уторак, јул 22, 2025
Naslovnica Blog Stranica 519

Kako se pije zeleni čaj?

Agrosavjet
-
0
Kako se pije zeleni čaj?

Za početak, preporučuje se konzumiranje dvije do tri šolje zelenog čaja dnevno i to ne bi trebalo da prekoračite.

Kao i većina čajeva, ne smije se pripremati s kipućom vodom već vodom koja je zagrijana na 60-70°C, dakle malo prije ključanja.

Evo još nekoliko stvari na koje treba paziti prilikom konzumiranja zelenog čaja.

Nemojte da pijete zeleni čaj odmah nakon obroka

Jedna od najvećih zabluda kod konzumiranja zelenog čaja jeste da će on, ako ga popijete odmah nakon obroka, čarobno izbrisati sve kalorije koje ste upravo pojeli. Budući da tijelo proteine ​​iz vaše hrane tek treba da svari, ispijanje zelenog čaja odmah nakon obroka može da našteti ovom procesu i stoga ga treba izbjegavati.

Nemojte da pijete vruć zeleni čaj

Ne samo da će zbog toga on biti neukusan, već možete da povredite želudac i grlo. Neka vaš zeleni čaj bude topao, a nikako potpuno vruć.

Bez meda

Većina nas obožava da doda med zelenom čaju jer je to zdrava alternativa šećeru i dobrog je ukusa. Međutim, ako med dodate u šolju vrelog čaja, velika je vjerovatnoća da će se nutritivna vrijednost meda uništiti.

Ne uzimajte lijekove sa zelenim čajem

Mnogo ljudi pije tablete s jutarnjom šoljom zelenog čaja. To može da bude izuzetno štetno jer hemijski sastav tablete može da se pomiješa sa zelenim čajem što dovodi do kiselosti. Stoga se preporučuje da tablete pijete s običnom vodom.

Nemojte piti previše zelenog čaja

Samo zato što je zeleni čaj zdrav, ne znači da možete da popijete neograničen broj šolja tokom dana. Baš poput čaja ili kafe i zeleni čaj sadrži kofein. Pretjerivanje s dnevnom konzumacijom kofeina može da izazove štetne nuspojave uključujući glavobolju, letargiju, tromost, razdražljivost i tjeskobu. Previše zelenog čaja takođe smanjuje apsorpciju gvožđa u tijelu.

Nemojte da pijete zeleni čaj na prazan želudac

Nakon noćnih sati tokom kojih niste ništa unijeli u organizam, trebalo bi da konzumirate nešto lagano i umirujuće što budi vaš metabolizam. Zeleni čaj sadrži jake antioksidante i jake polifenole koji mogu da povećaju proizvodnju želudačne kiseline i poremete varenje. Bilo bi idealno konzumirati ga između obroka.

Izvor: index.hr

PROČITAJTE:

ZELENI ČAJ: Zašto ga ne biste gajili u svom vrtu?

Ulje čajevca za lice, bubuljice i kosu je prosto nevjerovatno!

Nutricionisti otkrili kojih pet čajeva tope salo

Gijov jednogubi način rezidbe vinove loze

Agrosavjet
-
0
Gijov jednogubi način rezidbe vinove loze

Gijov jednogubi način rezidbe vinove loze se primjenjuje na niskom ili srednje visokom stablu na kojem se u redovnoj rezidbi ostavlja jedan luk od najmanje šest okaca i jedan kratak kondir sa dva okca koji daje lastare za obavljanje rezidbe u sljedećoj godini.

Ovaj način rezidbe daje bolje rezultate pri špalirskom gajenju mada se čokot može gajiti i uz kolac.

GIJOVA REZIDBA U PRVOJ GODINI

U jesen prve godine mladi čokoti se orezuju tako što se najrazvijini lastar reže na jedno izuzetno na dva vidjljiva okca dok se svi ostali lastari uklanjaju. Cilj ovakvog postupka je u tome da se u toku druge godine dobije jedan sasvim lijepo razvijen lastar. Ovo je naročito značajno kada se želi dobiti povišeni oblik stabla.

GIJOV NAČIN REZIDBE
Rezidba u prvoj godini

GIJOVA REZIDBA U DRUGOJ GODINI

I pored ostavljanja samo jednog okca normalno je da se tokom vegetacije druge godine na čokotu pojavi veći broj lastara. Lačenjem se ostavljaju samo dva najrazvijenija dok se ostali uklanjaju. U jesen druge godine jači lastar se reže na dva okca i to na onoj visini na kojoj se želi formirati stablo. Ova visina se poklapa s visinom prve žice u špalirskom naslonu. Ako je ta visina takva da se lastar mora orezati na veći broj okaca, onda se ostavljaju samo dva najviša dok se niža uklanjaju. Ovo uklanjanje okaca treba da se obavi tek u proljeće kada se vidi da li su dva najviša okca počela vegetaciju. Drugi odgajivani lastar se potpuno uklanja jer je on služio samo kao rezerva.

GIJOV NAČIN REZIDBE
Rezidba u drugoj godini: a – za nisko b – za povišeno stablo

GIJOVA REZIDBA U TREĆOJ GODINI

U hladnijim krajevima rezidba se obavlja u jesen treće godine, dok se u krajevima sa vlažnom zimom rezidba može izvesti u proljeće četvrte godine. Tokom treće godine na svakom čokotu treba da se razvijaju dva jaka lastara. Viši lastar se orezuje na luk čija dužina u ovoj godini ne smije biti velika, dok se niži lastar orezuje na dva okca. Svi ostali lastari, ukoliko su se razvili iz slijepih okaca, uklanjaju se do osnove.

GIJOV NAČIN REZIDBE
Rezidba u trećoj godini: a – izgled čokota prije b – izgled čokota poslije rezidbe

REDOVNA GIJOVA REZIDBA

U redovnoj rezidbi se uvijek viši lastar s kratkog kondira orezuje na luk, niži lastar orezuje na okvir od dva okca dok se luk iz prethodne godine uklanja. I u ovog oblika orezivanja povremeno dolazi do izduživanja stabla pa se radi vraćanja stabla na početnu visinu povremeno stvara zamjena iz jalovaka. Ako se desi da kondir za zamjenu nema dva dobro razvijena lastara, onda se luk može ostaviti i na lulu iz prethodne godine ali što bliže osnovi. Pri gajenju na špaliru ostavljani lukovi se povijaju i privezuju za žicu.

Pri gajenju uz kolac lukovi se takođe moraju povijati jer u protivnom ne dolazi do aktiviranja svih okaca na luku. Privezivanje lukova pri gajenju uz kolac obavlja se za susjedni čokot, za stablo istog čokota ili za posebno povijeni kolac. Ovaj oblik stabla i rezidbe više odgovara sortama koje traže dugačku odnosno mješovitu rezidbu. Nezgodna strana ovog načina rezidbe je u tome što se umanjuje vegetativni potencijal čokota i što se prave velike rane jer se presjeci prave na trogodišnjem drvetu.

GIJOV NAČIN REZIDBE
Redovan rezidba: a – izgled prije b – izgled poslije rezidbe

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE: 

Rezidba vinove loze u obliku horizontalne kordunice

Vinova loza – Rezidba za rod

Paštrnak – Sjetva, ljekovitost i berba

Agrosavjet
-
0
Paštrnak – Sjetva, ljekovitost i berba

Paštrnak je stara povrtarska biljka koja vodi porijeklo od samoniklog paštrnka, koji je raširen na livadama južne Evrope. Do dolaska krompira u Evropu bio je osnovna biljka i koristio se za one namjene za koje se danas koristi krompir.

Sjetva

U odnosu na ostalo korjenaste vrste, paštrnak dobro podnosi niske temperature u uspješno prezimljava na polju.

Proizvodi se direktnom sjetvom sjemena na stalno mjesto u rano proljeće čim je moguće ući u njivu. Paštrnak se najčešće sije, kako u njivskoj tako i u baštenskoj proizvodnji, u 4-6 rednih traka sa razmakom između traka 50-60 cm, razmakom između redova 25-30 cm i rastojanjem u redu 10-12 cm. Pri sjeti u redove sjetva je na razmaku između redova 30-40 cm, a u redu 8-10 cm. Dubina sjetve je 1,5-2 cm. Za sjetvu je potrebno oko 2-6 kg/ha sjemena.

Navedeni skopovi se postižu sjetvom preciznim sijačicama ili prorjeđivanjem u fazi 3-4 stalna lista.

Kod nas se gaje dva tipa sorti paštrnaka i to sa dugim bijelim korijenom koji može dostići dužinu 40 cm i poludugi koji je dužine oko 25 cm.

Vađenje korijena ili berba

Korijen paštrnka se vadi/bere postepeno ili jednokratno, ručno ili mašinski, kada je korijen dostigao punu tehnološku zrelost krajem oktobra ili početkom novembra. Ako se ne stigne povaditi, paštrnak u jesen može ostati u zemljištu, tako da se može vaditi tokom zime ili ranog proljeća, prije nego što potjeraju novi listovi. Prinos korijena paštrnka je 30-50 t/ha.

Ljekovitost paštrnka

U ishrani se od paštrnka koristi list kao začin i zadebljali korijen i to kao varivo ili začin, svjež, sječen ili zamrznut.

Sadrži mnogo ugljenih hidrata, ali i bjelančevina, kalijuma, kalcijuma, a list je bogat vitaminom C i beta karotenima. Poboljšava apetit, pospješuje rad bubrega, djeluje na smanjenje krvnog pritiska, protiv nadimanja i grčeva u crijevima. Treba biti oprezan sa listovima u polju jer mogu da izazovu alergijsku reakciju (kašalj).

Izvor: agrosavjet.com/literatura: Malo gajene vrste povrća, Vida Todorović

PROČITAJTE:

Kako da čuvamo korijen celera?

Evo šta tačno treba da uradite da biste imali dobar CELER

Suzbijanje sive pjegavosti lista celera

Soda bikarbona i šećer u borbi protiv mrava

Agrosavjet
-
0
Soda bikarbona i šećer u borbi protiv mrava
Ako niste ljubitelj kupovnih sredstava za rješavanje problema s mravima koji se najčešće javlja u proljeće, često nakrcanih štetnim materijama, možete isprobati i prirodne načine za koje mnogi tvrde da su im pomogli u borbi protiv tih dosadnih insekata.

MANDRAGORA – Biljka tajanstvenih moći

Agrosavjet
-
0
MANDRAGORA – Biljka tajanstvenih moći

Mandragora (Mandragora officinarum L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae).

Karakteristike

Stabljika je niskog rasta, visoka tek 10-20 cm. Korijen je vretenast, debeo i mesnat, podijeljen na dva dijela, dužine do 60 cm, oblikom često podsjeća na čovjeka. Listovi su gusto skupljeni u rozetu, jednostavni su, tamnozeleni, jajasto izduženi, dlakavi, cjeloviti no jako valovitog ruba. Cvjetovi su pojedinačni, dvopolni, nalaze se na dugim dlakavim peteljkama te rastu u pazušcima listova u sredini biljke. Čašku čine pet lapova, vjenčić je zvonast, sastavljen od pet latica, prašnika ima pet. Cvate istodobno s listanjem u martu i aprilu. Plod je okruglasta boba promjera oko 2-3 cm, u početku zelena, dozrijevanjem postane narančastožuta, sadrži glatke, bubrežaste sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u južnom dijelu Evrope. Inače, raste na svježim i rahlim tlima u šumama i šikarama do 900 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom. U Crvenoj knjizi flore Hrvatske vodi se kao kritično ugrožena svojta i strogo je zaštićena biljka.

Etimologija

Latinski naziv roda Mandragora je grčki homonim, moguće da potiče od persijske riječi mandrun-ghia (biljka-čovjek), zbog antropomorfnog oblika korijena. Ime vrste officinarum znači ljekovit, uobičajeno je ime za istaknute vrste unutar roda. Na stranim jezicima nazivi su mandrake, devil’s apples (eng.), mandragore (fr.), mandragora (tal., špa., port.), mandragora, podlišček (slo.).

Upotreba

Toksična je biljka, korijen sadrži otrovne alkaloide, halucinogen je i djeluje kao narkotik. Koristio se u magičnim obredima u prošlosti.

Mandragora

Šta kažu legende?

Legende kažu da njen korijen, prilikom branja, ispušta tako strašne krike da se od njih može poluditi ili čak umrijeti.

Arapi je zovu ‘vražijom jabukom’, Jevreji ‘jabukom ljubavi’, kopti ‘đavoljim crijevom’, Europljani ‘visećim čovječuljkom’, dok su je stari Sumerani smatrali ‘biljkom Božije kazne’.

Mandragora (Mandragora officinarum) je bila najpopularnija biljka među okultistima, čarobnjacima i vješticama prošlosti, a ko bi uz sebe nosio njen korijen navodno bi osiguravao ljubav i novac. Nazivana je i ‘rukom slave’ i vraćala je dvostruko – ko bi uz njen korijen uveče stavljao jedan zlatnik, navodno je ujutru zaticao dva! Neki autori navode da mandragora simbolizira plodnost, otkriva budućnost i pribavlja bogatstvo.

Oni koji je beru, navodi Plinije Stariji, morali bi da paze da im vjetar ne ide u lice, a prije nego što je uberu svakako bi oko nje morali mačem ili nozem opisati tri kruga, jer bi u protivnom mogli postati žrtva osvetoljubivog duha koji živi u biljci.  Osušen korijen mandragore slovio je kao sredstvo protiv demonskih sila i bacanja čini na ljude i stoku, donosio je sreću i blagostanje, olakšavao je ženama porođaj, a pomiješan s ružinim uljem i vinom, navodno je blagotvorno djelovao na upale i bolove očiju. Vino ili pivo spravljeno od mandragore koristilo se kao snažno halucinogeno sredstvo, koje je moglo ubiti. Vjerovalo se da može da začara, ali i da izliječi od impotencije. Zbog toga je u prošlosti vino od mandragore bilo veoma popularno. Da bi sačuvala svoje magične karakteristike, mandragoru isključivo treba čuvati u bijeloj ili crvenoj svili i prati vinom svakog petka.

Izvor: plantea.com.hr,  aura.ba

PROČITAJTE:

Đavolja kandža za mršavljenje i liječenje artritisa i reume

SVEMOĆNA MAČIJA KANDŽA

GRAVIOLA – Ljekovito djelovanje, recepti, upotreba

KOPRIVIN „MED“ – Idealan za poboljšanje krvne slike

Agrosavjet
-
0
KOPRIVIN „MED“ – Idealan za poboljšanje krvne slike

Koprivin „med“ – Kopriva je najbolji prečišćivač krvi i najbolja ljekovita biljka za ceo organizam. Ima pozitivan uticaj na gušteraču i smanjuje smanjuje sadržaj šećera u krvi.

Ova biljka takođe liječi bolesti i upalu urinarnog trakta i bolesti zadržavanja urina. Naročito se preporučuje na proljeće.

Ova biljka predstavlja odličan diuretik, sredstvo koje sprečava anemiju. Lišće koprive je izvor vitamina A, B, D, E i K, minerala (kalcijum, mangan, gvožđe, kalijum, cink, magnezijum i bakar), enzima, hlorofila.

Sastojci potrebni za koprivin „med“:

– 1 kg lišća koprive
– 2 limuna
– 2 jabuke
– pola kilograma meda ili žutog organskog nerafinisanog šećera
– želatin, najbolje pektin

Priprema:

Pomiješajte koprivu i jabuke. Sastojke zajedno sa dva limuna ubacite u blender i miksajte dok ne dobijete meku smjesu. Dodajte med i želatin, u zavisnosti od težine i uputstava.

Dok je mješavina topla ubacite je u tople i sterilne tegle. Svaki dan konzumirajte dvije kašike prije obroka.

Kopriva je najbolji način da prečistite i poboljšate svoju krvnu sliku. Ima pozitivan efekat na pankreas i pomaže prilikom snižavanja šećera u krvi.

Ona takođe može tretirati infekcije urinarnog trakta i stimulisati rad crijevne flore. Kopriva se takođe koristi za tretiranje jetre i žučne kese, poremećaja sna, tumora u jetri, stomačnih grčeva, čireva, plućnih bolesti, itd.

Takođe je vrlo korisna kod virusnih i bakterijskih infekcija.

Ukoliko nemate dovoljno gvožđa u krvi i osjećate se stalno umorno, kopriva je tačno ono što vam treba! Ona sadrži dosta gvožđa i uspiješno tretira anemiju.

Nakon nekog perioda korišćenja koprive, pucaćete od zdravlja i energije. Nažalost, u današnjem društvu ljudi ignorišu ovu biljku i previše često koriste analgetike.

Izvor: webtribune.rs

PROČITAJTE:

CRVENA MRTVA KOPRIVA – Biljka na koju stalno nailazimo i mislimo da je korov ima brojna ljekovita svojstva za koja nismo znali

Kopriva kao hrana i uslovi gajenja ove ljekovite biljke!

KOPRIVA je nezamijenljiva u borbi protiv svih bolesti – Iznenadiće vas njeno dejstvo na vaše zdravlje!

PIR ili SPELTA – Po čemu se ova izuzetna žitarica razlikuje od pšenice?

Agrosavjet
-
0
PIR ili SPELTA – Po čemu se ova izuzetna žitarica razlikuje od pšenice?

Pir (lat. Triticum spelta) je žitarica srodna puno poznatijoj pšenici. Naziva se još krupnik, dinkel ili spelta.

Pir potiče iz Azije gdje se uzgajao još 5.000 godina prije Hrista. Proširio se u Evropu, a tamo su ga posebno cijenili stari Grci i Rimljani. Danas mu popularnost raste u cijelom svijetu jer je riječ o izvornoj žitarici koja nije industrijski promijenjena poput pšenice.

Za razliku od pšenice, lakše je probavljiv i nutritivno bogatiji. Gluten u piru ima sasvim druga svojstva od pšeničnog glutena, i ne utiče negativno na zdravlje. Prikladan je za ekološku proizvodnju.

Bogatstvo vrijednih nutrijenata

Za prehranu se najčešće koristi oljušteno zrno, brašno, pahuljice i klice pira.

Pir sadrži vitamine B kompleksa (najviše vitamina B3 te B1, B2, B3, B6 i B9) i ponešto vitamina E. U 100 g sirovog pira nalazi se 14,6 g proteina sastavljenih od vrijednih aminokiselina. Pir sadrži dvostruko više vitamina K od pšenice.

Od minerala sadrži mangan, fosfor, magnezij, cink i željezo te ponešto kalija, kalcija, natrija te cinka, bakra i selena. Udeo glutena je mali pa je pir lakše probavljiv od pšenice. Stoga se posebno preporučuje djeci, bolesnicima i starijim osobama.

Dobrobiti koje donosi pir

Cijela zrna pira zadržavaju najviše vrijednih materija. Da biste iskoristili maksimum dobrobiti ove žitarice, potrebno je pravilno skuvati.

Smatra se da se procesom mljevenja u brašno ili prešanja u pahuljice gubi dio vitamina i minerala, no ipak znatno manje nego što je to slučaj kod drugih žitarica.

Brojne su ljekovite dobrobiti koje pir donosi za organizam.

1. Poboljšava imunitet

Pir jača imunološki sistav čemu znatno pridonosi i njegovo protivpalno djelovanje. Bogatstvo vitamina i minerala poboljšava imunitet – posebno bakar, cink, mangan i željezo.

Pir sadrži protivpalne materije poput složenih ugljenih hidrata, polisaharida i vrijednih aminokiselina.

Koristan je u prevenciji zloćudnih bolesti. Preporučuje se u prehrani sportista.

2. Regulira rad probave

Pir ima povoljan uticaj na probavu. Poboljšava rad crijeva i općenito dobro djeluje na probavni sistem. Netopiva vlakna povoljno djeluju na peristaltiku crijeva.

Topiva vlakna služe kao hrana korisnoj crijevnoj mikroflori, poboljšavaju razgradnju glutena i apsorpciju nutrijenata.

Time se sprečavaju mnogobrojne probavne poteškoće poput nadutosti, vjetrova, proliva, zatvora.

3. Smanjuje rizik od dijabetesa

Pir smanjuje opasnost od nastanka dijabetesa. To je zato što cjelovita zrna pira zbog složenih ugljikohidrata i vlakana imaju niži glikemijski indeks. Glukoza se puno sporije oslobađa u krvotok, pa tako reguliše razinu šećera u krvi.

Niži glikemijski indeks sprečava insulinsku rezistenciju i nastanak dijabetesa. Ujedno povoljno djeluje i na zdravlje krvnog sistema jer se smatra da su mnoge bolesti tog sistema povezane upravo s insulinskom rezistencijom.

4. Pomaže pri mršavljenju i smanjuje holesterol

Integralni pir zbog vlakana daje osjećaj duže sitosti, a glukoza postupno ulazi u krvotok i ne uzrokuje naglo povećanje nivoa šećera u krvi.

Dobra je zamjena za namirnice višeg glikemijskog indeksa (pšenica, griz, proizvodi od bijelog brašna, krompir, riža).

Složeni ugljeni hidrati, kao i aminokiseline i vitamini B kompleksa pozitivno djeluju na nervni sistem i ublažavaju stres koji je česti okidač prejedanja i debljanja.

Korisna prehrambena vlakna iz pira pomažu u snižavanju lošeg holesterola.

5. Daje snagu i energiju

Pir povećava energiju, regulira metabolizam i uravnotežuje rad hormona. Energija se povećava zbog složenih ugljenih hidrata koji se sporije razgrađuju. Time nivo šećera u krvi i energije ostaje ujednačena duže vremena.

Značajan sadržaj vitamina B3 povoljno utiče na hormonski sistem.

6. Čuva zdravlje kosti i zubi

Iako pir ne sadrži puno kalcijuma, u njemu ima mnogo fosfora i magnezijuma koji su neophodni za ugradnju kalcijuma u kosti.

U kombinaciji s namirnicama koje sadrže veće količine kalcijuma (mliječni proizvodi, orašasti plodovi), pir može spriječiti nastanak osteoporoze i propadanja zubi.

Mukopolisaharidi, bakar, cink i magnezijum iz pira takođe povoljno utiču na kosti i zglobove te na reumatske tegobe.

7. Njeguje kožu i kosu

Pir osigurava zdravlje kože i kose. Aminokiselina prolin je važna za stvaranje kolagena koji je neophodan za zdravlje kože i drugih tkiva u organizmu. Pir povoljno djeluje na obnovu stanica u tkivima.

Vitamini B kompleksa, bakar i cink iz pira pridonose ljepoti kose, dok željezo jača korijen kose i sprečava njeno ispadanje.

Pir u službi ljepote

Pripravci od pira se od davnina koriste i spolja – kao prirodno sredstvo za njegu problematične kože i kose.

Mogu pomoći kod alergija, dermatitisa i osipa. Pomažu obnoviti epitel kože te hrane stanice i zatežu bore. Pir je odlično sredstvo za njegu slabe kose koju jača i hrani.

Maska za regeneraciju kože i kose

Sastojci:

  • 1 šolja pirovog brašna
  • 1 šolja destilirane vode
  • 1 čajna kašika jabukovog sirćeta

Priprema:

Količinu sastojaka prilagodite prema potrebi. Sastojke izmiješajte u glatku smjesu.

Upotreba za kosu:

Smjesu temeljno nanesite na kosu i zamotajte je vrećicom ili prianjajućom folijom. Držite na kosi 20 do 30 minuta. Kosu isperite hladnom vodom. Topla voda bi slijepila masku. Kosu operite na uobičajeni način s malo šampona.

Upotreba za kožu:

Smjesu namažite na čistu kožu lica, vrata i dekoltea. Neka odstoji najmanje 15 minuta. Dobro isperite i stavite omiljenu kremu.

Izvor: alternativazavas.com

PROČITAJTE:

ZOB – Žitarica koja liječi mnoge bolesti

Tef – Najmanja žitarica na svijetu s najvećim nutritivnim vrijednostima

Žitarica fonio – nova superhrana

Upoznajte dobre i loše strane ČOKOLADE

Agrosavjet
-
0
Upoznajte dobre i loše strane ČOKOLADE

Najobožavanija od svih – čokolada – ima svoje dobre i loše strane za zdravlje. Sistematizirali smo ih, kako biste sami mogli vidjeti koliko lica ima ova čudesna namirnica. Proučite argumente „za“ i „protiv“ pa sami odmjerite svoju idealnu dnevnu količinu čokolade. Svakako, prednosti nadmašuju nedostatke.

Dobre strane

Jača kožu

Naučnici sa Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu izlagali su osobe koje redovno uživaju u čokoladi UV zračenju i otkrili da su nakon šest nedjelja imale 15% manje crvenila u poređenju s onima koje ne jedu čokoladu. Vjeruje se da sastojci u čokoladi djeluju poput UV-filtra. Nakon 12 nedjelja koža ljubitelja čokolade bila je 16% čvršća, 13% vlažnija te čak 42% manje ljuskava. Očigledno je da čokolada poboljšava krvotok i kožu bolje opskrbljuje hranjivim tvarima.

Ne uzrokuje akne

Dugo se smatralo kako čokolada potiče pojavu prištića, no naučnici sa Sveučilišta u Newcastleu proučili su dokaze i otkrili da čokolada ne podstiče pojavu akni.

Ublažava umor

Kod pacijenata oboljelih od sindroma hroničnog umora, dnevna konzumacija 45 grama tamne čokolade tokom osam nedjelja dovela je do smanjenja umora. Naučnici vjeruju da čokolada podstiče neuroprijenosnike odgovorne za upravljanje spavanjem i raspoloženjem.

Važna za krvotok

Naučnici Sveučilišta Harvard tvrde da je udio moždanih udara, srčanih bolesti, raka i šećerne bolesti manji od 10% među pripadnicima panamskog plemena Kuna, koji tjedno konzumiranju čak 40 šolji kakaa. U kakau se nalazi spoj epikatehin, koji povećava nivo azotnog oksida te na taj način dovodi do proširenja krvnih žila i poboljšanog protoka krvi.

Aktivira mozak

Istraživanje mozga na zdravim ženama pomoću slikovnih tehnika otkrilo je da kakao bogat flavanolom na 2-3 sata povećava protok krvi u mozgu. Naučnici vjeruju da bi kakao mogao koristiti starijim osobama koje boluju od demencije i Alzheimerove bolesti.

Loše strane

Nedovoljan kvalitet sastojaka

Proizvođači čokolade u procesu često odstranjuju zdrave flavanole poput epikatehina zbog njihovog gorkog ukusa. Čokolade s 80% kakaa imaju vrlo gorak ukus, za neke čak i neugodan, a za optimalne zdravstvene učinke treba izabrati tamnu čokoladu s velikim udjelom kakaa – više od 60%.

Puno masnoća

Većina čokolada obiluje energijom – jedan red mliječne čokolade ima 150 kcal (kilokalorija), a treba znati da u prosjeku 50% enrgije u čokoladi dolazi od masti. Ipak, utješno je da otprilike polovina zasićenih masti u čokoladi otpada na stearinsku kiselinu koja ne podiže nivo“lošeg“ LDL-holesterola, već samo „dobrog“ HDL-holesterola. Osim toga, masti u čokoladi pomažu kontrolu otpuštanja glukoze u naše tijelo. Glikemijski indeks većine čokolada u prosjeku iznosi niskih 45, što znači da nije stopostotno loša ni za ljude sa šećernom bolesti.

Slabljenje kostiju

Voditelj istraživanja u australijskoj bolnici Royal Perth, Jonathan Hodgoson, smatra kako je moguće da oksalati u čokoladi sprječavaju apsorpciju kalcijuma, a šećer pak podstiče njegovo izlučivanje iz organizma. Naime, u bolnici Royal Perth sprovedeno je istraživanje na starijim ženama koje su svakodnevno jele čokoladu. Rezultati su pokazali kako su njihove kosti bile slabije od onih koje su čokoladu jele manje od jednom sedmično.

Izvor: femina.hr

PROČITAJTE:

Rahat lokum – Dva neodoljiva domaća recepta!

Džem od šljiva sa čokoladom

Evo koju hranu treba jesti u koje doba dana

Kako pravilno otopiti ušećereni med?

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno otopiti ušećereni med?

Ušećereni med obično je dokaz da je ova namirnica visokog kvaliteta, tj. da je organska i da nije prošla kroz postupak obrade. Kako otopiti ušećereni med pročitajte u nastavku.

Ukoliko želite da vratitie medu prvobitnu formu, u odgovarajuću šerpu najprije naspite toplu vodu, a zatim na dno stavite manju pamučnu tkaninu, pa na nju postavite staklenu (nikako plastičnu) teglu s medom tako da voda dosegne otprilike tri četvrtine visine posude.

Tečnost zagrijavajte polako na umjerenoj temperaturi, jer toplota uništava nutritivna svojstva meda. Kada se proizvod malo raskravi, miješajte ga drvenom kašikom – za tridesetak minuta med će ponovo biti gladak i tečan.

Važno je imati u vidu da ovaj postupak ne bi trebalo često izvoditi.

Napomena: 

Med nikada ne treba zagrijavati u mikrotalasnoj rerni, U tim uslovima molekuli vode u medu mogu lako proključati, što narušava i kvalitet ove namirnice.

Takođe, važno je pravilno skladištenje. Med se rijetko kad kvari, ali i to se ponekad može desiti – kada posuda u kojoj je odložen nije dobro zatvorena ili kada stoji u vlažnoj prostoriji. U tim uslovima može se desiti da se procenat vode u medu poveća, što je uslov za kiseljenje.

Ako ne možete procijeniti da li vam se med pokvario, posavjetujte se sa pčelarom.

Izvor: agrosavjet.com/literatura: časopis Travar i pčelar

PROČITAJTE:

Zašto se med ušećeri?

Proizvodnja meda- kvalitet ili kvantitet?

Uz ove korake provjerite čistoću meda

Jareće meso zdravije od drugih vrsta

Agrosavjet
-
0
Jareće meso zdravije od drugih vrsta

Često su u narodu znali reći da je „koza sirotinjska krava“, misleći pri tom na jednostavnost njenog uzgoja i na obilje proizvoda koje koza može dati svakom obiteljskom gospodarstvu. Uzgoj koze i njenih mladih zahtijeva vrlo malo ulaganja, a zauzvrat se dobije kvalitetno i zdravo jareće meso, mlijeko, sir.

Kozje i jareće meso je karakterističnog ukusa i povoljnog hemijskog sastava, te se preporučuje prvenstveno kod zdrave ishrane. Prema tabeli Istraživačkog instituta za zdravlje iz USDA jareće meso daleko odskače po svojim sastojcima od govedine, piletine, svinjetine, a njegov sastav značajno utiče na zdravlje čovjeka.

Po kalorijskoj vrijednosti na najnižem stepenu, takođe i sa holesterolom, preporučljivo je ljudima koji se bore s visokim krvnim pritiskom, srčanim bolesnicima, dijabetičarima, astmatičarima i svima koji imaju značajnih problema sa krvotokom i disajnim putevima. Priprema se kao pečenje, supa, kobasice, medaljoni, i na puno drugih načina. Kozje mlijeko i sir spadaju u delicije i neizostavan su dio svakog svečanog jelovnika.

Kod problema sa disajnim putevima, kao i kod organizama iscrpljenih dugom medikamentoznom terapijom ili hemoterapijom, preporučuje se konzumacija kozjeg mlijeka radi jačanja imuniteta.

U proizvodnji mesa koriste se različite mesnate pasmine poput burske koze te križanci domaće s plemenitim pasminama koza. Pri odgovarajućoj hranidbi postižu dnevni prirast iznad 200 grama, a indeks jarenja je visok i vrlo često po jarenju daju dvoje jaradi.

Pokretanje farme koza

Za pokretanje farme koza ne trebaju velike investicije. Potrebno je zemljište veličine između 300-500 m2, objekt-nadstrešnica do 100 m2, minimalno 30-tak koza za početak, jarac za rasplod. Treba im osigurati hranu i sijeno. Osim toga, koze mogu i same na pašu ukoliko u blizini postoje pašnjaci. Potrebna je prostorija za mužnju, te muzilica.

Cijela investicija ne zahtijeva visok iznos ulaganja, a uloženo se vraća višestruko. Ovo je odličan projekt za sva manja domaćinstva jer farmu od stotinjak koza jednostavno može održavati samo jedna porodica, bez dodatnog angažiranja drugih radnika. Za ozbiljnije bavljenje uzgojem koza, radi rentabilnosti, potrebno je imati oko stotinu koza, i minimalno dva jarca, kojima se jamči pokrivanje svih troškova i brzi povrat uloženog.

Autor: Nada Landeka

Izvor: hazud.hr

PROČITAJTE:

Ova vrsta kokoške ima crne kosti, organe i meso: Evo i zašto

Pile ili riba – Šta je zdravije?

Iskoristite praseća pluća za najukusniju, domaću paštetu

1...518519520...1.012Stranica 519 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia