Četvrtak, 13 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoZa visoke prinose orah se mora đubriti - Evo i kako!

Za visoke prinose orah se mora đubriti – Evo i kako!

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Iako orah ima snažan korijenov sistem koji crpi rastvorene hranljive materije iz dubokog zemljišnog sloja, za normalan razvoj i visoke prinose orah se mora đubriti.

U prvoj godini poslije sadnje, đubrivo se rastura pojedinačno oko svake voćke. Naredne godine, ukoliko se u zasadu gaji i kajsija ili neka druga voćna vrsta kao međukultura, đubri se u trake, a sljedećih godina po cijeloj površini.

MINERALNA ĐUBRIVA

Prve godine u jesen upotrebom kompleksinih ili pojedinačnih mineralnih đubriva treba svakoj sadnici obezbijediti oko 100 g azota (N), 150g kalijuma (K2O) i 50g fosfora (P2O5). U proljeće (marta) sljedeće godine voćke treba prihraniti azotnim đubrivima (amonijum sulfat na alkalnim zemljištima, a KAN-om na neutralnim ili slabo kiselim zemljištima), čime se obezbjeđuje još oko 100 g azota (N) po sadnici. Ovako obimnim đubrenjem azotom omogućava brži rast oraha, a cilj je da se u što kraćem roku kruna što više razvije i donese dobar rod. U toku naredne dvije do tri godine treba količinu đubriva po hektaru povećati za oko 50% godišnje, a kasnije količine đubriva određivati na osnovu analize lista i zemljišta i opšteg stanja voćki, odnosno bujnosti ljetorasta.

Poslije svake tri do četiri godine analizom se utvrđuju količine hranljivih materija u zemljištu. Đubrenjem se nastoji da se količine hranljivih materija održavaju u odnosima optimalnim za orah. Ukoliko je zemljište optimalno obezbjeđeno azotom i kalcijumom, đubrenjem se dodaje 10% manje nego što su voćke u toku godine iz zemljišta iznijele. Razliku između iznijete i đubrenjem vraćene količine azota stvoriće mikroorganizmi dok će se ta razlika kod kalijuma nadoknaditi razlaganjem mineralnih čestica. Ukoliko je količina ovih elemenata ispod optimuma, treba zemljištu vratiti, sve iznijete količine pa i više od toga.  Ako hemijske analize zemljišta pokažu da se bilans hranljivih elemenata poremetio, đubrenjem se mora dovesti u optimalno stanje.

S obzirom da list oraha čini skoro 1/3 njegovog godišnjeg prirasta, možemo sa sigurnošću tvrditi da je orah kaliofilna biljka. To se mora imati u vidu kada se određuju količine i vrste đubriva. Najbolje je količinu đubriva određivati na osnovu analize i lista i zemljišta.

PROČITAJTE JOŠ: Zaštita oraha od mraza

Za dobar rod oraha (prinos od oko 4000 kg plodova/ha), na dovoljnom plodnom zemljištu na kojem su sva hraniva u optimumu, svake godine đubrenjem treba unijeti u zemljište oko 150 kg azora, 60 kg fosfora i oko 140 kg kalijuma. To odgovara, na primjer, količini od oko 300 kg/ha đubriva 10:20:30, 100 kg/ha kalijum sulfata (ima oko 50 % aktivne materije) i 100 kg/ha amonijum sulfata (ima 20-21 % aktivne materije) koje treba zaorati u jesen i 500 kg/ha aminijum sulfata koji treba upotrijebiti u martu za prihranjivanje. Umjesto amonijum sulfata se može koristiti i urea ali u znatno manjim količinama, jer sadrži oko 46 % aktivne matarije kao i tečni amonijak koji sadrži čak oko 82% aktivne materije. Ovo je kombinacija za alkalna zemljišta.

Na neutralnim ili nakiselim zemljištima od azotnih đubriva treba upotrijebiti krečni amonijum nitrat (KAN) i to oko 50 kg/ha u jesen i oko 400 kg/ha u martu ili početkom aprila.

U KAN-u je oko 50% azota u nitratnom, a 50% u amonijačnom obliku, pa se kao lakše pristupačan voćkama više koristi za prihranjivanje, a manje unosi u jesen. KAN sadrži oko 27% aktivne materije.

Bolji i savremeniji način đubrenja ovim hranivima je ako se rastvore u vodi i unose u zemljište navodnjavanje (fertirigacija). Fosfor i kalijum su u zemljištu slabo pokretljivi, pa dodavanjem u vidu vodenih rastvora brže stižu do korijena i racionalnije se koriste.

Mikroelementi (prvenstveno gvožđe, mangan, bor, cink, bakar i dr.) su neophodni iako u malim količinama, za noramalan rast i polodonošenje oraha.

ORGANSKA ĐUBRIVA

Od organskih đubriva za đubrenje oraha najviše se koriste stajnjak i osoka, a nešto ređe zelenišna đubriva.

STAJNJAK

Stajnjak se obično unosi svake treće ili četvrte godine mada je bolje unositi ga češće u manjim količinama. Stajnjak se rastura u jesen i odmah zaorava.

OSOKA

Osoka se unosi obično krajem zime (korijen oraha pojačava svoju aktivnost na oko 1,5 mjesec prije početka vegetacije), i to razblažena s 3-4 dijela vode.

ZELENIŠNO ĐUBRIVO

Zelenišno đubrenje se koristi samo u čistim zasadima orha u toku prve tri do četiri godine. Na neutralnom i slabo kiselom zemljištu najčešće se sije lupina (oko 180 kg sjemena/ha neto površine), jer daje najveću zelenu masu (oko 5-6 vagona/ha), a kao leguminoza, djelatnošću bakterija azotofiksatora koje žive na njenom korijenu, obogaćuje zemljište azotom. Često se kod ovog načina đubrenja griješi što se lupina sije blizu voćaka pa se zaštita i druge agrotehničke mjere ne obavljaju kvalitetno i na vrijeme.

Osim lupine, za zelenišno đubrenje može se koristiti i soja (oko 120 kg sjemena/ha), grahorica (oko 140 kg sjemena/ha uz dodatak 50-60 kg sjemena raži da grahorica prevremeno ne polgene) itd.

Bikljke za zelenišno đubrenje koriste velike količine vode iz zemlje i time konkurušu voćkama, te se ovaj način đubrenja mladih voćaka koristi samo ako ima dovoljno vode od padavina ili je obezbijeđeno navodnjavanje.

Izvor: agrosavjet

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI