Naslovnica Blog Stranica 542

Kineska mimoza – Idealno rješenje za one koji nemaju strpljenja, a žele da u hladovini uživaju brzo

Kineska mimoza osvaja bašte. Albicija, (Albizia julibrissin) listopadno je drvo iz porodice mimoza. Otuda i naziv „kineska mimoza“ koji se najčešće spominje u priči o ovom drvetu.

Raste od 5-10 m u visinu, ali se može orezivati i održavati na visini koja odgovara prostoru u kojem raste. A raste izuzetno brzo, skoro 1 m godišnje i zato je idealno rješenje za one koji nemaju strpljenja, a žele da u hladovini uživaju brzo. Potrebno je samo 5 do 6 godina da iz sjemena izraste drvo razgranate krošnje, čiji oblik podeća na kišobran, tako da ispod grana u prijatnu hladovinu možete smjestiti klupicu, sto, stolice…

Ipak, kroz krošnju prodire dovoljno sunčevih zraka tako da će trava neometano rasti i ispod nje.

Listovi ove biljke danju su otvoreni, a noću ili kada je oblačno vrijeme oni se skupljaju, kao da spavaju. U jesen postaju žuti.

Svakako je najlepša u vrijeme cvjetanja tokom ljeta – drvo je tada prekriveno roze-ljubičastim cvjetovima. Blagog su mirisa sa izraženim prašnicima i pojavljuju se u kiticama, a zbog njih ovu biljku često nazivaju i svileno drvo.

Plod je mahuna, dužine 12-18 cm, koja u kasnu jesen dobija tamnosmeđu boju i ostaje na biljci tokom zime.

Preporučuje se pojedinačno sađenje, a dobro uspijeva i pored vodenih površina.

Biljka nije zahtevna. Odgovara joj sunce, ali može da se sadi i u polusenci. Odlično podnosi ljetne vrućine. Iako se dugo vjerovalo da je isključivo mediteranska, albicija se prilagodila kontinentalnoj klimi. Ipak, mladoj biljci je zimi potrebna zaštita u obliku, na primer, džaka od jute. Otporna je na vjetar i zagađenje.

Izvor: magičnobilje

PROČITAJTE:

Rododendron – Zimzelena biljka koja cvjeta već krajem zime

GUAVA – Malo tropsko drvo

Liječenje biljem prema Vasi Pelagiću – Evo koji se čajevi piju u februaru, a koji u martu!

Otkriveno je da ljekoviti sastojci nisu uvijek podjednako raspoređeni u svim biljnim organima. Po pravilu, u doba cvjetanja biljka ima najviše ljekovitih sastojaka u listovima i cvjetovima, a na kraju vegetacije u podzemnim organima, plodovima, sjemenju i kori.

Živeći u prirodi čovejk je kroz vjekove i pokolenja sticao dragocjeno iskustvo. Pored ostalog otkrio je otrovnost, ljekovitost i hranljivost raznog bilja sa kojim se svakodnevno sretao u večitom lutanju i borbi za bolji, lakši život.

U XIX i XX veku nauka je pritekla u pomoć. Hemijskim ispitivanjima utvrđeno je u kojoj je fazi razvoja izvjesna biljka najbogatija ljekovitim sastojcima.

Od vremena berbe u mnogome zavisi ljekovitost biljke. Ovo moraju znati i oni koji beru bilje za domaću potrošnju, a pogotovo oni koji riješe da sakupljaju bilje na veliko za trgovinu.

Pošto ljekovito bilje može donijeti prilične prihode, naročito porodicama brđana i planinaca sa mnogo djece, neophodno je potrebno znati kad koje bilje treba birati. Razumljivo je da nijedan biljarski kalendar ne bi mogao biti potpuno tačan, jer je naša otadžbina prostrana i ima vrlo raznovrsnu klimu, reljef i biljni svijet.

Tako na primjer, dok u Beogradu lipa cvjeta obično u junu, u primorju ona cvjeta već početkom maja, a kada se popnemo na Rudnik, zbuni nas i obraduje lipa koja cvjeta tek u julu. Dok se mi u Beogradu u februaru mrznemo od hladnog sjeverca i snijega, dotle u Dubrovniku cvjeta ruzmarin.

Vrijeme cvjetanja zavisi i od godine. Tako nekih godina podbjel cvjeta već u januaru, dok znamo da on po pravilu cvjeta tek u martu i aprilu. O svemu tome napredan biljar mora da vodi računa; uvijek mora biti budan, stalno u prirodi da ga ne bi nespremnog iznenadilo rano proljeće, jer ako sa berbom zadocni, žetva je izgubljena i godina je propala za tu biljku.

Zbog toga ovaj kalendar i ne može biti tačan za sve naše krajeve i za sve godine, ali ipak moze korisno posluziti našim vrlim biljarima kao putokaz i gruba orijentacija u radu.

Kad koje bilje treba brati

Januar

Imela.

Februar

Imela, borovi, brezovi i drugi pupoljci, zubača i pirevina, maslačak, cvijet podbjela i drugo.

Mart

Zubača, hrastova i druge kore, jagorčevina, kopriva, krušina, ljubičica, maslačak, pirevina, podbjel, repušina, srčenjak, pupoljci od topole, breze i drugog drveća, velika bedrenika, vodopija, vrbova kora i drugo.

April

Božur, dobričica, glog, gorka detelina, gorocvijet, jagorčevina, kamilica, kopriva, lazarkinja, ljubičica, dan i noć; maslačak, oman, plučnjak, podbjel (cvijet i list), repušina, rusa, rusomača, sasa, srčenjak, trn, velika bedrenika i dr.

Maj

Božurov i bagremov cvijet, bokvica, breza, buhac, bunika, digitalis vunasti, djurdjevak, divlji kesten, dobričica, glog, gorka detelina, gorocvet, islandski lišaj, jagoda, kamilica, kopriva, kesten pitomi, kopriva mrtva, kupina, lazarkinja, lipa, maslačak, majkina dušica, matičnjak, milogled, medvjedje groždje, plučnjak, podbjel, rastavić, rusa, virak, zova, žalfija..

Jun

Bijeli sljez, bokvica, borovnica, breza, brusnica, buhac, bunika, dan i noć, digitalis, divizma, dobričica, glog, gorka detelina, hajdučica, islandski lišaj, kesten pitomi, jagoda, jagorčevina, kantarion, kičica, kopriva mrtva bijela, kruška, kupina, malina, matičnjak, majkina dusica, majska ruža, nana, nar, neven, orah, pelen, plučnjak, rusomača, rutvica, rastavic, različak, sljez crni, sitnica, suručica, tatula, titrica ili kamilica, turčinak, velebilje, virak, vranilovka, zova, žavornjak i dr.

Jul

Bokvica, borovnica, breza, brdjanka, brusnica, bunika, crtvotočina, divizma, divlja ruža, dupčac, hajdučka trava, islandski lišaj, jagoda, kadulja ili žalfija, kantarion, kim, kokotac, kopriva bijela mrtva, kupina, lavandula, lipa, matičnjak, majoran, miloduh, mrazovac, nana, orah, pelen, podbjel, rastavic, rosulja, sljez bijeli, sljez crni, sitnica, tatula, timijan, titrica, trandavilje, troskot, velebilje, turčinak, vidac, virak, vranilovka, vratič, zova, žavornjak…

Avgust

Bokvica, borovnica, brdjanka, bunika, čemerika, crvotočina, divizma, hajdučica, hmelj, ivanjsko cvijeće, islandski lišaj, kantarion, kim, kleka, kopriva, kupina, majoran, majkina dušica, mrazovac, miloduh, neven, pasulj, pelen, petrovac, podbjel, slez bijeli i crni, sitnica, smilje, smrduša, srcopuc, razgon, razlicak, rosulja, rutvica, tatula, trandavilje, troskot, velebilje, vidac, vratič, žavornjak.

Septembar

Čemerika, crvotočina,digitalis vunasti,divizma, divlja ruza(šipak), drenjine, hmelj, hrastova kora i zir, islandski lišaj, klekinje, kokotac, krušina, lincura, morac, mrazovac, nana, nar, navala, neven, odoljen, oman, orah, oskoruša, pasulj, pasdren, pelen, peršun, pirevina, repušina, sapunjača(crvena i bijela), sljez bijeli, sitnica, tatula, trava od srca, trandavilje, trnjine, velebilje, vratič, zečji trn, slatki korijen, zubača, žutika i dr.

Oktobar

Angelika, apta, brđanka, čemerika, dunja, glog, idjirot, jedić, klekinje, kopriva, lincura, maslačak, morač, navala, odoljen, pasdren, pasulj, peršun, repušina, sapunjaca, salep, sljez bijeli, tatula, trava od srdobolje, srčenjak, trnjine, zečji trn, slatki korijen, zova i dr.

Novembar

Gloginje, idjirot, klekinje, maslačak, odoljen, zubača, repušina, trava od srdobolje, bundevino sjeme, zečji trn, zubača i dr.

Decembar

Imela.

Ovaj biljarski kalendar treba kao neki plakat krupnim slovima da bude prepisan i da bude na zidu u svakoj školi, zadruzi, opštini i na svakom mjestu gde se narod okuplja. I to je jedan od načina obavještavanja, narodnog prosvećivanja i stalan podsetnik šta se kog mjeseca može sakupljati.

Vasa Pelagić

PROČITAJTE:

Rtanjski čaj – Ljekovitost, recepti i upotreba

Čaj od kadulje (žalfije) – priprema, nuspojave, ljekovitost

SELEN: Sve što treba da znate o načinu gajenja i ljekovitosti

Sigurno niste znali da je MAK baš toliko zdrav – Evo kako ga možete konzumirati

Mak je zastupljen u gotovo svim kuhinjama svijeta, ali mnogi ne razmišljaju o njegovim ljekovitim svojstvima. Dugo je predstavljao simbol sna i smrti, zbog opija koji se iz njega ekstrahira i crvene boje. Najstariji zapisi o njegovoj upotrebi potiču iz Mezopotamije, gdje je korišten u medicinske svrhe, ali i kao “biljka veselja”.

Narodni liječnici preporučuju ga za opuštanje mišića, protiv bolova, za iskašljavanje i grčeve u želudcu. Upućeni tvrde da je prava raznica antioksidansa koji organizam štite od upala i malignih oboljenja.

Sjeme maka veoma je bogato nezasićenim masnim kiselinama, posebno oleinskom i linolnom (esencijalna omega 6 masna kiselina koju organizam ne stvara). Nalazi se u staničnim membranama biljaka i sudjeluje u njihovoj izgradnji, a podstiče resorpciju i transport vitamina A, D, E i K, koji su topivi u mastima. Omega 6 masna kiselina može usporiti razvoj multiple skleroze, zaštititi krvožilni sustav, regulira krvni tlak i zgrušavanje krvi. Djelotvorna je i u liječenju kožnih oboljenja.

Oleinska kiselina nije esencijalna, nego monozasićena iz grupe omega 9, a organizam ju može djelimično sintetizirati. Istraživanja su otkrila da sprječava nastanak karcinoma na razini gena. Takođe, čuva i krvni sistem od oštećenja.

Mak sadrži i omega 3 masne kiseline koje podižu imunitet i čuvaju organizam od bolesti. Ugljeni hidrati iz ove biljke daju energiju. U sitnom zrnu nalazi se mnoštvo minerala, naročito joda, mangana, magnezijuma, cinka, kalijuma i bakra. Magnezijum sudjeluje u stvaranju snažnog antioksidansa superoksid dismutaze. Bakar reguliše stvaranje crvenih krvnih zrnaca, cink usklađuje enzime zaslužne za stvaranje i pokretljivost sperme. Kalijum je veoma bitan za kontrolu srčanog rada i prevenciju krvožilnih oboljenja.

Mak sadrži i vitamine grupe B, oksalatne kiseline i amorfne alkaloide. Uz enzime, oni utječu na bolji rad probavnih organa. Minerali i vitamini ublažavaju razdražljivost i stres, a podstiču dobro raspoloženje.

Od sjemena maka proizvodi se izvanredno ulje koje je dobra zamjena za maslinovo. Jestivo je, a dobija se hladnim cijeđenjem sirovog sjemena. Mak koji se prodaje u prehrambenim objektima ne sadrži alkaloide (stvaraju ovisnost), jer je sjeme osušeno, pa slabo djeluje na nervni sistem.

Mak s bananom i grožđicama

Sameljite 100 g maka, najbolje svježeg, pa dodajte 50 g grožđica, kašiku meda, sok pola limuna, 400 g buče (bundeve) isječene na kockice, jednu zgnječenu bananu i prstohvat metvice. Sve sastojke dobro izmješajte i poslužite odmah.

Izvor: dnevno.hr
PROČITAJTE:

VRBIN SOK – Podstiče rast i ukorijenjivanje biljaka

Vrbin sok – Vrba pripada porodici Salicaceae, rodu Salix, kojem pripada oko 350 vrsta raširenih po cijelom svijetu. Dvodomna je biljka, koja ima i muške i ženske cvjetove, a raste na vlažnim zemljištima, uz reke, bare, potoke, kanale te uz rubove šuma.

Bogata je fitohormonima ili auksina (grč. auxein = rasti), to su biljni hormoni koji se stvaraju u vršnim dijelovima stabla, korenja i grančica, te podstiču rast korijenja (rizogeneza), kod vegetativnog razmnožavanja, djeluju na rast i razvoj biljaka podstičući biljke na intenzivno cvjetanje, regulišu različite fiziološke procese od klijanja sjemena pa do sazrijevanja plodova.

Vrba sadrži i salicilnu kiselinu (Salicylic acid), koja sprječava razne bakterije i parazite te ojačava imuni sistem biljke koja je zalivana vrbinim sokom.

Kako se upotrebljava vrbin sok

Vrbin sok je prirodni, ekološki hormon rasta koji ubrzava zakorenjivanje biljaka koje želimo razmnožiti vegetativnim putem. Preparat od vrbe dobija se kada se iz mladih izbojaka vrbe izvuče fitohormon – biljni hormon rasta. Potrebno je isjeckati oko 100 g vrbinih mladih grančica i preliti sa 500 ml prokuvane mlake vode. Grančice ostaviti u vodi 24 sata pa procijediti. U dobijenu tečnost stave se reznice te ostavljaju u njoj sljedeća 24 sata. Nakon toga reznice se sade u vlažan supstrat ili pijesak te prekrivaju najlonom ili plastičnom bocom kojoj se reže dno i skida čep. Vrbin sok se koristi i kod pikiranja biljaka, potrebno je biljku nakratko uroniti u rastvor prije pikiranja.

Potrebno je sačekati da reznice puste žile nakon čega se mogu presaditi na stalno mjesto. Sa preostalom tečnošću zalijte biljke, cvijeće, rasad.

Autor: Ivana Strunje

Izvor: organskocarstvo.blogspot.com

PROČITAJTE:

Prirodni preparat za ukorijenjavanje rasada

Cimet u bašti: Prirodni fungicid, tjera štetočine, stimuliše rast biljaka!

Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Savjeti za pravilno orezivanje šljive

Orezivanje šljive preporučuje se od novembra do marta (prije kretanja vegetacije) kada to vremenske prilike dozvoljavaju. 

Kod sorte Požegača odstranjuje se višak unutrašnjih grana. Spoljašnje grane se obično ne diraju, osim ukoliko nisu suve ili polomljene. Prilikom prorijeđivanja grana treba biti umjeren, jer jača rezidba kod požegače utiče na smanjenje prinosa.

Važno je napomenuti da se grane i mladari kod ove sorte ne smiju prekraćivati jer se time smanjuje rodni potencijal.

Stenlej, Čačanska rodna i Čačanska ljepotica su sorte koje traže oštriju rezidbu jer imaju sklonost ka zametanju velikog broja pupoljaka. Sav višak unutrašnjih grana se odstranjuje, a spoljašnje grane se prekraćuju. Na starijim stablima koja su neadekvatno orezana obično se rodni elementi nalaze na periferiji krune pa je neophodno da se pravilnom rezidbom spriječi premještanje vegetacije na vršni dio krune ili grana. To se postiže jačim skraćivanjem grana i grančica pri vrhu pri čemu se vodi računa da se osnovne grane ne ogole.

Rodni elementi šljive

Šljiva rađa na mješovitim rodnim grančicama, dugim rodnim grančicama, kratkim rodnim grančicama, kopljastim izraštajima i majskim kiticama. Način rezidbe šljive u rodu zavisi i od toga na kojem tipu rodnih grančica rađa određena sorta šljiva.

Požegača, Stenlej, Čačanska ljepotica i Čačanska rodna rađaju pretežno na kratkim rodnim grančicama i kopljastim izraštajima koji su se obrazovali na dvogodišnjem i starijem drvetu.

Pri rezidbi treba ostavitii određen broj jednogodišnjih nerodnih grana na kojima će se razviti kratko rodno drvo. Orezivanje obično počinje odozgo pa naniže, tako što se prekraćuje najviša skeletna grana i pri prekraćivanju se ostavlja jedna spoljna grančica na vrhu.

Takođe, sve suve, povrijeđene i polomljene grane, vodopije i grane koje rastu u unutrašnjosti krune treba odsijeći do osnove. Ukoliko su neke grane jače razvijene i postoji tendencija da nadjačaju sekundarne ili primarne grane,treba ih više skratiti. Ako u krošnji postoji neka praznina onda tu treba ostaviti vodopiju, ali se ona mora poviti da ne bi bila previše bujna.

Od rodnih grančica najprije se uklanjaju stare i izrođene, zatim tanke, zasijenjene, a ukoliko ima previše mladih rodnih grana one se moraju prorijediti, kako bi se napravio bilans između generativnog i vegetativnog dela i omogućilo formiranje rodnih elemenata za narednu godinu.

Rodne grančice koštičavog voća – Slikovit prikaz!

Podmlađivanje šljive

Podmlađivanje je agrotehnička mjera koja se često koristi u ekstenzivnom šljivarstvu. Osnovni cilj ove mjere je da se rezidbom odstrane stari i dotrajali dijelovi krune i da se podstakne redovan vegetativni porast. Bez podmlađivanja nema obnove skeleta krune, nema formiranja novog rodnog drveta, a samim tim ni redovnih prinosa, odnosno roda.

Osnovni pokazatelji da treba pristupiti podmlađivanju šljive su slab vršni prirast, početak sušenja produžnica ramenih grana, ogoljavanje donjih dijelova ramenih grana, a isto tako ako je kruna oštećena usled lomljenja grana pod teretom roda, snijega, oluje i sl.

Podmlađivanje je delikatna operacija i trerba joj prići sa puno pažnje, opreza i znanja. Podmlađivanje ne treba obaviti odjednom, već postupno, tokom 2-3 godine.

Pod podmlađivanjem vodilicu i ramene grane treba skratiti do neke pogodne grane koja će preuzeti ulogu vodilice, a ramenih grana do zauzimanja željenog položaja u prostoru. Presjeci koji se prave ne bi trebali biti veći od 10 cm u prečniku, dok presjeci do 5 cm u prečniku brže zarastaju. Veće rane treba obavezno zagladiti oštrim nožem i zaštititi kalem voskom.

Uspjeh podmlađivanja zavisi i od nege koju je neophodno sprovesti poslije ove operacije. Stablo šljive i ramene grane treba zaštititi krečenjem od uticaja sunca i mraza. Ova mjera ima za cilj da se spriječi prekomjerno zagrijavanje stabla i ranije kretanje vegetacije a ujedno je i dezinfekciono sredstvo sa kojim se štiti stablo i ramene grane od parazita.

Takođe, šljive treba obilno đubriti, štititi od bolesti i štetočina i navodnjavati. Podmlađivanje šljiva, najbolje je obaviti tokom januara i februara.

Autor: Grozdanić Rajko, dipl. inž. polj.

PROČITAJTE:

Rezidba voćaka stradalih od zimske hladnoće

Kako visoke temperature djeluju na voćke u periodu zimskog mirovanja

Kada i kako da orezujete TREŠNJU s krošnjom prostornog oblika?

ZEČIJE UŠI – Kako se gaji biljka koja oduševljava cijeli svijet

Zečije uši – Sukulenti koji izrastaju kao dva duguljasta patrljka, zajedno sa svojim donjim okruglim dijelom vrlo podsjećaju na glavu zeca.

Ova biljka je prvo “zaludjela” Japance, a zatim i cijeli svijet nakon nekoliko postavljenih slika na internetu.

Sukulenti poznati pod nazivom “Zečije uši” specifični su upravo zbog svojih listova koji izgledaju poput pravih malih zečjih ušiju. Ovako slatki ipak nisu zauvijek jer kako sukulent raste tako se njihovi listići izdužuju i tada gube na svojoj šarmantnosti. Cvjetaju, ali jako rijetko. Ako budete imali sreće ova biljka vam može iznenadit predivnim rozim cvjetovima. Iako izgube prvobitni oblik, i dalje izgledaju interesantno i savršena su dekoracija svakog doma. Ne zahtjevaju pretjeranu njegu, ali ova dva pravila morate da ispoštujete:

Nemojte ih previše zalijevati

Kada govorimo o klimi, sukulenti obožavaju suvu, pa tako i ovaj vrsta. Nije potrebno često ih zalivati. Biće dovoljno da to radite jednom u 10 dana. Takođe, nemojte pretjerivati sa količinom vode, kako ih ne biste “udavili”.

Obezbijedite im sunčevu svjetlost

Pružite sukulentima dovoljno svjetlosti i toplote, jer oni ipak pripadaju pustinjskim biljkama. Oni rastu u toplim krajevima koji obiluju sunčevom svjetlošću, pa je preporuka da se drže u blizini prozora.

Izvor: aura.ba

PROČITAJTE:

Decembar ili božićni kaktus: Ako uradite ovo, cvjetaće bujnim cvijetom cijele zime!

Kaktus zahtijeva pažnju i njegu: Savjeti da ova biljka procvjeta

Kako njegovati kaktuse zimi

JAGLAC – Prvi vejsnik proljeća je pun ljekovitih svojstava

Jaglac – Cvjetovi i listovi jaglaca odlično su sredstvo protiv proljetnog umora, gihta, reume, bronhitisa i hripavca. No budući da sadrže tragove štetnih materija, ne treba uzimati velike količine.

Iako je najpoznatiji kao jedan od prvih vjesnika proljeća, jaglac je ujedno i ljekovit. Ljekovitost jaglaca prepoznata je u 15. vijeku, a posebno se koristio kod paraliza koje su bile posljedica moždanog udara. Danas se kao sredstvo za iskašljavanje i blagi sedativ koriste dvije vrste jaglaca. Obični jaglac (Primula vulgaris) koji se prepoznaje po prizemnim listovima i cvjetnim stabljikama kod nas je mnogo češći, ali nešto slabijeg djelovanja od ljekovitog jaglaca ili jagorčike (Primula veris).

Ljekovite materije u jaglacu

Ova biljka sadrži čitav niz ljekovitih materija, prije svega saponin koji djeluje na smekšavanje i rastvaranje sluzi. Saponin je uglavnom sadržan u korijenu, ali su spojevi saponina sadržani i u zelenoj čaški cvijeta i u listovima pa cvjetove treba brati zajedno s čaškom. Osim toga, zelena čaška sadrži vitamin C. Jaglac je kao jedna od prvih proljetnih biljaka neobično važan jer liječi sve katare, prekomjernu sluz, kašalj i gripozne pojave koje se pojavljuju krajem zime.

Nadoknađuje u organizmu istrošeni vitamin C. Jaglac se preporučuje kao lijek kod teških bronhalnih katara, upale pluća ili hripavca. Osim toga, korijen, a i cvjetovi jaglaca, djeluju na čišćenje krvi i izlučuju sve one otrovne tvari koje utiču na stvaranje bolesti gihta i reumatizma.

Obični jaglac prvi je vjesnik proljeća. Mladi listovi izuzetno su bogati vitaminom C, a može ih se jesti na salatu, u juhama, miješanim varivima i vitaminskim čajevima. Iako nije osobito ukusno, pomaže protiv proljetnog umora. Ovu vrstu jaglaca naći ćemo u cvatu od kraja veljače do travnja, najviše na sunčanim, suhim livadama i obroncima, u voćnjacima, uz grmlje i na svjetlijim mjestima u listopadnim šumama. Lišće jaglaca ubrajamo među najbogatije izvore vitamina C.

Za pripremu svježih salata mogu se upotrebljavati samo posve mladi listovi. Iako nisu osobito ukusni, mogu se jesti usitnjeni i izmiješani s drugim biljem. Od mladih listova mogu se priređivati juhe i miješana variva, umaci i vitaminski čajevi. Budući da sadrže tragove saponozida ne treba ih jesti u prevelikim količinama.

Želite li uzgojiti jaglace u vrtu, obični jaglac posadite u bogatu, vlažnu zemlju i laganu sjenu (npr. ispod voćaka). Rani (ljekoviti) jaglac bolje će uspijevati na područjima sličnijim njegovu prirodnom planinskom staništu, tj. na dobro dreniranom sunčanom tlu. Jaglace je najjednostavnije razmnožiti dijeljenjem busenova, a posađene biljke dobro je malčirati.

Od cvjetova jaglaca rade se mnogi ljekoviti pripravci. Cvjetovi jaglaca mogu se pomiješati s jednakim dijelovima brezova i koprivina lista te od njega pripravljati čaj koji se upotrebljava za proljetno “čišćenje krvi”. Takav čaj pije se polagano, od dva do tri puta na dan.

Recepti za čaj protiv kašlja, ljekovito vino

Protiv dugotrajnog kašlja pomaže mješavina od 40 g korijena jaglaca, 20 g sjemenki anisa, 2 g sjemenki komorača i 20 g lista podbjela – od jedne kašičice mješavine pripremi se čaj koji se pije od dva do tri puta na dan, zaslađen medom.
Za pripremu ljekovitog vina od jaglaca staklena tegla rastresito se napuni svježim cvijetom i listom jaglaca te prelije do vrha bijelim vinom. Teglu zatvorimo i stavimo na toplo mjesto. Nakon tri tjedna procijedimo i prelijemo u staklenu bocu. Ovo se je vino tradicionalno koristilo za jačanje srca, a uzimalo se tako da bi se tri puta dnevno po 1 velika žlica ovoga vina rastopila u čaši vode.

Cvjetovi ranog jaglaca koriste se za ukrašavanje hrane i slatkiše

Rani jaglac, proljetni jaglac ili jagorčika (Primula veris) trajna je biljka koja za razliku od običnog jaglaca nosi na vrhu stabljike cvjetove složene u štitasti cvat koji je nagnut na jednu stranu. Cvate od marta do maja. Ova lijepa biljka raste na brdskim livadama izloženim suncu, u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama te na njihovim rubovima, među grmljem, osobito na brežuljcima s vapnenastom podlogom.

U zemljama srednje Evrope ovaj se jaglac češće iskorištava za jelo od običnog jaglaca. U Njemačkoj najviše koriste cvjetove koji imaju ugodan, slatkasti miris. Od vjenčića svježih cvjetova posebnim postupcima pripremaju jaglačevo vino i sirće, a osušene slatkaste vjenčiće stavljaju u supe i kolače. I listovi se koriste kao proljetno povrće koje se dodaje u salate, supe i variva.

Izvor: 24sata.hr

PROČITAJTE:

Tabela jestivog i ljekovitog cvijeća

Jagorčevina – bolja od svih hemijskih sredstava protiv nesanice!

Cvijeće koje možete jesti – Neven, dragoljub, lavanda…

Kako banana može da pomogne orhideji?

Za mnoge je ona kraljica cvijeća, ali je pravi izazov. Svi koji čuvaju orhideje znaju koliko joj je pažnje potrebno i koliko je osjetljiva.

Osim umjerenog zalivanja potrebna im je i dodatna hrana jer njihovo tlo ne obezbjeđuje dovoljno hranljivih materija.

Prema iskustvu mnogih koji čuvaju orhideje i cvjećara jedan jednostavan recept im može pomoći da povrate svoju snagu i ljepotu.

Preporučuje se kora banane koja sadrži fosfor, magnezijum i kalaj. Ove supstance uticaće na duži životni vijek biljaka.

Priprema:

1. Kore dvije banane stavite u posudu i prelijte ih sa dvije litre vode.

2. Pustite da odstoje u vodi dva dana.

3. Smjesu razredite sa vodom u razmeri 1:1. Zalivajte orhideju ovom smjesom kao i inače

Dodatni savjet

S korom banane možete i očistiti lišće orhideje. Nježno pređite korom po lišću i dobiće sjaj i upiti korisne hranljive materije.

Izvor: novosti.rs

PROČITAJTE:

Brassia orhideja – Savjeti za uzgoj ove neobične vrste

ORHIDEJA – Ako uradite ovo, cvjetaće 3 puta godišnje!

ako uticati na cvjetanje ORHIDEJA

Vrijeme je za nabavku sjemena – Evo na šta posebno treba obratiti pažnju!

Još dok traje zima razmišljamo o nabavci sjemena i nabavljamo sjeme biljaka, koje ćemo imati u bašti tokom ove godine. Pravimo planove šta ćemo i gdje posijati.

U velikim centrima, kao i u malim poljoprivrednim apotekama i sjemenarama prodaje se raznovrsno sjeme. Obično je razvrstano na sjeme cvijeća, začinske biljke i povrće. Sjeme može da se naruči i preko interneta i čini se da je ovo danas veoma zastupljeno. Postoje i grupe na društvenim mrežama gdje se okupljaju ljudi koji razmijenjuju sjemena biljaka, pa se tu mogu naći i neke stare sorte koje su inače teško dostupne.

Kesice sjemena

Obratite pažnju na kesice sjemena. Tu se nalaze važne informacije. Da li je sjeme tretirano, da li je organsko, hibridno, sve to možete primijetiti, ali i mnogo više od toga. Na kesicama je naznačen rok trajanja, odnosno do kad sjeme treba posijjati. Zatim tu je informacija o klijavosti sjemena. Mogu da postoje i podaci kada se sjeme sije, na koju dubinu i rastojanje.

Izbor sjemena

Kada ste napravili plan, šta ćete gdje da sadite u vrtu, onda treba i odabrati sortu. Pojedine vrste povrća imaju zaista mnogo sorti, pa se nije lako odlučiti. Neko sjeme se sije u zatvorenom, pa se kasnije biljke presađuju na otvoreno, a neko sjeme se sije direktnom sjetvom, što znači odmah na otvorenom.

Treba voditi računa o rokovima sjetve i da se obavi na vrijeme, jer klijavost sjemena može zavisiti od spoljašnje temperature. Ali kod izbora sjemena treba na još nešto obratiti pažnju.

Imamo tri vrste sjemena:

Konvencionalno sjeme

Postoji konvencionalno sjeme, koje se zapravo najviše koristi i prodaje. Ono nije organsko, jer nije dobijeno od organskih biljaka, ali nije ni tretirano u samom procesu proizvodnje.

Sjeme koje je tretirano

Ono se prepoznaje po tome što ima čudnu boju, na primjer plavu, ružičastu, zelenu. Takvo sjeme je navodno otpornije na bolesti i štetočine, ali je tretirano hemikalijama.

Organsko sjeme

Treća vrsta semena je organsko seme, a prepoznaje se po tome što je na kesicama obilježeno kao bio ili ekološko. Ovo bio sjeme je duplo skuplje. To je zapravo ono sjeme, koje niti je tretirano u procesu proizvodnje, niti su biljke od kojih je dobijeno prskane pesticidima, herbicidima i vještačkim đubrivima. Sve više je aktuelno ovo bio sjeme, zato što se interesovanje za organsku proizvodnju povećava i kod nas.

Hibridi

Sjeme može biti i hibrid, a to znači da je nastalo ukrštanjem različitih biljaka i onda na kesicama sjemena postoji oznaka F1. Ovo sjeme je skuplje. Hibridi mogu biti otporniji na bolesti ili mogu da budu veoma rodni, tako da se može isplatiti. Ono što je mana je što je njihovo sjeme neupotrebljivo, jer se od njega neće više dobiti iste takve biljke.

Izvor: sadnja.com

PROČITAJTE:

Zašto je važna dezinfekcija sjemena prilikom zaštite biljaka

Crni luk rokambol – Umjesto sjemena donosi arpadžik

Najbolji način da sačuvate sjeme paradajza za sljedeću godinu

RANA SALATA – Sjetva, rasađivanje, đubrenje, prihrana

Rana salata je jednogodišnja zeljasta biljka kod koje se za ishranu u svježem stanju koriste: listovi rozete kod lisnate salate, pojedinačni dijelovi kod salate za rezanje, glavica kod glavičaste salate, koja je ujedno i najgajeniji tip salate, i konusne glavice kod marule.

Salata je bogata ugljenim hidratima, provitaminom A, kalijumom, kalcijumom i gvožđem. Takođe salata je bogata jabučnom i limunskom kiselinom, sadrži glukozid laktucin koji joj daje gorak ukus. Salata je značajna vitaminska hrana u proljeće, jesen i zimu sa mogućnošću gajenja na otvorenom polju i zaštićenom prostoru.

Plodored

  • Salata dobro reaguje na organska đubriva. Ne đubri se stajnjakom.
  • Zbog kratke vegetacije rana salata se gaji kao predkultura.

Đubrenje

Rana salata zahtjeva:

  • 60-100 kg/ha azota
  • 100-120 kg/ha fosfora
  • 100-120 kg/ha kalijuma

Salata je osjetljiva na hlor stoga je nužno gajiti je na zemljištu ili supstratu koji ne sadrži hlor i izbjegavati upotrebu đubriva koja sadrže hlor.

Rana salata – kalendar radova:

Februar

  • Početak perioda u kome je moguća sjetva rane salate u zaštićenom prostoru. Sjetva se obavlja u hranljive kocke, džifi saksije, kontejnere ili na površinu leje (2-3 g/m² sjemena bez pikiranja ili 5-6 g/m² sjemena sa pikiranjem).
  • Početak perioda u kome je moguća pojava bolesti polijeganja rasadaplamenjače salatesive truleži salatebele truleži i viroza salate.

Mart

  • Početak perioda u kome treba obaviti dopunsku obradu zemljišta ukoliko se rana salata rasađuje na otvoreno polje.Početak perioda u kome je moguće rasađivanje rane salate na otvorenom polju ili rasađivanje u zaštićenom prosotru ukoliko se ceo proizvodni ciklus obavlja u zaštićenom prostoru.
    Rasađuje se na rastojanju 20-25 cm međurednog rastojanja i 20-25 cm rastojanja u redu. Ovaj rastojanja važe za zaštićeni prostori i otvoreno polje.
    Rasađivanje se vrši najčešće po sistemu dvorednih I četvororednih traka.
  • Početak perioda u kome je moguć napad: marokanskog skakvca, italijanskog skakavca, rovca, velikog majskog gundelja, skočibuba (žičnjaka), peščara, blapsa, ozime sovice, ipsilon sovice, C. sovice, gama sovice, korijenovih vaši salate i lisnih vaši salate.

April

  • Početak perioda u kome je potrebno izvršiti prihranu salate. Prihrana se vrši sa ½ planirane količine azotnog đubriva.
  • Svakodnevno zalivanje salate vrši se sa 20-30 mm vode i obavezno je u periodu intenzivnog porasta zelene mase. Vremenom se broj zalivanja smanjuje kako biljka salate završi intenzivan porast.

Maj

Početak perioda u kome je moguća berba rane salate. Salata se bere u tehnološkoj zrelosti tj. kada dobije veličinu i boju koja je karakteristična za gajenu sortu. Bere se odsijecanjem rozete uz odstranjivanje oštećenih listova rozete. Berba salate namijenjene bliskom tržištu vrši se za vrijeme rose, a za dalje tržište poslije rose. Kod sorti ujednačenog zrenja berba se može vršiti mehanizovano tj. sa kombajnom.

Oktobar

  • Pred osnovnu obradu u zemljište se unose ½ planirane količine azotnog đubriva, cjelokupnom planiranom količinom fosfornog đubriva i cjelokupnom planiranom količinom kalijumovog đubriva.
  • Početak perioda u kome je moguća osnovna obrada zemljišta. Za proizvodnju proljetne salate potrebno je izvršiti duboko (jesenje) oranje na 25-30 cm dubine.

Izvor: ratarstvo.net

PROČITAJTE:

Zelena salata – Navodnjavanje i prihrana

Matovilac – Salata koja raste tokom cijele godine u vašim vrtovima

Salata tokom cijele sezone