Naslovnica Blog Stranica 533

Agrotekstil kao zaštita biljaka od temperaturnih kolebanja

Neposredno prekrivanje biljaka izvodi se agrotekstilom ili perforiranom folijom. U praksi je veću primjenu našao agrotekstil.

Agrotekstil je polipropilenski sintetički materijal koji služi za prekrivanje izniklih rasađenih ili već razvijenih biljaka. Zbog svoje izuzetno male težine (17-60 g/m²) biljke se neposredno pokrivaju bez upotrebe noseće konstrukcije.

Upotrebom agrotekstila stvaraju se povoljniji mikroklimatski uslovi za biljke. Zemljište ispod agrotekstila se tokom dana jače zagrijava, a noću se sporije hladi, čime se usjevi štite od većih temperaturnih kolebanja. Temperatura ispod agrotekstila je za 2-4 ºC viša u odnosu na okolinu, što dovodi do veće produktivnosti biljaka i ranijeg dospijevanja za 10 i više dana.

Voda pri zalivanju ili kišne kapi preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjerno zalivaju biljke i zemljište, a poslije toga zemljište se postepeno suši i ne stvara se pokorica.

Voda postepeno isparava kroz mikropore pa se ne stvara kondezat. Zadržavanje vode u mirkoporama pri padu temperature, stvara se tanka ledena skrama koja sprječava da se temperatura ispod tkanine i dalje snižava. Agril ima veoma važnu funkciju i u zaštiti bilja od bolesti i insekata, zbog čega je upotreba pesticida znatno manja.

Usjevi koji su prekriveni agrilom mogu, ukoliko bude potrebno, da se navodnjavaju vještačkom kišom ili bilo kojim drugim načinom bez potrebe da se agril uklanja sa biljaka.

Vrijeme upotrebe agrotekstila zavisi od gajene vrste pri čemu je osnonvni zadatak agrila da zaštiti biljke od niskih temperatura. U proizvodnoj praksi agrotkstil se upotrebljava za pokrivanje biljaka u kasnu jesen ili rano proljeće, kada doprinosi i sprječavanju negativnog dejstva vjetra na biljke i zemljište.

KADA SE POSTAVLJA AGROTEKSTIL

Neposredno pokrivanje biljaka izvodi se poslije obavljene sjetve ili sadnje ili istovremeno sa sadnjom. Osim toga može se koristiti i u zaštićenim prostorima, bez obzira na to da li se zagrijavaju ili ne, i to u vidu dodatnih niskih tunela pri proizvodnji rasada ili tokom proizvnodnog ciklusa bilo koje povrtarske vrste.

Nove generacije agrila su UV stabilizovane, trajnosti tri ili više godina i različite širine i dužine.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Pravilno i precizno postavljanje folije

Kako zagrijati PLASTENIK tokom zime?

Priprema sadnica za sadnju i sadnja ORAHA

Sadnja oraha – Najbolje je da se orah sadi u jesen jer se tako postiže bolji prijem sadnica i bolji porast u prvoj godini poslije sadnje.

Pripremanje sadnica

Preuzete sadnice se trape na parceli budućeg voćnjaka (na mjestu predviđenom za ekonomsko dvorište), pošto se podrazumijeva da je voćnjak do tog vremena ograđen pletenom žicom. U trap se stavljaju i mamci od kuvane pšenice zatrovane cinkfosfidom da poljski miševi ne bi glodali žile sadnica. Iz trapa se uzimaju manje količine sadnica, tj. onoliko koliko se za  1-2 sata može posaditi, da se žile ne bi isušivale.

Prije sadnje žile se oštrim makazama skrate na 20-25 cm, ako to nije urađeno u rasadniku. Makaze moraju biti oštre da bi presjek bio gladak. Neposredno pred sadnju korijen treba potopiti u 0,1% rastvor benomila, zemlje i goveđe balege.

Sadnja oraha

Sadnju obavljaju dva radnika. Prvo se oko 10 cm od centra jame i na njenoj južnoj strani pobije kolac uz koji se kasnije sadnica priveže da je vjetar, pogotvo praćen kišom, ne bi iskrivio (orah ima veliku lisnu masu, odnosno veliku udarnu površinu).

Stavljanje stajnjaka u jame

Kolac se pobija tako da uđe 10-20 cm u „zdravicu“. Pobodeno kolje mora biti u istom pravcu, što se postiže viziranjem. Ukoliko stajnjak unosimo i u jame, neposredno po kopanju jama on se raznosi i stavlja pored iskopane jame da bi se upotrebio prilikom sadnje. Jama se puni mješavinom zemlje i zgorelog stajnjaka. Otprilike 1/3 stajnjaka stavi se ispod korijena i prekrije zemljom.

Kada smo jamu popunili zemljom (uz dodatak stajnjaka) nešto više od polovine, jedan radnik stavlja sadnicu u rupu sa sjeverne strane koca tako da je tačno u istom pravcu s koljem i ostalim sadnicama toga reda (redovi se formiraju i u još dva pravca pošto se sadi u tjemenu ravnostranog trougla). Ovaj radnik drži sadnicu u vertikalnom položaju, a drugi je pomoću motike zagrće prvo zemljom, zatim preostalim stajnjakom i zemljom.

Ni stajnjak ni mineralna đubriva ne smiju biti direktno na žilama. Kada se korijenov sistem prekrije slojem os desetak centimetara, radnik koji drži sadnicu lagano je potresa da bi zemlja što bolje popunila prostor oko žila. Poslije toga se zemlja oko sadnice nagazi (radnik treba da nosi gumene čizme da đonom cipela ne bi povrijedio žile sadnice).  Doda se još zemlje i još jednom nagazi, zatim se, ako je jesen topla i suva, a zemlja nije dovoljno vlažna, zalije sa oko 10 l vode.

Poslije nekoliko sati (kada se voda sasvim upije) prigrne se preostala zemlja uz sadnicu, ali tako da se ne pravi činija oko nje jer će se to uraditi u proljeće pri kopnji.

Važnost dubine sadnje

Preduboko posađene sadnice kasnije prorode i slabije rađaju, a ako su plitko posađene, mogu se osušiti ukoliko se zbog suše isuši površinski sloj zemlje. Na lakom, pjeskovitom zemljištu voćke se sade 5-10 cm dublje zbog jačeg isušivanja površinskog sloja zemljišta.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Razmnožavanje oraha sjemenom

Za visoke prinose orah se mora đubriti – Evo i kako!

Zaštita oraha od mraza

Kako izbjeći korov koji raste oko biljaka

Dosta vam je korova koji raste oko biljaka u vašem vrtu i cvjetnjacima? Ukoliko pripadate većini i ne želite gubiti vrijeme beskonačnim plijevljenjem, pogledajte u nastavku neke od opcija.

1. Karton – novinski papir

Karton ili novinski papir se poslaže na tlo između biljaka ili ga postavljamo prije sadnje.

Treba obratiti pozornost da papir ili karton nemaju na sebi boje (znaju biti opasne hemikalije). Cilj je onemogućiti svjetlu i temperaturi da dospije do sjemena u zemlji koji ta dva izvora treba da bi potjerao.

Karton

– karton se postavlja na zemlju oko biljaka (treba mu oko jedne godine da potrune)
– na njega se posipa malč.

Novine

Još je bolja opcija postaviti novine prije sadnje:

– novine u 4 sloja se postave na tlo i namoče
– okolo ide malč
– kompost se posipa po novinama i u kompost se sadi. Biljka će s korijenom probiti novine, a korov ne dobija svjetlost, toplinu niti može klijati prema gore.

Primjer postavljanja novina prije sadnje vrta (engl.):

2. Malčiranje travom, sijenom

Malčiranje - predosti i nedostaci

PROČITAJTE: Malčiranje kao mjera suzbijanja korova

3. Geotekstil

Ovaj materijal je proizveden tkanjem pvc vlakana, propušta vodu, ne može se lako pokidati i može se primijeniti u vrtu te za cvjetnjake. Jedina mana mu je što se neće kompostirati niti potrunuti – nije bio razgradivi proizvod. Neki će tu manu gledati kao i prednost. Dosta česta mu je primjena u građevinarstvu.

Izvor: mojvrt.eu

PROČITAJTE:

Malčiranje – Prednosti i nedostaci

Kako boja folije za malčiranje utiče na gajene biljke

Glinovita zemlja – Ove biljke je obožavaju

Kako uzgajati šipak na lak i jednostavan način

Šipak, inače, raste kao samonikla biljka i može se pronaći naokolo u prirodi. Najzastupljeniji je po neobradivim površinama, livadama, živicama, uz ograde, na sunčanim rubovima šuma i onim površinama koje ljudi ne obrađuju.

To je biljka koja raste u obliku grma, visine do tri metra. Pazite se njegovih bodlji koje su tu kao zaštitni mehanizam. Tokom prve godine njegovog rasta ima uspravne izboje koji se s vremenom povijaju, razgranavaju i dobijaju oblik žbuna. Značajniji rod možete očekivati u trećoj godini u količini do četiri kilograma po sadnici ili na jednom dunumu oko 800 kg.

Kao što znamo, listovi su mu neparno perasti, a listići jajastog oblika i oštro nazubljeni. Cvjetovi su bijele boje, ugodna mirisa. Cvjeta uglavnom u junu, a plodovi dozrijevaju od polovice septembra i veoma su ukusni i zdravi.

Plodovi šipka su jajastog oblika, svijetlocrveni, bogati vitaminima i mineralima, te sadrže veliki broj tvrdih sjemenki, koje su gotovo bez mirisa. Treba napomenuti da se trenutno plodovi šipka u BiH otkupljuju za oko 5,00 KM po kilogramu, dok cijene u EU idu dvostruko više.

Uzimajući u obzir kako biljka šipka nije previše zahtjevna, pitamo se zašto se na našim prostorima niko ne odlučuje podići ozbiljniji zasad šika za proizvodnju plodova, kako za pripremanje kvalitetnih džemova, tako i za ponudu na inostranom tržištu.

Priprema tla

Priprema tla za podizanje nasada šipka podrazumijeva operacije kao i kod sadnje bilo kojeg voćnjaka. Kako šipak nije zahtjevan prema sastavu i kvaliteti zemljišta, lako bi bilo zasaditi bilo koju našu parcelu, uz standardno oranje, frezanje radi lakše sadnje.

Ako imamo mogućnost, zemlju treba dobro nagnojiti stajskim đubrivom ili peletiranim organskim đubrom. Izbjegavajte mineralna đubriva i napravite organski uzgoj, jer tako će biti bolji plasman proizvoda, ali i bolja cijena, jer danas svi žele jesti organske proizvode.

Što se tiče sadnica, ne preporučujemo da sadite divlje sadnice ili da ih dobijate iz sjemenki u svom domu, jer takve sadnice nemaju genetski potencijal kao što bi imale sadnice kupljene u rasadnicima. Raspitajte se u svojoj okolini koji rasadnik ima ove sadnice.

Kao i kod bilo koje druge sadnice, tražite popratne papire, deklaracije, certifikate i, što je najbitnije, pregledajte kakv je kvalitet sadnice, kakvo je zdravstveno stanje, kakav je korijen i slično ili nađite nekog ko se razumije u sadni materijal.

Kad se radi o ozbiljnijem podizanju zasada, obavezno se posavjetujte s agronomima na terenu, ali i uradite pedološku analizu zemlje. To se radi u najbližoj instituciji kao što je poljoprivredni zavod ili poljoprivredni fakultet i košta 60-100 KM.

Sadnja

Što se tiče sadnje sadnica šipka, postupak je isti kao i kod sadnje voća. Sadite samo zdrave sadnice sa dobrim korijenovim sistemom koje će dati najbolje plodove i koje će investiciju učiniti isplativom.

Razmak sadnje novog nasada šipka zavisi od izgleda parcele, raspložive mehanizacije, načina uzgoja i slično. Redove razmaknite 3,5 do 4 metra, da bi mašine mogle proći i slobodno raditi potrebne operacije. Unutar reda razmak napravite jedan metar do metar ipo, jer se radi o grmovima. Potrebna količina sadnica za jedan dunum je oko 200 sadnica. Ako radite jesensku sadnju, nemojte nikako prikraćivati sadnice. Tu operaciju obavite tek u proljeće, prije kretanja vegetacije. Prikraćivanje obavite na visinu od 15 cm.

Autor: Munib PROŠIĆ, dipl. ing. agr.

Izvor: agroplaneta.info

PROČITAJTE:

SVEMOGUĆI ŠIPAK: Kad vidite šta sve liječi, odmah ćete ga nabaviti

Čaj od šipka – Da li ga ovako pripremate?

Spriječite prehladu, upalu sinusa i glavobolje pomoću šipka

Umjesto u igricama i mobitelima, mladić Jusuf Mašić uživa u uzgoju peradi

Brojni mladi ljudi odlučili su svoju budućnost graditi van BiH jer ovdje ne vide perspektivu, ali ima i onih koji imaju nadu da život mogu nastaviti u svojoj zemlji i živjeti od svog rada. Među njima je i 17-godišnji Jusuf Mašić iz Novog Goražda (RS) koji je već odavno zasukao rukave i počeo raditi.

Vrijedni mladić živi izvan stereotipa kojima su okupirani njegovi vršnjaci. Ne zanimaju ga mobiteli, kompjuteri i video igrice, već uživa u brizi o svom malom životinjskom carstvu u kojem se potrudio da svaki član ima svoje ime.

Iako se bavi proizvodnjom gotovo svih poljoprivrednih kultura, ljubav prema životinjama i plodovi koje donose njegovi ljubimci kaže čine ga najsretnijim.

Naglašava da ljubav gaji prema svim životinjama, ali jednu vrstu ipak izdvaja i njima kaže posvećuje posebnu pažnju.

Najveća ljubav prema peradi

– Najviše volim peradi i zbog toga sam se nekako opredijelio za to. Čitam o tome i učim svakodnevno, radim i bavim se prodajom. Uzgajam sada koke i patke, imao sam i morke i guske, ali su mi prošle i ove godine psi lutalice uništili mnogo koka i drugih peradi. Prošlog ljeta sam ih imao oko 70, a sad oko 30. Razmišljam i o prepelicama i guskama jer imam jednog prijatelja koji bi te guske otkupljivao pred zimu – priča Mašić.

Dodaje da svoje životinjsko carstvo planira proširiti kada obezbijedi uslove za boravak životinja.

– Sada imam i dvije ovce do čega je došlo spletom okolnosti. Komšiji Dževadu su nedavno stradale ovce i kada ih je zahvaljujući dobrim ljudima počeo dobijati ja sam mu pomagao oko svega toga i on je rekao da će mi pokloniti jednu. Drugu sam ja kupio i sada skupljam novac da napravim malo veći stajski objekat. Prošle godine sam aplicirao za taj objekat ali nažalost nisam prošao – ističe Mašić.

Od prodate robe i ušteđevine koju je dobijao kao dječak nedavno je kupio i motor “Tomos”, kojeg je adekvatno nadogradio da s njim može razvoziti robu do svojih kupaca.

– Imam motor i prikolicu i stavim kokoške, jaja i vozim na pijacu. Tako i kada krenem u školu, u autobus stavim kornete jaja i ponesem kupcima koji su naručili. Sve što imam napravio sam isključivo od skromne zarade prodajom proizvoda i nastavit ću da se trudim i radim – poručuje vrijedni mladić.

Izvor: Fena

PROČITAJTE:

Krompir od dva kilograma: “Nije što je naš, ali je stvarno najbolji”

Od onoga što bacimo kad pojedemo kajsiju i šljivu Ivana i Marko prave zdrav proizvod

Priča koja će vas natjerati da razmislite – Nada i Milan su počeli nov život, i to u kući OD SLAME I BLATA

SOK OD KOPRIVE – Pomoć kod ANEMIJE i mnogih drugih tegoba /RECEPT/

SOK OD KOPRIVE – Kopriva je zeljasta biljka kojoj odgovara hranljivo zemljište. Bogata je ljekovitim materijama i pomaže pri mnogim tegobama, ali trebate biti posebno pažljivi kada je berete.

Listovi koprive su duguljasti od 3-15 centimetara, a biljka može narasti do metar u visinu. Listovi rastu jedan do drugog i nazubljeni su, pa je potrebno biti vrlo pažljiv pri branju. Osim toga, listovi i stabljika su obrasli dužim dlakama punim kiseline koja peče i žari kožu.

Kako brati koprivu?

Kopriva se bere u proljeće i u jesen. Najljekovitiji su mladi listovi od kojih se najčešće i pravi sok od koprive, sirupi, tinkture i ulja od koprive.

Najčešće raste u nizinama, a najviše je ima na zapuštenim mjestima, oko naselja i kraj puteva. Specifična je po tome da raste u grmovima. Kada berete koprivu koju ćete koristiti u ishrani obavezno vodite računa da berete na mjestima daleko od puteva i nečistoća.

Ljekovitost soka od koprive

Kopriva je ljekovita u svim svojim dijelovima – mogu se koristiti stabljika, lišće, korijen i cvijet. Prirodni sok od koprive najbolji je lijek za čišćenje i poboljšanje krvi.

Sok od koprive pomaže pri regulisanju visokog šećera u krvi. Pozitivno djeluje na rad crijeva i poboljšava cijelu probavu. Liječi urinarne infekcije i koristi se kao biljka za čišćenje organizma.

Napici od koprive kao što su čaj i sok od koprive postižu pozitivne rezultate kod:

  • bolesti jetre
  • problema sa želudačanom kiselinom
  • poremećaja sna
  • tumora slezene
  • grčeva u želucu i nadutosti
  • čireva na želucu
  • bolesti pluća
  • uvećanja prostate
  • anemije

Recept za sok od koprive

Sok od koprive za anemiju je čest prirodni lijek koji ćete dobiti kao prijedlog i od svog ljekara.

Potrebni sastojci:

  • 1 litra pročišćene vode
  • 400 grama mladih listova koprive
  • 7 komada limuna
  • 800 grama smeđeg šećera ili stevije
  • 5 kašika meda

Priprema

Prvo dobro operite listove koprive. Ulijte vodu u posudu s 5 narezanih limuna. Vodu, koprivu i limune ostavite tako poklopljene 24 sata. Idući dan dobro izgnječite sve sastojke pa procijedite. Iscjedite dva limuna i dodajte ih tečnost zajedno sa šećerom ili stevijom.

Stavite smjesu na vatru i zakuvajte do vrenja. Ostavite da vrije 5 minuta i miješajte bez prestanka.

Uklonite pjenu s površine. Pustite da se smjesa ohladi pa dodajte med i to neposredno prije nego ulijete tekućinu u flaše. Flaše dobro zatvorite i čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.

Domaći sirup ima rok trajanja šest mjeseci.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Kopriva kao hrana i uslovi gajenja ove ljekovite biljke!

KOPRIVA je nezamijenljiva u borbi protiv svih bolesti – Iznenadiće vas njeno dejstvo na vaše zdravlje!

KOPRIVA- KRALJICA ZDRAVLJA

Značaj stajnjaka za uzgoj i kvalitet povrća

Značaj stajnjaka za povrtarske kulture – Proizvodnji povrća se poklanja velika pažnja, kako zbog dobijanja što većih prinosa tako i prinosa visokog kvaliteta.

Povrtarske kulture zahtjevaju plodno zemljište i imaju velike zahtjeve za hranjivim materijama, tako da se njihovo đubrenje razlikuje od đubrenja drugih kultura. Slabo razvijen korijenov sistem, brz porast i kratka vegetacija, visok prinos sa jedinice površine, kao i navodnjavanje iziskuju obilno đubrenje organskim i mineralnim đubrivima.

Načini za unošenje stajnjaka u zemljište kod povrtarskih biljaka

Stajnjak ima izuzetan značaj, prije svega obezbjeđuje biljke elementima neophodnim za njihov rast i razviće, popravlja fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta. Za stajnjak se obično kaže da je potpuno đubrivo, za razliku od vještačkih koja su dopunska.

Đubrenjem stajnjakom, zemljištu se vraćaju hranjivi sastojci odneseni žetvom i berbom. Nedostatak stajnjaka može se nadoknaditi mineralnim đubrivima, ali struktura zemljišta ne može. Stajnjak sadrži u sebi mikroorganizme koji razlažu sastojke zemljišta i čine ih pristupačnim biljci. Utiče i na stvaranje granulisanog sastava zemljišta, koje je najpogodnije za obradu. Veoma je važno da protekne što kraće vrijeme od vremena utovara, transporta do rasturanja i zaoravanja. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste i starosne dobi životinja.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Stajnjak ili mineralna đubriva – Šta je efikasnije?

Preporuke stručnjaka kako najbolje čuvati stajnjak

Kompost, stajnjak ili nešto treće – 4 načina da poboljšate zemljište u bašti?

Soja u ishrani živine – Najbolji načini za njeno korištenje

Soja u ishrani živine – U grupu zrnastih hraniva bogatih proteinima spadaju prije svega – soja, bob, grašak i sočivo. 

Sjeme ovih biljaka odlikuje se obiljem kvalitetnih proteina, pa se dodaje krmnim smješama radi povećanja količine i poboljšanja kvaliteta svarljivih proteina. Od svih ovih hraniva po količini i kvalitetu proteina naročito se ističe soja. To je jedna od rijetkih biljaka čiji se proteini po biološkoj vrijednosti približavaju proteinima životinjskog porijekla. Međutim, sjeme soje, koje pored proteina sadrži i veći procenat masti rjeđe se upotrebljava za ishranu živine neprerađeno, već poslije cijeđenja ulja u vidu pogače ili sačme.

Ukoliko se sjeme soje uvodi u obrok živine neprerađeno, bolje je da se prethodno skuva ili isprži jer se time povećava svarljivost proteina.

Kao proteinski dodatk soja se upotrebljava obično u količini od 8-12% od težine obroka.

Treba napomenuti da sva ova hraniva, i pored bogatstva u kvalitetnim bjelančevinama, ne mogu u potpunosti da zamijene proteine životinjskog porijekla.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Mlijeko u ishrani živine

Pšenica i ječam u ishrani živine

Kako se koristi krompir u ishrani živine

Rajska ptica – Cvijet neobičnog izgleda

Strelicija je poznata, a neobično lijepa egzotična biljka koju još zovemo i rajska ptica, uzgaja se jako često za rezano cvijeće. Ona u velikim količinama raste u Kaplandu i Kanarskim otocima.

Naravno ukoliko ovu biljku želimo uzgajati kao sobno cvijeće, moramo joj osigurati potrebno mjesto i odgovarajuće stajalište. Najprikladnija je staklena veranda ili mali staklenik.

U uzgojnoj vrtlariji, gdje se strelicije uzgajaju u gredicama, mora se odabrani primjerak posaditi u dosta veliki cvjetnjak. U tu svrhu se upotrebljava obična zemlja za cvijeće, kojoj treba dodati nešto gline i odležanog stajskog gnoja. Budući da biljka troši mnogo hraniva, treba je jednom nedjeljno nadohranjivati otopinom cvjetnog gnojiva.

Zahtjevi za toplinom nisu jako veliki. Bolje uspijeva u umjereno grijanoj prostoriji nego u toploj sobi. Već prema mjestu držanja i njezi, biljka može cvasti tokom većeg dijela godine. Međutim, ne može se stalno uzgajati u cvjetnjaku, ma kako velik on bio. Treba je s vremenom presaditi u drvenu bačvicu. To treba jako oprezno obaviti, jer je korijenje vrlo osjetljivo na oštećenje.

Streliciji se mora se osigurati dobro oticanje vode i zato valja staviti na dno sloj krhotina, kako bi voda lakše mogla oticati iz cvijetnjaka.

Napomena : biljku treba štititi od direktnog sunca.

Izvor: cvijet.info

PROČITAJTE:

MAGNOLIJA – Drvo raskošnog cvijeta koje će vašem dvorištu dati kraljevski izgled

Kada se sadi BOŽUR – Uživajte u raskošnom cvijetu i mirisu

Filodendron sa zeleno-roze listovima – Cvijet koji će vas osvojiti

Izračunavanje potrebne količine pesticida za željenu količinu vode

Prilikom kupovine pesticida treba voditi računa da uz pakovanje dobijete i uputstvo za upotrebu pesticida koje treba čuvati uz preparat.

Priprema za primjenu pesticida se sastoji od sljedećih postupaka – izračunavanje odgovarajućih parametara:

  • doza,
  • koncentracija,
  • tretirana površina,
  • količina vode i sl.

Da bi pesticid ispoljio efekat odnosno da bismo zaštitili usjev ili zasad, potrebno je da predviđena količina pesticida, odnosno aktivne materije ravnomjerno rasporedi na predviđenu površinu.

Doza

Predstavlja količinu (masu) preparata koji je potrebno ravnomjerno rasporediti po jedinici površine. Ona se navodi u uputstvu za upotrebu, a izražava se u jedinici mase ili zapremine po jedinici površine kg/ha, g/ha, l/ha ili ml/ha u zavisno da li je formulacija čvrsta ili tečna.

Koncentracija

Koncentracija se često navodi u uputstvu za primjenu pesticida. Ukoliko se navodi koncentracija prije upotrebe pesticida, moramo izračunati koliko nam je potrebno preparata na onu količinu vode u kojoj želimo rastvoriti pesticid, odnosno na rezervoar našeg aplikatora – prskalice.

Obrazac za izračunavanje količine preparata pesticida koju treba odmjeriti i rastvoriti u određenoj zapremini vode da bi se dobila preporučena koncentracija je za tečne formulacije pesticida: V (preparat) = K x T/100, a za čvrste formulacije: M (preparat) = K x T/100.

  • V – (preparat) – doza preparata (zapremina) izražena u litrima
  • M – (preparat) – doza preparata (masa) izražena u kilogramima
  • K – koncentracija koju je potrebno pripremiti izražena u procentima
  • T – količina tečnosti sa kojom treba izvršiti tretiranje izažena u litrima

Kao koristan prilog gotovih obračuna potrebne količine preparata za planiranu količinu tečnosti, da bi se dobila preporučena koncentracija preparata dat je u tabeli:

PROČITAJTE:

Otrovnost pesticida za čovjeka i životnu sredinu

Podjela sredstava za zaštitu biljaka

Prvo proljetno prskanje voćaka – kada i kako ga obaviti?