je koristan za zdravlje srca, nervni sistem i mišiće, kaže Fridmanova. Ima i oko dva grama vlakana po porciji, što je takođe pogodno za one koji ga konzumiraju.

Kalorije u suvom grožđu

Ali suvo grožđe je takođe relativno kalorično. Porcija (trećina velike šolje ili ravno-pun dlan) ima oko 130 kalorija, što može biti puno za malu užinu.

Jedna porcija sadrži i oko 24 grama šećera, ali razlika je u tome što je šećer u suvom grožđu, za razliku od slatkiša, prirodan.

Neki proizvođači dodaju šećer ovoj namirnici, pa stručnjaci savetuju da pažljivo birate kakvu namirnicu kupujete.

Suvo grožđe se može jesti samostalno, ali „preporučujem da ga kombinujete sa malo proteina i masti“, kaže Fridmanova. Na primjer, može se dodati u razne vrste salata.

Ako želite da smanjite šećer u vašoj ishrani, koristite suvo grožđe za pravljenje kolača kad god možete, umjesto granulisanog ili bijelog šećera.

Izvor: rts.rs

PROČITAJTE:

ČISTI TIJELO I DAJE ENERGIJU: Napitak od 2 sastojka koja će vas PREPORODITI za 4 dana!

Činjenice o suvom voću

Ukusni namaz od suvog i jezgrastog voća /RECEPT/

GARLON – Preparat koji uništava drvenaste i poludrvenaste KOROVE

Mehaničko uklanjanje poludrvenasih vrsta kao što su razni žbunovi kupina, šipak, glog, krušina, kiselo drvo, rejnutrija, bagremac i puzavice kao i drvenastih vrsta kao što su bagrem, breza, bukva, divlja jabuka, kruška, trešnja i dr., je veoma težak i mučan posao, a ukoliko se želi čista i uredna površina, ovakav način je, nažalost, i uzaludan. Zašto? Zato što se ovakvim mjerama biljke, suprotno očekivanju, podstiču u bržem i uspješnijem oporavku.

Šta je najbolje rješenje?

Najbolje je primijeniti hemijsko suzbijanje arboricidima, a zatim mehanički ukloniti ostatke.

Arboricidi su grupa pesticida namenjenih za hemijsko suzbijanje šiblja i drveća.

Najbolji arboricid koji vam mi možemo preporučiti jeste GARLON 4A

GARLON

Garlon se koristi se kao neselektivni translokacioni herbicid – arboricid za suzbijanje zeljastih i drvenastih širokolisnih korova u kanalima za odvodnjavanje i navodnjavanje, željezničkih pruga u količini 2-3 lit/ha, uz utrošak vode od 500-600 litara. Tretiranje se obavlja kada su korovi u fazi intenzivnog porasta, a kod drvenastih vrsta neposredno prije razvoja novog lišća.

Na tretiranim površinama, sadnja se može bezbijedno obaviti 6 mjeseci od primjene.

Na tretiranim površinama, ne dozvoliti pristup i ispašu najmanje

– 63 dana poslije primjene za mliječnu stoku;
– 28 dana poslije primjene za ostalu stoku.

Pakovanje: 1 lit., 0,2 lit.

Prije primjene preparata obavezno pročitati uputstvo za upotrebu!

Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O
 

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Arboricidi – Sredstva za uništavanje drveća većeg prečnika, panjeva i šiblja!

 

Ove rase pasa su najbolje za život u stanu

Ako razmišljate o psu, a brine vas da li će mu odgovarati život u stanu, otkrivamo vam koje to rase dobro podnose ovakvo okruženje.

Ako ste ikad dijelili objekat zvani zgrada sa drugim stanarima, znate koliko je teško sa svima njima održati skladan odnos. Osim toga pred vama je misija u vidu maksimalnog iskorišćenja ograničenog životnog prostora. Procjenjuje se da preko 70 odsto svjetskog stanovništva živi u stanovima. A da stvar bude još zanimljivija preko 50 odsto njih su vlasnici kućnih ljubimaca, i to većinom pasa. Svakako treba da imate na umu da su svi stanovi drugačiji i da će vašem psu koliko god zahvalan bio za držanje u stanu značiti ako ga makar jednom dnevno izvedete u šetnju, ili ako imate dovoljno veliku terasu da na njoj boravi.

Biver terijer

Sićušni biver terijer je razigrano štene vrlo blage naravi. Ako u svom posjedu u stanu imate uski hodnik po kom može da trčkara, smatrajte da ste mu obezbijedili sasvim dovoljno prostora za trening. Biver je toliko umiljat da ćete ga vrlo često poistovijetiti sa malim djetetom, osim kada je u pitanju drijemka nakon koje se neće oglasiti suzama.

Američki eskimski pas

Vrlo energična i inteligentna rasa, uveseljavaće vas svojim prisustvom pri čemu joj ni najmanje ne smeta da boravi u stanu dokle god ste vi oko nje. Postoje tri veličine ovih pasa, minijaturni, mali i srednji, pri čemu čak i srednja kategorija lako pronalazi svoje mjesto u stanu. Ovi psi veoma lako uče komande i uživaju u upoznavanju novih prijatelja.

Baset

Ove pse karakteriše nizak prag potrebe za aktivnošću u toku dana. Tako je teško odoljeti njihovim dugim ušima i nježnom licu. Idealni su kućni ljubimci za sve one koji vode mirniji život, a zbog svoje tendencije ka ljenjost u stanu su gotovo neprimjetni. Takođe ako u stanu imate i mačku, baset na nju neće obraćati pažnju.

Bostonski terijer

Ove pse više nego bilo koju drugu rasu smatraju orijentisanima ka ljudima. Njihove krupne oči i šiljate uši popraviće vam dan nakon što potrče ka vama kada uđete u stan. Ove male crno bijele loptice više vole da provode vrijeme igrajući se sa vama nego trčarajući unaokolo sami.

Izvor: Večernje novosti

PROČITAJTE:

Mačka sa karakterom psa

Namirnice koje nikako ne bi trebalo da dajete psima

Kako sačuvati namještaj od mačijih kandžica?

Zašto je dobro jesti zelenu salatu, ali i njen korijen?

Glavice salate su pune minerala, ali je tek korijen riznica! Bez obzira na to da li volite lisnatu, putericu ili kristalku, svaka zelena salata je dobra za zdravlje jer obiluje mnogim vitaminima i mineralima.

Manje je poznato da listovi i korijen zelene salate sadrže sok koji je bogat laktukarijumom. Naučno je dokazano da ova supstanca ublažava bol i nervnu napetost kao i da osigurava spokojan san.

Bakar čuva kosti

Banane, grožđe, batat krompir, paradajz, pečurke, masline su biljne namirnice koje sadrže dovoljne količine bakra. Ovaj esencijalni mineral ima važnu ulogu u očuvanju čvrstine kostiju, proizvodnji vezivnog tkiva i melanina, kao što utiče i na eliminaciju slobodnih radikala iz organizma.

Zelena salata im savršen odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Minerali u zelenoj salati pomažu otklanjanje toksina iz organizma i održavaju optimalan balans kiselosti. Ovo je značajno jer dobar nivo kiselosti daje telu energiju, pruža miran san i povoljno utiče na kožu. Vitamin C i beta-karoten iz zelene salate zajedno sprečavaju oksidaciju holesterola. Čak 20 procenata kalorija iz zelena salate dolazi od proteina. Zelena salata sadrži dosta biljnih vlakana. Pored toga što će vas zasititi, zelena salata će poboljšati varenje. Takođe, vlakna pomažu izbacivanje soli iz organizma.

Izvor: magazin.novosti.rs

PROČITAJTE:

Matovilac – Salata koja raste tokom cijele godine u vašim vrtovima

Kako da zelena salata duže ostane svježa i fino hrskava

Goji bobice – Ovaj grm možete posaditi u svojoj bašti

Goji (Lycium barbarum i Lycium chinense) biljka iz porodice Solanaceae je grm koji naraste do tri metra u visinu, cvate cijelo ljeto i tek u jesen daje svoje prve plodove za koje iskusni vrtlari savjetuju da se ne ubiru rukom nego tresu s grmića.

Viđali ste osušene goji plodove u prodavnicama zdrave hrane i negdje pročitali priču o ovom supervoću? Znate li da ovaj grm možete posaditi i u svojoj bašti?

Plodovi Goji proglašeni su 2008. godine u Time magazinu super voćem što zaista odgovara istini, iako se pravi rezultati antioksidativnog djelovanja ne podudaraju s člancima koji tvrde da se radi o plodu koji je zauzeo prvo mjesto ORAC ljestvice (Oxygen Radical Absorbance Capacity) koja mjeri antioksidativna svojstva voćaka i drugih biljaka.

Oralno se Goji uzima kod dijabetesa, hipertenzije, vrućice, malarije i karcinoma. Poboljšava cirkulaciju, otklanja vrtoglavice i dobar je tonik za zamućen vid i druge probleme s očima.

Oralno se koristi u ojačavanju mišića i kostiju te kao tonik srca, jetre i bubrega. Oralno uzeti plodovi smanjuju znojenje, žeđ, iritabilnost, krvarenje iz nosa itd.

Plodovi se jedu sirovi, suše se, a ukusom podsjećaju na grožđice. Od njih se pripremaju čajevi i sokovi, likeri i ostali napitci, a mogu se koristiti i kao dodatak jelima.

Kako posaditi Goji?

Za sadnju Goji grma, iskusan uzgajivač ovih sadnica, Željko Avar iz Varaždina, savjetuje slijedeće:

Sadnja goji sadnica

Goji vole puno sunca pa ih je najbolje posaditi na mjestu koje je cijeli dan obasjano suncem. Sadnja se vrši od 20.04. – pa sve do kasne jeseni. Ako se sadi kroz ljeto, sadnice teba češće zalivati.

Najbolja je zemlja s pH 6,5 na više. Nikako ih ne saditi uz crnogoricu jer ona stvara kiselo tlo.

Sade se u jame veličine 40x40x40 cm, na razmaku od cca. 1 m jedna od druge. Na dno jame staviti gnojivo (dobro istruljeno stajsko gnojivo ili dehidrirano stajsko gnojivo u peletima). Na gnojivo vratimo iskopanu zemlju tako da jama ostane duboka cca. 15-20 cm, a ispod sadnice stavimo substrat (humusnu zemlju sa što većom pH vrijednosti).

Malo supstrata stavimo i uz sadnicu, a ostalo zatrpamo iskopanom zemljom. Cijelu površinu koju smo iskopali dobro zalijemo. Uz biljku možemo staviti štap i vezati je lagano uz njega. Kada je biljka mlada, obavezno je treba redovito zalivati. Preporučujemo folijarnu prihranu biljke dva puta mjesečno. Svaku jesen i proljeće obavezno je đubrenje biljke (površinsko).

Savjeti za orezivanje

U ljeto kada kada svjetlo, temperatura i voda odgovaraju njenim potrebama za rastom i razvojem, goji vrlo brzo raste. Kad ga ne bi orezivali, goji stablo bi ružno izgledalo i imalo lošu strukturu i oblik te bi to umanjilo prinos.

U pokrajni Ningxia u Kini (domovini goji biljke), goji stablo se tradicionalno orezuje da poprimi oblik kišobrana. Zadnjih godina postoje i dva nova modela kako bi se urod poboljšao. Ta dva modela su model s tri nivoa i cilindrični model.

Orezivanje goji biljke je ključni faktor u uzgoju.

Evo nekih savjeta:

  • Ostavite najveću zdravu mladicu kao glavni trup. Uklonite sve bočne mladice ispod 50 cm.
  • Kada dosegne 60 cm visine, skinite vršak glavne stabljike da podstaknete rast bočnih grana.
  • Za svaku novu bočnu granu koja ima ugao 45 stepeni od glavne stabljike, uklonite ih. Ostavite 3-4 bočne mladice s uglom od 45 stepeni od glavne stabljike.
  • Nakon što sve preostale bočne mladice narastu i dosegnu 30 cm dužine, ako od vrha glavne stabljike na kojoj je skinut stari vršak koji je rastao ima što raste prema gore, ostavite najveću stabljiku za drugu godinu.

Izvor: naturala.hr

PROČITAJTE:

Kako uzgojiti rogač iz sjemena?

Kako da uzgojite KURKUMU u saksiji ili bašti?

Kako da sami pripremite zemlju za saksijsko cvijeće

Zemlja za gajenje cvijeća mora biti bogata hranljivim sastojcima, rastresita, sa dobrim vodno-vazdušnim i tolodnim režimom.

To je zemlja bogata humusm, pomiješana sa dobro pregorelim stajskim đubretom i pijeskom. Razne vrste cvijeća imaju veoma različite zahtjeve u pogledu hranljivog supstrata, te ovome treba posvetiti punu pažnju.

U cvjećarstvu su poznate sljedeće vrste zemlje: kompost, listovka, klijališna zemlja, tratinjača, barska zemlja i treset. U prodavnicama cvijeća, danas se mogu nabaviti već gotove mješavine zemlje za pojedine vrste cvijeća, a za one koji žele da ih sami pripreme, ukratko, dajemo osnovne podatke.

KOMPOST

Kompost se dobija od različitih otpadaka biljnog porijekla, uz dodavanje pepela i čađi, miješanjem, slaganjem na gomilu, polivanje osokom, preslaganjem hrpe i prkrivanje zemljom. Poslije 1-2 godine dobije se ujednačena rastresita masa – kompost, koja se može koristiti.

LISTOVKA

Priprema se od suvog lišća mekih lišćara, slaže u gomile, dobro ugazi češće poliva vodom. Poslije dvije godine je za upotrebu.

KLIJALIŠNA

Baštenska zemlja je dobro pregelo stajsko đubre, koje je korišćeno za zagrijavanje toplih leja, isto se slaže na gomile i više puta izmiješa radi bolje dogorijevanja. Može se koristiti poslije 2-3 godine.

LIVADSKA ZEMLJA ILI TRATINJAČA

Priprema se od ilovastog zemljišta na livadama i pašnjacima, tako što se siječe busenje veličine opeke, slaže se da trava dođe na travu, a žile na žile, i ostavi dok svi organski dijelovi ne istrunu. Polivanje osokom pomaže bržem razlaganju, a poslije dvije godine može se koristiti.

BARSKA ZEMLJA

Dobija se iz ritova i predstavlja sirovi humus s primjesom pijeska. Ima veliku kiselost i koristi se za one vrste cvijeća, koje zahtijevaju kiselije zemljište (azaleja, kemlija)

TRESET

Čine ga humuficirani biljni ostaci, u odsustvu vazduha. Tamne je boje, rastresit, odlično upija i zadržava vlagu i ima veliku primjenu u cvjećarstvu, naročito za razmnožavanje sjemenom i reznicama.

PIJESAK

Čini zemlju rastresitom i propustljivom. Najbolji je isprani riječni pijesak čist od gline. Obavezan je dodatak svim mješavinama.

Navedene vrste cvjećarske zemlje, najčešće se koriste u mješavini a priprema se obavlja u umjereno vlažnom stanju, ne kada su mokre.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Za koje cvijeće odabrati glinenu, a za koje plastičnu saksiju?

Kako da spasite kućno cvijeće – Dodajte samo 1 sastojak u vodu!

Liker od zove i jagoda – Čisto savršenstvo

Liker od zove i jagoda je veoma lak i jednostavan za pripremu, a ukus će vas oduševiti. U nastavku vam donosimo recept za ovo mirisno piće.

Sastojci za liker od jagoda i zove

400 gr svježih jagoda
5 velikih cvjetova zove/bazge
1 kesica limuntusa (10 g)
250 gr šećera
1 litar vode
1 litar dobre rakije
 

Priprema

Jagode narezati na četvrtine barem. Cvjetove zove natrgati na manje, nisu nam potrebne čvrste peteljke u rakiji. Staviti u veću teglu, posuti limuntusom i naliti vodu. Promiješati, poklopiti i ostaviti 24 sata da odstoji.

Poslije 24 sata procijediti kroz gustu gazu u šerpu u koju se stavi šećer i prokuva tečnost samo da se šećer otopi. Ohladiti dobro i pomiješati sa rakijom. Naliti u boce i čuvati na hladnom mjestu, najbolje u frižideru.

Izvor: coolinarika.com

PROČITAJTE:

Recepti za domaći liker i sirup od maslačka

Liker od narandže i kafe

Liker od koprive i nane – Napravite sami i uživajte u čašici zdravlja

Sadnja, uzgoj i održavanje stubastih ruža

Stubaste ruže ili ruže stablašice su nekada bile dostupne samo bogatim ljudima i plemstvu. Zna se da su one bile sađene po poznatim kraljevskim vrtovima i parkovima i da i dan danas ukrašavaju bašte ljudi koji imaju izgrađen ukus.

Stubaste ruže danas može nabaviti bilo ko. One su dostupne svima koji imaju želju da ih njeguju i uzgajaju na pravilan način. Zbog toga ćemo probati da vas uputimo u način njihove sadnje, uzgoja i održavanja.

Sadnja, uzgoj i održavanje stubastih ruža ili ruža stablašica

Među svim vrstama ruža koje postoje, stablašica je najskuplja. To je zbog toga što je za njenu proizvodnju potrebno malo više vremena. Prvo morate zasaditi običnu ružu i na nju ćete nakalemiti jednu sortu koja raste uspravno (to znači da ne smije da daje izbojke i da nema cvijet). Poslije toga se vade ruže, kaleme se ponovo i rade se dve vrste, odnosno dva kalema (za prvu klasu stablašica).

Dakle, jedna stubasta ruža ili ruža stablašica ima u sebi tri različite vrste. Prva ruža je ona koja će dati korijen stablašici. Druga ruža se kalemi na prvu i ona će poslužiti da stablašica dobije pravo i dugačko stablo. Treća ruža je ona posljednja, koja daje cvijet i koja je nama vidljiva.

Krošnje koje stablašice mogu da daju su ili kupolaste ili padajuće (u slapovima).

Interesantna je činjenica da za stubastu ružu možete iskoristiti bilo koju sortu ruže koju volite.

Generalno, sve ruže, pa i stubasta ruža, vole puno svjetlosti, ali to ne znači da im je neophodno da cijelog dana budu na suncu. Jako je važno da budu zasađene na takvom mjestu koje će im pružati zaštitu od jakog vjetra.

Zemlja u kojoj se sade stubaste ruže treba da bude bogata humusom i dobro drenirana, odnosno propusna.

Pretpostavljamo da ćete stubastu ružu nabaviti u obliku sadnice u nekom kvalitetnom rasadniku. Idealno bi bilo da je odmah posadite tamo gdje želite, jer ako predugo stoji može se dogoditi da dehidrira. Ruže su, inače, osjetljive na manjak vlage.

Kada zasadite svoju ružu stablašicu, morate je privezati uz štap. Za privezivanje treba da koristite kopče koje se postavljaju na pola visine stabla, kao i odmah ispod krošnje.

Okopavanje zemlje oko stubastih ruža je obavezno. Uzgajivači predlažu i redovno prihranjivanje. Najbolje je za prihranu kupiti gotovo đubrivo koje je napravljeno specijalno za stubaste ruže.

Na jesen ćete obaviti prvo orezivanje, dok ćete je drugi put orezati sljedećeg proljeća. Tokom drugog orezivanja morate da uklonite isprepletane grančice, oštećene grančice, kao i one koje su zakržljale, odnosno izumrle.

Ruže stablašice ne vole veoma niske temperature. Ljubitelji i uzgajivači obično zaštite stubastu ružu tokom zime. Zaštita se radi uz pomoć džaka od jute u koji se stavljaju grane zimzelenih drveta ili slama.

Kako se orezuju stubaste ruže?

Postoje posebna pravila orezivanja za svaku sortu ruže. Kada se orezivanje odradi onako kako treba, dobićete predivan ukras u bašti, jer je to način na koji vam ruža zahvaljuje.

Kada se ruža orezuje u proljeće, to onda treba da bude neka vrsta podmlađujućeg eliksira za stablo.

Kad god vidite oštećene grančice ili grančice koje je napala neka bolest, morate ih odsjeći.

Oni izdanci koji su slabi treba da se odstrane do podnožja. Kada režete, gledajte da vaš rez bude ukoso na dole i da bude pravilan i precizan. Zbog toga je važno da nabavite dobar alat, odnosno makaze koje su dobro naoštrene i specijalizovane za orezivanje.

Orezivanje stubastih ruža ili ruža stablašica se vrši u zavisnosti od sorte koja je nakalemljena posljednja. Ako ste nakalemili kupolastu odnosno kuglastu ružu, onda je potrebno da orezivanje obavite već prve godine. Kada tokom sezone primjetite precvale bokore, odmah ih uklonite.

Na jesen, kuglastu ružu stablašicu orezujete isto kao i ruže čajevke: dakle, prvo sklonite starije grane i ostavite samo nekoliko mladih.

Na proljeće, uklonite sve izmrzle, suve, oštećene grane, kao i one grane koje su krenule da se razvijaju na unutra, ka sredini. Glavni izdanci treba da se odsijeku na visinu od 20 pa sve do 25 cm, dok ćete bočne izdanke odsjeći za jednu trećinu.

Ako orezujete stubastu ružu koja ima padajuću formu, onda treba da uklonite samo one grančice koje su stare. Sve mlade izdanke koji su izrasli u toj sezoni, nemojte da dirate.

Na ljeto, gledajte da uklonite precvjetale dijelove.

Izvor: uzgajanje.com

PROČITAJTE:

VRIJEME JE ZA RUŽE – Savjeti za uzgoj bez greške!

Uljepšajte svoje dvorište uz pomoć ruža

Ovako ćete pravilno posaditi ruže