Naslovnica Blog Stranica 772

RAK KROMPIRA: Bolest koja može da uništi čitave usjeve

Rak krompira (Synchytrium endobioticum) je rasprostranjen u područjima sa umjereno vlažnom i hladnom klimom.

Patogen je prisutan u većini evropskih zemalja i u zemljama bivšg SSSR-a. U bivšoj Jugoslaviji rak krompira je utvrđen 1954. godine u nekoliko lokaliteta u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Rak krompira je veoma štetno oboljenje. Usljed masovnog razvoja izraslina (tumora) na krtolama, štete mogu biti velike, a kod jako osjetljivih sorti gubici u prinosu mogu biti i do 100%.

SIMPTOMI

Parazit napada sve biljne organe izuzev korijena, ali se karakteristično manifestuje na krtolama, stolonima i podzemnom dijelu stabla.

Na krtolama se razvijaju bradavičasti izraštaji (tumori) sa naboranom, rapavom površinom, raznih veličina i oblika.

Često je čitava krtola preobražena u jednu kvrgavu bezobličnu masu što se dešava kod raznih zaraza. Kod kasnih zaraza tumori ostaju sitni, ponekad su jedva vidljivi.

Na stolonim se razvijaju izrasline sunđerastog izgleda, koje se ponekad razvijaju umjesto krtola. Tumori na podzemnim dijelovima krompira, su svjetliji dok su mlađi, vremenom potamne, razmekšaju se i raspadaju.

Trulež krtola se javlja kao sekundarana pojava koju, pri vlažnim uslovima, prouzrokuju razni saprofitni mikroorganizmi.

Prisustvo parazita u ćelijama biljke domaćina dovodi do intezivnije deobe ćelija, koje se nalaze u susjedstvu parazitiranih ćelija. Ova hipertenzija dovodi do nastanka bradavičastih izraštaja (tumora).

Porast nadzemnih dijelova krompira nije ometan pojavom raka, pa se bolest, po pravilu, zapaža tek prilikom vađenja krompira.

OSOBINE PARAZITA

Ova gljiva ili bolest rak korijena se održava u zemljištu u vidu zimskih zoosporangija duži niz godina (7-13, a po nekim autorima i do 30 godina).

U proljeće kada je zemljiošte dovoljno vlažno i toplo (oko 15 ºC), zimske zoosporangije proklijaju dajući veliki broj zoospora koje se kreću u vodi i primarno zaražavaju epidermalne ćelije preko okca i lenticela.

Zaražena ćelija ubrzo hipertrofira (raste).

Širenje bolesti uglavnom nastaje prenošenjem zaraženih krtola sjemenskog krompira i prenošenjem zaražene zemlje koja sadrži sporangije (oruđem, kopitima stoke, obućom ljudi, vodom i sl.)

Prohladno i vlažno ljeto kao i hladne zime pogoduju razvoju ovog oboljenja.

MJERE ZAŠTITE

S obzirom da se radi o karantinskom oboljenju, najvažnije mjere zaštite su preventivne.

Osnovna mjera koja se mora primijeniti jeste najstrožija kontrola pri uvozu krompira. Preporučljivo je da se novouveženi krompir u prvoj godini gaji na površinama gdje je moguća zdravstvena kontrola tokom vegetacije.

U mjestima gdje je parazit prisutan moraju se primijeniti odgovarajuće mjere unutrašnjeg karantina u cilju iskorjenjavanja patogena. Uvodi se karantin zabrana iznošenja krompira iz tih mjesta (iz rejona od oko 10 km).

Krompir dobijen iz njiva na kojima se manifestuje zaraza može se upotrijebiti samo za industrijsku preradu, ili nakon dužeg kuvanja za ishranu stoke.

Nadzemen dijelove biljaka treba spaliti na licu mjesta. Zaražene parcele treba zatraviti najmanje 10 godinam, a nakon toga na njima gajiti isključivo visoko otporne sorte krompira.

Hemijske mjere zaštite ne obezbijeđuju zadovoljavajući efekat u suzbijanju ovog parazita.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Evo kako da spriječite klijanje krompira

Uzgoj krompira bez obrade tla – pod slamom ili sijenom

Ovako plodored donosi veći prinos krompira

Ako želite visok prinos krompira obezbijedite mu ove uslove!

 

 

Treće proširenje liste korisnika regresiranog goriva u RS

Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske danas je dodatno proširila listu korisnika regresiranog dizel goriva za još 1.331 korisnika, koji su u međuvremenu ažurirali svoje podatke u Registru poljoprivrednih gazdinstava, a koji će ostvariti pravo na 649.530 litara goriva.

Za ove namjene će iz agrarnog budžeta biti utrošeno dodatnih 389.718 KM. Ovo je treći, ažurirani spisak korisnika regresiranog dizela, pa se sada na spisku korisnika nalazi 13.396 poljoprivrednih gazdinstava koja koriste pravo na regresirani dizel.

Prvobitno je bilo planirano da se iz agrarnog budžeta utroši 5,5 miliona KM za ove namjene, ali je povećanjem broja korisnika ovaj iznos dostigao 6,5 miliona KM.

Upozorenje stočarima: Zbog ovoga može da vam ugine stoka

Kod uzgoja stoke, ne smije se zanemariti značaj vode u svakodnevnom režimu ishrane. Odgovarajuće količine kvalitetne i zdravstveno ispravne vode, jednako su važne kao i dobro izbalansiran obrok, jer neposredno utiču na proizvodnju.

Svakodnevne potrebe razlikuju se u zavisnosti od vrste stoke, raspoložive hrane kao i uslova sredine u kojoj se nalazi. Vodu životinje dobijaju i kroz metabolitičke procese i to je onda takozvana metabolička voda i ona se oslobođa oksidacijom masti, ugljenih hidrata i proteina. Kod goveda potrebe dnevne metaboličke vode mogu da iznose i do tri litra, kako navode u PSSRS.

U uslovima uzgoja preživara, odnosno, u područijima siromašne vegetacije, suše i kraških terena, javljaju se i veći problemi sa napajanjem.

Pašnjaci kao značajan izvor

U brdsko – planinskim sredinama, pojilišta su uglavnom prirodne izvori i lokve vode, koje se nalaze na mjestu zemlje sa nepropusnim slojem gline. Tu stoka najčešće i uđe u vodu prilikom pojenja i na taj način je i zagađuje. Za vrijeme ljetnjih meseci i pri visokim temperaturama, često dolazi i do isušivanja ovih rezervoara vode, ali i do gubitka vegetacije.

Značajan izvor vode su pašnjaci jer su bogati sočnom, zelenom masom. Ipak, za odgovarajući uzgoj, pored zelene mase, potrebna je i dostupna svježa voda za životinje. Ako su mjesta za napajanje daleko, tada će životinje rjeđe da piju vodu, što dovodi do usporenog varenja zelene mase, osjećaj sitosti traje duže, a samim tim smanjuje se i ispaša. Sve ovo uzrokuje manji prirast kod mlađih grla.

Kada je riječ o proizvodnji mlijeka, za jedan litar kravama treba u prosjeku pet litara vode, odgovarajućeg kvaliteta. Ako su pojlišta blizu, stoka će se napajati onoliko koliko joj treba.

Oprezno sa suvom hranom

Suva hraniva, poput sjena, hrane bogate celulozom i proteinima, traže veće količine vode, kako bi mogle što bolje da se svare.

Takođe i vrsta životinje određuje potrebe za vodom. Grla koja imaju tečni izmet, zahtjevaju veće količine vode od onih sa suvim i već formiranim. Zatim, stoka koja je u intenzivnom uzgoju ima veće potrebe. Životinjama koje se još uvek razvijaju, nedovoljno snabdevanje može izazvati i ozbiljne poremećaje u organizmu.

Samo tijelo već sadrži od 50 do 70 odsto vode i ako izgubi samo 10 odsto od te vrijednosti, nastupiće smrt. Isto tako, ukoliko se konzumira suva hrana, smrt nastupa vrlo brzo. Bez prisustva dovoljno vode, u organizmu se ne mogu nesmetano odvijati procesi metabolizma, koji su potrebni za normalno funkcionisanje organizma.

Izvor: agroklub.rs

PROČITAJTE:

Surutka u ishrani svinja umanjuje troškove

Ako gajite piliće na ovakav način prirast je zagarantovan!

Šta je kokošija kuga?

EVO GDJE STE GRIJEŠILI: Kako se pravilno muze koza?

LUBENICE: Voda je uslov uspjeha u ostvarenju visokih prinosa

LUBENICE navodnjavanje – Voda predstavlja kritičnu komponentu u proizvodnji lubenice, sa obzirom na na zahtjeve ovog usjeva i činjenicu da zreli plodovi sadrže preko 90% vode. Adekvatno obezbjeđivanje vegetacionog ciklusa lubenice optimalnom količinom zemljišne vlage predstavlja suštinski uslov ostvarivanja visokih i stabilnih prinosa i kvaliteta lubenice.

Mada je korijenov sistem lubenice dobro razvijen, a kod kalemljenih biljaka još i bolje, efektivna zona ukorijenjavanja je mnogo manja i varira u zavisnosti od brojnih faktora,prvenstveno od tipa zemljišta i preduzetih agrotehničkih mjera.  Na lakšim tipovima zemljišta navodnjavanje predstavlja obaveznu mjeru. Vodni deficit u bilo kom djelu vegetacionog ciklusa dovodi do ozbiljnih poremećaja u porastu i razviču, smanjenju prinosa i opadanju kvaliteta i tržišne vrijednosti. Ukoliko se deficit javi u ranim fazama porasta vreža, onda će smanjena lisna površina uticati na slabiju fotosintetsku aktivnost i značajno smanjenje prinosa. Najozbiljniji poremećaji nastaju ukoliko do stresa usljed nedostatka vode dođe tokom cvjetanja i plodonošenja.

Navodnjavanje je uslov uspjeha

U navodnjavanju lubenice primjenjuju se različiti načini sistema. Navodnjavanje rasprskivačima ne preporučuje se kod gajenja lubenice na malč foliji, osim kada je širina postavljanja folije manja od 60 cm posebno kod tipova zemljišta lakšeg mehaničkog sastava zbog smanjenog bočnog kapilarnog kretanja vode.

Navodnjavanje kap po kap je sve popularnije u svijetu i kod nas. Može se koristiti i kod proizvodnje lubenice na malč foliji, kao i kod klasičnog načina gajenja. Glavna prednost ovog načina navodnjavanja jeste efikasnost primjene vode jer se ušteda u odnosu na klasičan sistem sa rasprskivačima kreću i do 40%. Trake za navodnjavanje mogu se postavljati na površini zemljišta, ispod malč folije ili se mogu plitko inkorporirati u zemljište. Traka mora biti pomjerena u stranu u odnosu na centar, kako bi se otvaranje rupa i rasađivanje obavilo bez oštećenja traka.

Dobar režim navodnjavanja podrazumjeva tačno određivanje zalivnih normi i vremenskih intervala između dva zalivanja. Količina vode koja se ispere iz zemljišta i koji usjev odaje putem transpiracije, naziva se evapotranspiracija i  mora se nadomjestiti navodnjavanjem.

Visina ET zavisi od fenofaze, opšteg stanja i gustine usjeva, temperature i vlažnosti vazduha te brzine i učestalosti duvanja vjetra. Za usjev lubenice u punom rodu dnevne vrijednosti ET mogu biti i do 7 l/m². Kod navodnjavanja sistemom kap po kap zalivanje treba praktikovati mnogo češće, svaki eventualno svaki drugi dan. Važno je ne pretjerivati, naročito u slučaju gajenja lubenice na foliji gde često dolazi do prevlaživanja i velikih problema u proizvodnji usljed neodgovarajućeg praćenja zemljišne vlažnosti.

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

DA LI SU LUBENICA I BOSTAN JEDNO TE ISTO

Lako se jede – Lubenica bez sjemena

Kisy: mini lubenica za mini porodice

/VIDEO/ Zablude: Kada je lubenica zrela?

Prijeti nestašica kafe, omiljenog napitka?

Skočile cijene kafe na svjetskom tržištu zbog strahovanja da će pandemija koronavirusa dovesti do poremećaja u opskrbi, piše CNBC.

Evo kako da podmladite stare sadnice PERUNIKE i kako da je gajite

Perunika (Iris-Barbata-hibrid) se bez sumnje ubraja u najelegantnije perene u leji tokom ljeta. U aprilu otvaraju cvjetove niže sorte, a onda u maju i junu slijede srednje i visoke sorte. Uprkos svojoj markantnoj pojavi, ova perena je veoma laka za njegu ukoliko joj se nađe odgovarajuće mjesto u bašti.

Potrebno joj je dosta sunca, vodopropusna zemlja i neutralni do blagi krečnjački supstrat. Ovo su najbolji preduslovi za bogato cvjetanje.

Evo kako se gaji
Perunika raste na različitim tipovima zemljišta, ali za gajenje zahtjeva srednje laka i plodna zemljišta, normalne vlažnosti, kiselosti pH 5-7. Nisu pogodna teška, suviše kisela i vlažna zemljišta. Za gajenje perunike kao ljekovite vrste koriste se neselekcionisane sorte.

Najbolji predusjevi za proizvodnju perunike su strna žita i okopavine đubrene stajnjakom. Bez obzira koji je predusjev, preporučuje se duboka jesenja obrada zemljišta do 40 cm.

Predsjetvena priprema se obavlja u jesen ili u proljeće, što zavisi od načina razmnožavanja i vremena sjetve (sadnje).

Mineralna đubriva se dodaju u predsjetvenoj pripremi zemljišta u količini 500-800 kg/ha NPK 15:15:15 u zavisnosti od plodnosti zemljišta.

Sadnja se obavlja u jesen, od kraja oktobra do polovine novembra, a u proljeće čim vremenske prilike to dozvole. Jesenja sadnja je bolja, jer se postiže veći prinos rizoma i sadržaj etarskog ulja.

Razmnožava se pomoću rasada, djeljenjem izdanaka i deljenjem rizoma. Razmnožavanje izdancima i rizomima je najčešći način. Obavlja se u jesen, poslije vađenja rizoma. Prvo se izdvajaju vršni izdanci i sitniji rizomi i čuvaju do sadnje. Rasađuje se na 30-40 cm x 20-30 cm, što zavisi od kvaliteta zemljišta (sadržaj humusa i dubina oraničnog sloja).

Za gajenje se često koriste plitka i kamenita zemljišta na južnim padinama brda, gde se rasađuje na manji razmak.

Kako da podmladite stare sadnice perunike

Period od kraja jula do početka oktobra idealan je za ovaj posao, tada je pravo vrijeme i za sadnju novih biljaka. Tako će ove rasađene biljlke imati dovoljno vremena da do zime obrazuju adekvatan korijen. Prije sadnje zemlju dobro prekopajte i obogatite zrelim kompostom. Vodite računa o tome da rizom ne bude posađen preduboko u zemlju. Trebalo bi da nakon sadnje viri za trećinu iznad zemlje. Ovo pravilo važi za sadnju i u leje i u saksije.

Perunika koja se uzgaja u saksiji deli se na isti način kao ona što raste u leji. U vrtu razmak između sadnica mora da bude od 20 do 40 cm.

1. Za sadnju u saksije pogodne su niže i srednje sorte. Kada biljkama postane tijesno, treba ih razdijeliti i presaditi u svježu zemlju da ne bi počele da pate zbog nedovoljno hranljivih materija i postale lenje za cvjetanje.

2. Busen biljke se po pravilu lako vadi iz saksije. Ukoliko imate poteškoća, isjecite saksiju makazama.

3. Busen pažljivo prepolovite da biste lakše došli do biljke. Skinite zemlju s korijena koliko je god moguće.

4. Rizome razdvojite i isjecite na komade od 10 cm. Svaki od njih mora da ima lišće i dobar korijen.

5. Skratite lišće na užim djelovima kako bi mjesta reza bila što manja. Eventualna trula mjesta odsijecite.

6. Preostalu zemlju pažljivo stresite s korijena ili je skinite prstima.

7. Skratite listove na dužinu šake da biste smanjili odavanje vode. Makazama ukoso sijecite lišće.

8. Korijen takođe malo skratite.

9. Pomješajte zemlju za cvijeće i pjesak i vodite računa o tome da nova saksija ima dovoljno veliki otvor na dnu. Preporučljiv je i drenažni sloj od kamenja.

10. Posadite rizome tako da lišće viri iz zemlje. U saksiji razmak između biljaka može da bude manji nego u leji. Blago ih prekrijte zemljom i dobro sabijte.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Ako vam sobne biljke uopšte ne rastu sipajte ovu namirnicu u zemlju /VIDEO/

Hortenzija – Raskošni cvijet koji smiruje um

LUPINA – Stanovnik bašte koji prirodno poboljšava zemljište

Muškatle – Najvažnija pravila za njegu i rasađivanje, ovo morate da znate prije nego što ih iznesete napolje!

SPANAĆ: Pročitajte koje su prednosti ovog zelenog povrća!

U jeku proljećne sezone, spanać je jedna od omiljenih namirnica kod mnogih ljudi, a njegovi efekti na zdravlje su višestruki.

Ovo moćno zeleno lisnato povrće je puno vitamina i minerala, a najpoznatiji je po visokom nivou gvožđa, koji je neophodan za cjelokupan imuno sistem.
Dobar je za zdravlje kože

Pun je antioksidanasa koji štite kožu tako što spriječavaju slobodne radikale da se vežu za našu kožu i stvore nam probleme.

Takođe, bogat je i vitaminima C i E, a poznato je kako vitamin E deluje kao zaštitno sredstvo za kožu protiv UV zraka tako da konzumiranje spanaća štiti od sunca.

 

Vitamin C podržava kolagen u našoj koži, a on spriječava bore i podstiče elastičnost kože.

Jača mišiće

Ovo povrće ima i velik broj nitrata koji pomaže stvaranju mišića.

Upravo su nitrati zaslužni za pojačani protok krvi, te pomažu mišićima kod napora, kao i kod razvoja mišićnih vlakana.

Čuva srce

Glikolipidi koji se nalaze u ovom zelenom povrću pomažu telu da stvara azotni oksid, a ta molekula dovodi do širenja krvnih sudova, time i do manjeg naprezanja srca. Krv tako lakše cirkuliše telom, te se snižava krvni pritisak.

Smanjuje rizik od dijabetesa

U spanaću se nalazi i magnezijum koji reguloše nivo šećera u krvi, a to je veoma važno kako bi se smanjio rizik od dobijanja dijabetesa.

Konzumiranjem spanaća unosimo u organizam dovoljnu količinu magnezijuma. Jedna šolja spanaća dnevno sadrži šest posto dnevnog unosa magnezijuma.

Duže daje osećaj sitosti

Jedna šolja ovog povrća sadrži i tri posto preporučenog dnevnog unosa vlakana. Salata od spanaća je idealan obrok ako želite vitku liniju jer vlakna daju osjećaj sitosti.

Usporavaju probavu, ali bitno je da pijete puno vode kako biste pomogli vlaknima da kvalitetno odrade svoj posao.

Može da smanji holesterol

Lutein koji se nalazi u ovoj namirnici takođe spriječava visok holesterol jer pomaže da se on ne zadržava i ne skuplja u arterijama.

Čuva zdravlje očiju

Spanać čuva naše oči od štetnih UV zračenja, ali i degenerativnog stanja – katarakte očiju.

Dva antioksidansa koja pomažu zdravlju očiju su lutein i zeaksantin koji smanjuju oštećenja na sočivu od sunca.

Poboljšava raspoloženje

Osim što je dobar za fizičko zdravlje, spanać dobro utiče i na mentalno zdravlje. Kao i drugo lisnato i zeleno povrće smatra se prirodnim antidepresivom.

Ishrana je povezana i sa zdravljem mozga, a magnezijum pomaže da spriječimo depresiju. Povećanje magnezijuma čini nas srećnijom jer utiče na nivo serotonina.

Izvor: stil

PROČITAJTE:

Kako rastvoriti tromb – Prirodna rješenja

Čaj od divlje kruške lijek za dijabetes, prostatu i bubrege

BLITVA – Evo zbog čega i kako bi je trebalo jesti

Sada je pravo vrijeme da zaštitite jabuke i kruške od krastavosti

Krastavost jabuke i kruške je jedna od važnijih i najštetnijih bolesti koja smanjuje kvalitet i količinu uroda. Kod jabuke uzrokuje je gljiva Venturia inaequalis, a kruške Venturia pyrina. Poslije padavina i uz optimalne temperature od 20 do 25°C nastaju povoljni uslovi za krastavost jabuke i kruške. To je jedna od važnijih i najštetnijih bolesti koja smanjuje kvalitet i količinu uroda.

Gotovo je cijeli program zaštite jabuke kod nas prilagođen suzbijanju ove bolesti što dovoljno govori i o troškovima koji odlaze na tretiranje, kojih bude od 15 do 20 puta.

Infekcije pri 20°C uz vlagu lista u trajanju od 9 sati

Poslije padavina nastaju povoljni uslovi za razvoj ove bolesti uz optimalne temperature od 20 do 25°C, a dovoljno je da list bude vlažan 9 sati kako bi došlo do infekcije. Kasnije se patogen širi sa zaraženih na zdrave organe biljke tokom vegetacije putem konidija.

Vremenski uslovi u aprilu i maju su najpogodniji za razvoj i širenje bolesti, čemu doprinosi i gusti sklop sadnje jer se tada zaraza lakše širi.

Krastavost se javlja na lišću, cvjetnoj loži i peteljci cvijeta u obliku tačkica, ali ovi početni simptomi često prođu nezapaženo. Kasnije tačkice postaju hrđavocrne okruglaste pjege s nejasnim ivicama koje podsjećaju na krastu po čemu je bolest i dobila naziv.

Pjege se ponekad spajaju u veće te prekrivaju lišće, ono postaje kržljavo i na kraju opada. Dok su listovi još mladi tada su najosjetljiviji. Na plodovima se takođe manifestuje u obliku pjega, koje oplutave i raspucaju se, a oni kako stare, tako postaju sve više otporni.

Zaraza lista kod kruške javlja se vrlo rano dok je još uvijen zbog čega se pjege nalaze uz glavnu žilu. Ranu i jaku zarazu plodova prate deformacije i pucanje tkiva koje je izraženije nego kod jabuke.

Prezimljavanje gljivice – kod kruške bitna razlika u odnosu na jabuku

Gljiva prezimljava u otpalom lišću i plodovima pa je važna higijena voćnjaka i sakupljanje otpalog lišća kao i njegovo iznošenje iz zasada. Ukoliko se bolest pokaže na jednom stablu, potrebno je tretirati cijeli voćnjak jer se bolest širi s jednog na drugo. Važno je osigurati i prozračnost krošnje kako bi se smanjila vlaga, a to se postiže orezivanjem.

Osim hemijskih preparata odnosno fungicida postoje i prirodni, poput preparata od gorušice u prahu i preslice.

Kod kruške postoji jedna razlika u odnosu na jabuku koja je vrlo važna u zaštiti. Micelij krastavosti kod kruške prezimljuje u kori mladih grančica iz kojih se odmah u rano proljeće razvijaju konidije pa se događa da plodovi budu zaraženi već pri samom zametanju. Stoga se preporučuje mlade plodove zaštititi tokom najranijeg razvoja.

U proljeće, prije cvjetanja, stabla se mogu tretirati preparatima na bazi bakra. Za tretmane se mogu korsititi i narodne metode. Slabi rastvor kalijum permangana se može koristiti za dezinfekciju i preventivno tretiranje stabla jabuke.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Plamenjača šljive smanjuje kvalitet i prinos na jesen

Precvjetavanje šljive – koje preparate koristiti?

Smola na voćkama je znak da nešto ide naopako

Tripsi prijete breskvama i nektarinama

Plamenjača šljive smanjuje kvalitet i prinos na jesen

Plamenjača šljive – Gljiva Polystigma rubrum izaziva plamenjaču šljive i može dovesti do defolijacije i slabljenja vitalnosti voćaka. Mladari teško zdrvenjavaju pa su podložni izmrzavanju tokom zime. Obrazovanje cvjetnih pupoljaka je slabije što utiče na prinos u narednoj godini. Plodovi su sitni, lošeg ukusa, često opadaju. Posebno je osjetljiva Požegača.

Patogen se održava u zaraženom i opalom lišću gde formira peritecije sa askusima i askosporama koje i ostvaruju primarnu infekciju mladog lišća u proljeće. Ovo je saprofitna faza u razvoju ovog patogena. Parazitna faza je za vrijeme vegetacije i tada se obrazuju piknidi sa piknosporama, ali piknospore ne mogu da ostvare infekciju, pa sekundarnih infekcija nema. Kritičan period za ostvarivanje infekcije nastaje sa početkom listanja, pa dve do tri nedelje od precvjetavanja. Povoljni uslovi su temperatura preko 10 C, uz vlaženje lista najmanje jedan sat.

Plamenjača šljive smanjuje kvalitet i prinos

Simptomi se javljaju samo na listovima. Pjege koje se formiraju, eliptične su ili okrugle, različite veličine. Međusobno se spajaju, pa nekada bude zahvaćena gotovo cijela površina lista. Boja pjega se mijenja od žućkaste u početku, preko narandžaste do crvene na kraju. One su sa lica lista malo ispupčene, a udubljene na naličju lista. Jače obolelo lišće može prevremeno opasti u avgustu ili početkom septembra.

Hemijski tretman se obavlja po precvjetavanju. Naredni tretman se obavlja za 7 do 14 dana. Koriste se preparat na bazi ditokarbamata. Skupljanjem i uništavanjem opalog lišća smanjuje se infektivni potencijal patogena.

Autor: Bojana Karapandžić, dipl. inž. polj.
psss.rs

PIS VOJVODINA SAVETUJE

U cilju zaštite tek formirane lisne mase od prouzrokovača plamenjače šljive (Polystigma rubrum) i šupljikavosti lista koštičavog voća (Stigmina carpophila), proizvođačima se preporučuje primjena nekog od fungicida:

Mankogal 80, Dithane M45 (a.m.mankozeb) 0,2-0,25%.

Tretman se preporučuje samo u zasadima koji su u fazi precvjetavanja. Upotreba insekticida u fazi cvjetanja je zabranjena.

PROČITAJTE:

Zaštita šljive – Šljivin smotavac

Zaštita šljive u fazi početka cvjetanja

Cvjetanje šljive je u toku, zaštita je neophodna

Janja: Krali jagode iz plastenika

Policijska stanica Janja, juče je od strane oštećenog lica zaprimila prijavu, da su mu nepoznata lica u toku prethodne noći iz njegovog otvorenog plastenika obrala veću količnu zrelih jagoda.

Po zaprimljenoj prijavi postupili su policijski službenici Policijske stanice Janja koji su izvršili uviđaj lica mjesta.

Operativnim radom na terenu došlo se je do saznanja da su krivično djelo izvršila lica A.Š., E.H i S.Š. svi iz Janje.

O svemu je obavješteno nadležno tužilaštvo.

Nakon kompletiranja predmeta protiv lica sledi izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo „krađa“.

Izvor: infobijeljina.com

PROČITAJTE:

SAVJETI ISKUSNOG RATARA: U osmoj deceniji punim gasom po plodnoj zemlji

Mladi poljoprivrednik Ajdin Hodžić: Ove godine neće se ogladnjeti

Nikad ne bi mijenjali selo za grad: Razvili biznis s potažom od koprive