O koprivi kao lijeku se već sve zna, ali o njenoj upotrebi u ishrani se vrlo malo govori.
Postoje predrasude da je to hrana siromašnih i neprosvijećenih seljaka, da je prevaziđena, neukusna, stočna hrana itd… Međutim, činjenice govore drugačije. Hranljiva vrijednost koprive u kombinaciji sa njenom ljekovitošću i biološki vrijednim sastojcima oprevdava njenu upotrebu kroz vijekove.
PROČITAJTE: Doktor NESTOROVIĆ objašnjava moć KOPRIVE u borbi protiv insekata!
Koristi se mlado lišće koje ima ukus sličan spanaću kada se skuva. U mladom lišću ima 5,5% proteina i 7% skroba u suvoj materiji. Bogato je vitaminima, mineralima, a naročito gvožđem.
Lišće mora da se skuva ili osuši, jer tek tada nestaju acetilholin, histamin, serotonin i mravlja kiselina, materije koje izazivaju jak bol pri ubodu oštre dlačice dok je ćelija živa.
Priprema se na razne načine – kao čorba, pire, kačamak, čaj. Može da se upotrebi i svježa, ako se prethodno umota u retku krpu i cijedi, da bi iz dlačica izašli žarući sastojci, koji se zatim isperu vodom. U vrijeme cvjetanja i zametanja plodova sadržaj proteina čak prelazi 25% u suvoj materiji, ali tada u ćelijama lišća ima više kristala silicijumove kiseline, koji mogu da izazovu iritaciju mokraćnih puteva.
PROČITAJTE: SIRUP OD KOPRIVE: Obavezno ga zabilježite jer liječi sve bubrežne bolesti i probleme!
Velika prednost koprive je ta što ona kreće rano u proljeće (iznad 5,5ºS) kada nema druge svježe hrane.
Kopriva se razmnožava generativno i vegetativno. Obično se proizvodi iz rasada, ali je najbolja jesenja sadnja rizoma. Za proizvodnju rasada za veće površine sjeme može da se sije u jesen prije mrazeva, ili u prolieće ako se prethodno drži 10-ak dana u frižideru. Može da se sije direktnom sjetvom, za šta je potrebno 3-4 kg/ha sjemena.
Vrlo brzo pokriva slobodan prostor između biljaka i prožima rizomima cijelu parcelu, gdje ostaje kao višegodišnji usjev, tako da lako guši korove, ali se odatle teško iskorenjuje. Kopriva traži plodno zemljište i puno hraniva, pa pred oranje treba rasturiti 400-500 kg kompleksnih đubriva.
PROČITAJTE: KOPRIVA je nezamijenljiva u borbi protiv svih bolesti – Iznenadiće vas njeno dejstvo na vaše zdravlje!
Odlično reaguje na đubrenje azotom. Prvom prihranom u proljeće se unosi 150-200 kg/ha KAN-a, a poslije svakog otkosa još 50-100 kg/ha KAN-a. Kosi se 5- 8 puta godišnje – nekada i 10 puta, dok je mlada i visine oko 30 cm. Sljedeći otkos stiže za 20- ak dana. a prinos suve materije je 4-5 t/ha.
Košenjem u vrijeme cvjetanja prinos suvog lista se povećava 3-4 puta. Prinos je skroman prve godine, jer se biljka sporo razvija, a pun rod donosi od druge godine. Njega koprive podrazumijeva više okopavanja, prihranu i eventualno zalivanje. Nije podložna bolestima ni štetočinama, što je naročito značajno u organskoj proizvodnji.
Za nauk mlađem naraštaju vrlo je važno naglasiti i ovo: za vrijeme „gladnih godina” izazvanih ratom ili ekstremnom sušom, kopriva je najvažnija i Bogomdana biljka za preživljavanje.
Izvor: domaćinskakuća