Najobožavanija od svih – čokolada – ima svoje dobre i loše strane za zdravlje. Sistematizirali smo ih, kako biste sami mogli vidjeti koliko lica ima ova čudesna namirnica. Proučite argumente „za” i „protiv” pa sami odmjerite svoju idealnu dnevnu količinu čokolade. Svakako, prednosti nadmašuju nedostatke.
Dobre strane
Jača kožu
Naučnici sa Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu izlagali su osobe koje redovno uživaju u čokoladi UV zračenju i otkrili da su nakon šest nedjelja imale 15% manje crvenila u poređenju s onima koje ne jedu čokoladu. Vjeruje se da sastojci u čokoladi djeluju poput UV-filtra. Nakon 12 nedjelja koža ljubitelja čokolade bila je 16% čvršća, 13% vlažnija te čak 42% manje ljuskava. Očigledno je da čokolada poboljšava krvotok i kožu bolje opskrbljuje hranjivim tvarima.
Ne uzrokuje akne
Dugo se smatralo kako čokolada potiče pojavu prištića, no naučnici sa Sveučilišta u Newcastleu proučili su dokaze i otkrili da čokolada ne podstiče pojavu akni.
Ublažava umor
Kod pacijenata oboljelih od sindroma hroničnog umora, dnevna konzumacija 45 grama tamne čokolade tokom osam nedjelja dovela je do smanjenja umora. Naučnici vjeruju da čokolada podstiče neuroprijenosnike odgovorne za upravljanje spavanjem i raspoloženjem.
Važna za krvotok
Naučnici Sveučilišta Harvard tvrde da je udio moždanih udara, srčanih bolesti, raka i šećerne bolesti manji od 10% među pripadnicima panamskog plemena Kuna, koji tjedno konzumiranju čak 40 šolji kakaa. U kakau se nalazi spoj epikatehin, koji povećava nivo azotnog oksida te na taj način dovodi do proširenja krvnih žila i poboljšanog protoka krvi.
Aktivira mozak
Istraživanje mozga na zdravim ženama pomoću slikovnih tehnika otkrilo je da kakao bogat flavanolom na 2-3 sata povećava protok krvi u mozgu. Naučnici vjeruju da bi kakao mogao koristiti starijim osobama koje boluju od demencije i Alzheimerove bolesti.
Loše strane
Nedovoljan kvalitet sastojaka
Proizvođači čokolade u procesu često odstranjuju zdrave flavanole poput epikatehina zbog njihovog gorkog ukusa. Čokolade s 80% kakaa imaju vrlo gorak ukus, za neke čak i neugodan, a za optimalne zdravstvene učinke treba izabrati tamnu čokoladu s velikim udjelom kakaa – više od 60%.
Puno masnoća
Većina čokolada obiluje energijom – jedan red mliječne čokolade ima 150 kcal (kilokalorija), a treba znati da u prosjeku 50% enrgije u čokoladi dolazi od masti. Ipak, utješno je da otprilike polovina zasićenih masti u čokoladi otpada na stearinsku kiselinu koja ne podiže nivo”lošeg” LDL-holesterola, već samo “dobrog” HDL-holesterola. Osim toga, masti u čokoladi pomažu kontrolu otpuštanja glukoze u naše tijelo. Glikemijski indeks većine čokolada u prosjeku iznosi niskih 45, što znači da nije stopostotno loša ni za ljude sa šećernom bolesti.
Slabljenje kostiju
Voditelj istraživanja u australijskoj bolnici Royal Perth, Jonathan Hodgoson, smatra kako je moguće da oksalati u čokoladi sprječavaju apsorpciju kalcijuma, a šećer pak podstiče njegovo izlučivanje iz organizma. Naime, u bolnici Royal Perth sprovedeno je istraživanje na starijim ženama koje su svakodnevno jele čokoladu. Rezultati su pokazali kako su njihove kosti bile slabije od onih koje su čokoladu jele manje od jednom sedmično.
Izvor: femina.hr
PROČITAJTE:
Rahat lokum – Dva neodoljiva domaća recepta!
Evo koju hranu treba jesti u koje doba dana