Naslovnica Blog Stranica 633

Stigla prognoza za zimu, Balkanu neće biti lako

Predstojeća zimska sezona će biti dosta drugačija od prošle zime, pokazuje sezonska prognoza koju je objavio svjetski meteorološki servis „AccuWeather“.

Iako je neizvijesno kako će se pandemija razvijati u narednim mjesecima, barem je kroz prognozu tima meteorologa „AccuWeathera“ jasnije kakvo vrijeme Evropljani mogu očekivati u narednim mjesecima.

Na prijelazu s jeseni na zimu predviđa se da će se oluja pomjerati prema jugu Evrope, gdje će se kretati Sredozemnim morem.

Puno olujnije

– Mislim da će u poređenju s onim što smo imali ranijih godina u Španiji, Portugalu i južnoj Francuskoj biti puno olujnije – rekao je meteorolog Alan Repert koji predviđa da će oluje ugroziti živote i imovinu u cijeloj južnoj regiji Evrope.

Neki od većih evropskih gradova koje ove zime očekuju olujniji vremenski uslovi su Lisabon, Madrid, Barselona, Nica, Rim, Atina i Bukurešt.

„AccuWeather“ navodi da bi se kišno i olujno vrijeme moglo pomijeriti i prema Balkanu, što će rezultirati povećanim rizikom od poplava, posebno na zapadu Balkana i u sjevernoj Italiji.

Orkanske bure

S druge strane, prognoziraju se orkanske bure u Hrvatskoj i na istoku Italije.

Snijeg bi u pojedinim dijelovima Evrope trebao početi da pada u decembru, ali tek će januar i februar donijeti malo veće količine bijelog pokrivača. Iako su se već počela otvarati veća evropska skijališta, meteorolozi „AccuWeathera“ predviđaju da većinu njih očekuju loši uslovi zbog manjka snijega.

Izvor: avaz.ba

PROČITAJTE:

5 prelijepih zimskih cvjetova i kako ih gajiti

Bosna i Hercegovina pravi prve korake ka cyber pčelarstvu

Papiga – Biljka neobičnog izgleda

Predstavljamo vam jednu jako lijepu i prije svega jako interesantnu višegodišnju biljku – Asclepias syriaca ili kako je u Bosni zovu Papiga.

Papiga je svoje ime dobila po sjemenim čahurama koje izgledaju kao mali papagaji ili kanarinci. Zbog toga se često koristi u cvjećarama za cvjetne aranžmane i dekoraciju uopšte.
Biljka može da naraste do visine od 2m i najbolje uspijeva u pjeskovitoj zemlji.

Pored toga što ima interesantne sjemene čahure, papiga ima i jako lijepe cvjetove koji su omiljeni kod pčela i drugih insekata.

Foto: Cvjetna Oaza

Papiga se razmnožava vegetativno (putem izdanaka) i sijanjem. Sijanje je jako dug put i ne vodi uvijek do uspjeha.
Da bi se biljka počela vegetativno razmnožavati, tj. da bi pružala podzemne izdanke treba da dostigne određenu starost od 2-3 godine.

Ne vole puno vode. Preko zime je čuvala u sobi, na toplom, kao i sve ostale sobne biljke, isto tako je i zalivajte.
Cvjeta jako dugo – skoro do decembra. Zapravo, ona cvjeta skoro preko cijele godine.

Izvor: cvjetnaoaza.blogspot.com

PROČITAJTE:

Brassia orhideja – Savjeti za uzgoj ove neobične vrste

Kako ožiliti reznice tokom zime?

Vratite oronulu biljku u život uz pomoć ova 3 sastojka iz kuhinje!

SMJESA KOJA IZVLAČI I TEŠKA OBOLJENJA IZ TIJELA: Čuveni Ernst Günter otkrio recept za LIJEK!

Lijek se sastoji u vidu obloga koje stavljate na bolna mjesta i koji djeluju direktno na mjesto na kojem se problem manifestuje.

Njemačko-američki “otac” sirove ishrane i autor knjige “Živeti bez bolesti”, Ernst Günter svojevremeno je objavio zanimljiv recept za liječenje artritisa, gihta, išijasa, reume te ostalih upalnih i bolnih stanja na zglobovima, kukovima, prstima ruku i nogu, koljenima i bolnoj peti (trn u peti).

Šta je potrebno za lijek

Potrebni su vam krompir, crveni luk i sjeme lana.

Potopite punu supenu kašiku sjemenki lana u 2-3 dcl vode. Vodu kuvajte desetak minuta dok sjemenke lana ne naprave skrobasu smjesu.

Istovremeno operite sav krompir i izrendajte ga skupa s korom. Izrendajte i srednju glavicu crvenog luka. Kada se voda s lanenim sjemenom ohladi dodajte luk i krumpir i sve dobro izmješajte. Ocijedite višak tečnosti iz smjese.

Ukoliko se radi o problemima na prstima ruku ili nogu , odnosno peti, smjesu stavite u stare rukavice ili čarapu obucite na ruke ili noge te preko navucite najlonske kese koje ćete vezati tako da višak tečnosti ne može izlaziti vani.

Na druge dijelove tijela kao što su kukovi, kičma, rebra, koljena i sl. predlažemo da smjesu umotate prvo u gazu te položite na obolelo mjesto, nakon toga cijelo područje omotajte nekim zavojem ili prozirnom folijom za domaćinstvo koja će smjesu držati pripijenu za oboljelo mjesto.

Ove obloge potrebno je držati tokom noći, odnosno za vrijeme spavanja, na oboljelim mjestima te ujutro baciti, a mjesta oprati sapunom i vodom.

Izvor: espreso.rs

PROČITAJTE:

Dobričica – Za bubrege i pluća melem bez premca!

Tajne SPANAĆA: Zdrav je, ali krije jednu ZAMKU koju moramo da znamo

Loša probava – Prirodni lijek za bolju probavu

Bez prljanja dodatnih sudova: Domaća ljutenica u šerpi

Nema ništa ljepše od domaće ljutenice. Obogatite zimnicu i ovim receptom.

Ljutenicu možete služiti sa hljebom i sirom.

Sastojci:

5 kg crvene paprike
2 i 1/2 kg paradajza
1/2 kg šargarepe
šolja ulja
bijeli luk
so po ukusu
šećer po ukusu
peršun

Priprema:

Svo povrće se isječe na parčiće i stavlja se u duboku šerpu. Kuva se da povrće dobro omekša. Pasira se i kuva na tihoj vatri.

Kada se zgusne, dodaje se ulje i prži se pire dok se potpuno ne zgusne, pri čemu se mješa neprestano da ne zagori.

Kada se skuva, sklanja se sa vatre i začinjava se solju i šećerom.

Bijeli luk se pasira i dodaje u već gotovu ljutenicu.

Domaća ljutenica u šerpi se sipa u teglice i stavlja se da provri 10 minuta.

Priprema 60 min.
Kuvanje 180 min.
Ukupno 240 min.

Izvor: Bonapeti

PROČITAJTE:

Šarena turšija – Zimnica puna vitamina i menerala! /RECEPT/

Cjepkana paprika: Zimnica koju ćete obožavati

Paprike punjene kupusom – Najbolja zimnica na vašoj trpezi!

Ako ŽELITE da se bavite PLASTENIČKOM proizvodnjom, OVO MORATE ZNATI!

Veliki broj gazdinstava na svojim okućnicama imaju plastenike i za svoje potrebe gaje povrće. A sve veći broj mlađih je zainteresovan za plasteničku proizvodnju, jesen je pravo vrijeme da se krene s prvim radovima. Prioritet je
odrediti položaj plastenika, izabor folije, priprema zemljišta i sjemena.

Tehnologija proizvodnje na otvorenom i u zaštićenom prostoru je slična , ali ima još mnogo detalja gde mora da se obrati pažnja jer su greške česte. Stvaranjem dobrih uslova pogoduju ne samo gajenim biljkama, već i korovskim biljkama, pa i štetočinama. Zato je borba s njima teža i zahtjevnija.

Zemljište

Kvalitet i stanje zemljišta su jako bitni i ono mora da ispunjava određene uslove i kvalitete. Kvalitetna zemljišta koja ispunjavaju naše zahtjeve moraju imati:
– dobru plodnost, dobar vodno-vazdušni režim, da su rastresita, ravna i da ima visok sadržaj humusa od 3 do 5%
– da nisu zakorovljena,
– da nemaju ostatake pesticida i teških metala,
– da ne sadrže uzročnike bolesti i štetočine, posebno nematode, i da je nivo podzemnih voda najviše do 1,0 m ispod površine.

Prije postavljanja plastenika treba da se sprovede kvalitetna obrada zemljišta, podrivanje, ravnanje i usitnjavanje. Postavi drenažni sistem sa odvodnim kanalima. Ukoliko se ne bi sprovela drenaža vrlo brzo bi došlo do zabarivanja i zaslanjivanja zemljišta, kao posljedica intenzivnog navodnjavanja koja se primjenjuje pri proizvodnji u zaštićenom prostoru. Dobro bi bilo da se ostvari mogućnost kontrole odvođenja vode, odnosno da se zna koliki dio vode biljka iskoristi.

Dezinfekcija zemljišta je obavezna i fitosanitarna priprema. Cilj je da se unište biljne štetočine još prije početka proizvodnje u plasteniku. Dezinfekcija zemljišta se obavlja prije zasnivanja rasada, dok se kompost za tople leje, sandučići i saksije dezinfikuju uvijek poslije pripreme, a prije sjetve.

Insekti

Brojne štetne insekte, parazite koji prouzrokuju polijeganje i sjeme korova najefikasnije uništava vodena para. Ovi, uređaji su skupi, pa se zemljište najčešće zaliva rastvorom: cineba, benomila ili previkura, fungicida koji samo sprječavaju razvoj bolesti. Ako se tokom obrade otkriju žičari, rovci ili larve gundelja, preporučuje se rasturanje zemnjišnih insekticida. Protiv podgrizajućih sovica preventivno se unose “tetaton granule”. Korove, posebno u manjim plastenicima i lejama, najbolje je uklanjati ručno ili plamenom.

Pribor

Pored zemljišta, obavezno je dezinfikovati pribor i alat, koji se potapaju u rastvor masne sode ili plavog kamena (5%). Drveni ramovi, sandučići i kolje ostave se nekoliko sati u rastvoru karboleuma (priprema se od 10-15 litara ovog sredstva i 100 litara vode). Na kraju se izvade i obavezno ostave nekoliko sati napolju, da se prosuše i da karboleum izvjetri.

*Sjeme proizvedeno na svom gazdinstvu, prije sjetve treba dezinfinkovati fungicidima na bazi tirama. Uvijek prednost dati sjemenu, sjemenskih kuća jer je već zaštićeno.

Izvor: domacinskakuca.com

PROČITAJTE:

Kada se obavlja SADNJA KROMPIRA U PLASTENICIMA

Puževi mogu nanijeti veliku štetu u plastenicima. Kako odbraniti biljke?

Rana proizvodnja paradajza u plastenicima bez grijanja

Šta i kako uzgajati u plasteniku tokom zime?

Možete gajiti luk, spanać i salatu jer plastenici rade zimi i bez grijanja. To su biljke koje mogu da podnesu i minus temperature do – 6 C. Tržište i tokom zime traži svježe povrće i to je prilika da ostvarite prihod.

U zimskom periodu u plastenicima i staklenicima koji nemaju grijanje sa uspijehom mogu da se gaje crni luk, spanać i salata (ove kulture dobro podnose niske temperature). Prilikom izbora za sadnju prednost dati onim kulturama koje su već dale dobre rezultate prethodnih godina na našim terenima.

Poznavanje tehnologije proizvodnje i iskustvo olakšaće nam posao gajenja povrća i donijeti dobru zaradu.

Najbitnija mjera u zimskim mjesecima u plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji je provjetravanje objekata (preventivna mjera). Dezinfekcija zemljišta u zaštićenom prostoru je obavezna, da je rasad dobro odnjegovan i zaštićen od bolesti i štetočina. Kulture koje se sa uspijehom gaje su: crni luk, spanać i salata.

Što se tiče proizvodnje spanaća i crnog luka ukazaćemo na neke specifičnosti njihove proizvodnje.

Proizvodnja crnog luka

Kada je riječ o proizvodnji crnog luka, sjeme luka i arpadžika klija kada je temperatura 3-5ºC a najbrže klija pri temperaturi od 20-25ºC. Mlade biljke tek iznikle mogu podnijeti mraz od -4ºC listovi do -7ºC a dobro ukorijenjene biljke -25ºC. Najpovoljnija temperatura za porast listova je 18-20ºC, a najveća 35-40ºC.

Crni luk đubrimo samo mineralnim đubrivima. Orijentacione norme iznose 120 – 150 kg/ha azota, 100-120 kg/ha fosfora i 150-180 kg/ha kalijuma. Pri osnovnoj obradi obavljamo unos 2/3 fosfornih i kalijumovih đubriva. Predsjetveno ostatak fosfora i kalijuma sa 1/2 azotnih đubriva, dok se preostali dio dodaje u vidu 2-3 prihranjivanja.

Crni luk ne podnosi zasjenjivanje, potrebna mu je manja osvjetljenost nego paradajzu ili krastavcu ali veća nego kupusu. Zahtjevi crnog luka za vodom zavise od razvojne faze. U toku nicanja i najjačeg rasta listova neophodna je povećana vlažnost zemljišta i vazduha. U suprotnom, to se odvija usporeno, dok je tokom sazrijevanja potreban period blage suše. Luk srebrenjak ima veće potrebe za vodom jer se gaji iz rasada i obavezno se mora navodnjavati.

Proizvodnja spanaća

Spanać je biljka hladnog podneblja. Sjeme klija na 4ºC, optimalna temperature za razvoj je 14-18ºC, a biljke izdržavaju temperature i od -8ºC. Spanać nije zahtjevan u pogledu potreba za svjetlošću pa se može gajiti i kao međuusjev. Gajen u uslovima dugog dana brzo stvara cvjetonosno stablo.

Spanać ima slabo razvijen korijenov sistem pa su potrebe za vodom izražene. Usljed nedostatka vode, biljke se slabije razvijaju, brzo stare, poslije formiranja 3-4 lista pri višim temperaturama formiraju generativne organe. Naročito velike potrebe za zemljišnom i vazdušnom vlagom su u periodu formiranja listova. Đubrenje kompostom daje izuzetne rezultate sa 40 t/ha. Mineralna đubriva unose se 80-100 kg/ha azota, 70-80 fosfora i kalijuma 100 – 120 kg/ha. Prilikom osnovne obrade unosi se 1/2 fosfornih i kalijumovih đubriva, a predsjetveno ostatak fosfora i kalijuma sa 1/3 azota. Ostatak azota unijeti sa prihranama.

Proizvodnja salate

Salata je biljka dugog dana, nezahtjeva veliku toplotu, klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3ºC a optimalna je 18-20ºC. Najbolji porast biljke je pri temperturama 15-20ºC. Mlade biljke mogu da izdrže mrazeve i do – 6ºC. Salata traži dosta svjetla i vlage. Održavati redovno dobru vlažnost zemljišta 70 – 75% poljskog vodnog kapaciteta i imaćemo odličnu sočnost i kvalitet salate. Period od rasađivanja do obrazovanja glavice predstavlja najosjetljiviji period kod salate u slabo provjetrenim objektima. Najbolji predusjevi za salatu su paradajz crni luk, radič, a loši celer i peršun. Prilikom površinske obrade vršimo unos 30-35 kg/ha azota, 50-60 kg/ha fosfora i 20-30 kalijuma kg/ha.

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Bolesti salate tokom gajenja u plasteniku

Jesen je pravo vrijeme za sadnju luka u plasteniku

Da li je paštrnak u plasteniku dobra ideja?

Dobričica – Za bubrege i pluća melem bez premca!

Dobričica je trajna zeljasta biljka. To je niska (20-40cm) puzava biljka sa četvrtastim uspravnim stabljikama. Listovi su okrugli i bubrežasto nasuprotni, na gornjoj strani su tamnije boje. Cvjetovi su ljubičasti, duguljasto lijevkasti. Iz stabljike tjeraju mnogobrojne vriježe koje služe za razmnožavanje. Njeni sitni plavi cvjetići i baršunasti listići mirišu slično nani.

Narodna imena – Brštan po zemlji, brštan-trava, niski bršljan, vrednjak, grošić, dobričava trava, dobričavica, dobričanova trava, dobričarica, dobričevica, dobrcanova trava, kotur, koturac, mjesečnjak, okrugljak, samobojka, stravna trava.

Svoje poetično ime duguje vjerovanju Slovena da može čovjeka učiniti boljim. Ova biljka se vjekovima upotrebljava u terapiji. Njenu ljekovitost poznavao je još Galen koji je ovu biljku preporučivao onima koji boluju od očnih bolesti. U zapadnoj Evropi u srednjem vijeku ova biljka se koristila da se izbistri pivo i sačuva njegova ispravnost tokom dugih pomorskih putovanja. Svježe iscjeđeni sok dobričice u američkoj narodnoj medicini koristi se protiv glavobolje, neuralgije i vrtoglavice. Dovoljno je nakapati nekoliko kapi u svaku nozdrvu.

Dobričica sadrži flavonoide (kvercitin, apigenin i luteolin), tanine, seskviterpene, gorke materije, malo esencijalnog ulja, saponina i smole.

Dobričica je veoma dobar biljni lijek za bolesti respiratornih organa. Koristi se u mješavinama protiv kašlja, opstruktivnog bronhitisa, astme i upale pluća. Naročito je dobra kombinacija dobričice, podbjela, slatkog korijena i majčine dušice. Stanovnici Alpa svježe iscjeđeni sok dobričice mješaju sa kozjim mlijekom i tu mješavinu daju protiv bolesti pluća.

Kada svoja ljekovita svojstva udruži sa koprivom, bokvicom i žalfijom otklanja simptome alergijskog rinitisa.

Dobričica djeluje i diuretično i protivupalno pa se preporučuje protiv tegoba urinarnog trakta. Takođe, uspiješno se koristi i protiv celulita kako spolja (obloge, losioni, maske) tako i iznutra kao čaj za detoksikaciju.

Zahvaljujući flavonoidima ova biljka je imunostimulator i izvanredno sredstvo za jačanje organizma. Čaj od dobričice posebno je koristan onima koji se oporavljaju od virusnih i bakterijskih infekcija organa za disanje i varenje, kao i onima koji pate od malokrvnosti (posebno u kombinaciji sa listom koprive, majčinom dušicom i lucerkom).

Dobričica je bezopasna biljka koja se može davati i djeci, naročito ako neće da jedu, jer je čaj od dobričice prijatnog ukusa.

Čajna mješavina protiv kašlja i bronhitisa

Dobričica (Glechoma hederacea) 100g

Slatki korijen (Glichiryza glabra) 50g

Morač (Foebiculum vulgare) 50g

Divlji dan i noć (Viola tricolor) 100g

Sve biljke pomješati, pa 5 supenih kašika preliti litrom ključale vode, promješati, poklopiti i ostaviti pola sata. Procijediti i popiti u toku dana zaslađeno medom.

Čajna mješavina za jačanje organizma

Dobričica (Glechoma hederacea) 100g

Iva (Teucrium montanum) 100g

Hajdučka trava (Achilea millefolium) 100g

Kopriva (Urtica dioica) 100g

Maslačak koren (Taraxacum officinale) 100g

Vinka (Vinka minor) 100g

Sve biljke pomješati, pa tri supene kašike preliti sa 600 ml ključale vode, promješati, poklopiti i ostaviti da odstoji 1 sat. Procijediti i popiti podijeljeno u tri doze pola sata prije jela, nezaslađeno.

Momčilo Antonijević

Izvor: snagabilja.rs

PROČITAJTE:

Čičak – Ljekovita biljka koja povećava otpornost na infekcije!

Rusomača: Najmoćnija ljekovita biljka za žene

Lazarkinja: Ljekovita biljka s kojom moramo biti oprezni

Kako da pripremite baštu za zimu

Dolazak hladnijih mjeseci predstavlja početak perioda kada se bašta polako priprema za zimski san. Ipak, intenzitet radova još ne jenjava jer je upravo sada vrijeme za jesenju sadnju. Otkrivamo šta je sve potrebno da uradite kako bi vaše biljke i vrt spremni dočekali proljeće.

Ovaj period godine nam često pokloni još nekoliko dana čistog plavog neba i natprosječnih temperatura kada su savršeni uslovi za posljednje radove u bašti kako bi očuvali biljke i za sljedeću sezonu.

Prije prvih jutarnjih mrazeva trebalo bi da presadite osjetljivo cvijeće i biljke u saksije, a zatim da ih prenesete u zatvoren prostor i tako ih zaštitite od vjetra i niskih temperatura.

Osjetljive biljke koje ostaju u zemlji uvijte asurama, trskom, platnom ili sličnim materijalom koji će štitili biljku i istovremeno joj omogućiti da „diše“. Zimzelene biljke uvežite kanapima kako se ne bi od jakog vetra ili pod težinom snega polomile.

Ukoliko želite da posijete travnjak, jesen je idealno vrijeme za to jer je tlo još toplo. Postojeći travnjak dobro očistite od opalog lišća i korova. Travu treba pokositi na 2 do 3 cm visine da bi se pospiješilo bokorenje. Na mjestima gdje se trava prorijedila, posijte novu.

Opalo lišće nemojte bacati jer od njega možete da napravite kompost. Lišće je odličan izvor hranljivih materija i organskih materija. Kompost pravite tako što ćete postaviti sloj lišća od 10-ak centimetara u cvjetne leje i pokriti ga slojem zemlje.

Čak i ako se ledena jutra približavaju, nije kasno za sadnju. Lisnato povrće poput spanaća ili određenih salata možete zasaditi u mini staklenike, odnosno staklene sanduke koji će ujedno uljepšati vaš vrt.

Ako planirate sadnju drveća ili žive ograde, sada su idealni uslovi. Sadnicama pogoduje to što je zemlja vlažna, a temperature se ne spuštaju ispod nule. Možete posaditi sve sadnice listopadnog i zimzelenog drveća, žbunja, kao i žive ograde.

Izvor: kucastil.rs

PROČITAJTE:

Zaštita smokve od izmrzavanja

Bašta bez korova uz pomoć kartona

Riješite se mrava u baštama i okućnicama

Iskoristite ZELENE SMOKVE – Napravite slatko!

Budući da su neprocjenjivi izvor hranljivih vlakana, minerala i polifenola, smokve pozitivno utiču na zdravlje i pružaju veliku pomoć u liječenju bolesti današnjice.

Sastojci

  • 1kg i 250 gr male zelene(dive)smokve
  • 3kg šećer
  • limuna
  • vanila

Priprema

  1. Najprije smokve lijepo operite. Isjecite im ručke i sa iglom za pletenje probušite ih na oba kraja.Tako pripremljene smokve stavite u čist lonac , pokrijte ih hladnom vodom i stavite na šporet da se kuvaju dok voda ne proključa. Kad malo provri lonac sklonimo sa šporeta. Vruću vodu bacimo i stavimo novu vodu i vratimo lonac na šporet. Ovaj postupak ponovite šest puta.
  2. Kad se baci posljedna voda smokve stavite u djevdjir da se sva voda iz njih iscjedi.
  3. Tri kilograma šećera stavite u šerpu za slatko i zalijte šećer sa dvije čaše vode. Stavite šerpu na šporet da se šećer otopi i počne da se vari. Šerbet ne mora da bude gust kada se dodade smokve da mogu smokve da se jos malo kuvaju zajedno sa secerom.
  4. Slatko se kuva brzo na jačoj vatri pjenu koja se stvara treba kupljati. Slatko je kuvano kad na stranu stavite malo šerbeta da se ohladi i kad se podigne  da pada u guste kapke sa kašike.
  5. Pet minuta pred kraja kuvanja dodajte sok od tri limuna i šipku vanile. Kad je slatko gotovo sklonimo šerpu i pokrijmo sa vlažnu krpu i ostavljamo ga tako pokriveno deset minuta da odstoji.Poslije deset minuta slatko otkrijemo i vratimo nazad na šporet  da proključa jos nekoliko puta. Ovo radimo zato što dok su smokve stajale pokrivene ispustile sok koji su upile prilikom kuvanja pa se šerbet razrijedio. Kad prokuva još malo slatko sklonimo sa vatre pokupimo pjenu koju ima i ostavimo ga da se ohldi. Ohladjeno staviti u sterilne tegle.
PROČITAJTE:

5 prelijepih zimskih cvjetova i kako ih gajiti

Postoje vrste sobnih biljaka koje, uz pravilnu njegu, zimi lijepo napreduju, a njihovi cvjetovi predstavljaju savršenu dekoraciju u domu. Ako želite da u svoj dom tokom zimskih dana unesete ljetnje boje, odaberite vrste sa cvijetovima omiljenih boja i pravilno ih pripremite za sadnju.

Treba znati da nekoliko vrsta dekorativnih biljaka sjajno uspijeva u kućnim uslovima, a uz pravilnu njegu cvjetaće tokom čitave zime.

1. Zanosna ljubičica

Ljubičice su vrlo dekorativne i cvjetaju mnogo duže nego bilo koje druge zimske biljne vrste. Od jeseni do proljeća daju mnogobrojne cvjetove, a vrlo lijepo uspijevaju ako ih gajite u saksijama, žardinjerama kraj prozora ili visećim saksijama. Rijetko se gaje pojedinačno, već se najčešće uparuje nekoliko saksija ljubičica u raznim bojama – ljubičastoj, bijeloj, plavoj, crvenoj, narandžastoj i žutoj.

Jesen je idealno vrijeme da ih zasadite, a u kući odlično uspijevaju na sunčanom ili djelimično tamnom mjestu, koje je toplo i zaštićeno od prekomjernih direktnih sunčevih zraka. Ovoj biljci prija optimalna sobna temperatura od otprilike 18 do 25 stepeni.

Uvenule cvjetove i listove treba redovno uklanjati. Cvijeće zalivajte vodom koja je odstojala na sobnoj temperaturi i to tako što saksiju stavite na pola sata na podmetač napunjen vodom, a zatim iz njega odstranite višak vode. Tokom cvjetanja prorijedite zalivanje, ali ne dozvolite da zemlja bude suva. Ova biljka ima dlačice na listovima pa ih nemojte orošavati, a saksiju je najbolje da držite na vlažnim kamenčićima.

2. Ciklama

Biljka ciklama cveta zimi i ima zaista neodoljiv cvijet. Ciklama zahtjeva svježije prostorije i temperature oko 10 ili 15 stepeni. Voli sjeverne djelove stana i najbolje je da je stavite pored prozora. Ovoj biljci prija kada je zemlja u saksiji u kojoj se nalazi vlažna, a najbolje je saksiju uranjati u vodu kako bi biljka pokupila onoliko vlage koliko joj je potrebno. Saksiju možete držati i na vlažnim kamenčićima. Vazduh u prostoriji vlažite raspršivačem, nikako direktno na biljku.

3. Azaleje

Šarmantne azaleje gajite sa mnogo vode i pažnje da nikad ne budu izložene direktnom suncu. Busen ne smije da im bude sasvim suv, a biće dovoljno da ih zalivate svaki drugi dan i suvišnu vodu prosipate iz tacne. Saksiju možete da uronite u vodu sobne temperature, sve dok mjehurići prestanu da izlaze. Trebalo bi da precvjetale cvjetove uvijek pažljivo odlomite ili odsječete makazama.

Od sredine maja azalejama prija svjež vazduh na otvorenom pa ih, ako imate mogućnosti, iznesite napolje. Prije prvih mrazeva saksiju unesite u kuću, na hladno i svjetlo mjesto, a u toplije prostorije možete je prenijeti tek kada pupoljci počnu da dobijaju boju. Okvirna temperatura koja im prija je od 13 do 18 stepeni. Azaleje ne smijeju da budu u direktnom kontaktu sa zagrejanim vazduhom, a kao znak da im nešto ne prija primjetićete opuštene cvjetove.

Tokom cvjetanja, od jeseni do proljeća, smanjite zalivanje. Ciklama je tada osjetljivija na visoku temperaturu i suvi vazduh, kao i na centralno grijanje i promaju. Ciklame tokom zime zalivajte samo u tanjirić koji se nalazi ispod saksije.

4. Madagaskarski jasmin

Da bi uspijevao u kućnim uslovima i cvjetao tokom zime, ova vrsta jasmina traži mnogo svjetla, ali je treba skloniti od direktnih sunčevih zrakova. Vole mjesta pored prozora, a prija im temperatura od oko 13 stepeni Celzijusa i zalivanje jedanput nedeljno vodom sobne temperature bez kamenca. Ljeti je zalivajte dva do tri puta nedeljno, a prihranjujte na dvije nedelje. Stavite je na mokre kamenčiće i time osigurajte stalnu vlažnost vazduha. Madagaskarskom jasminu ne prija promaja i duvanski dim, već svježi prostori optimalne temperature.

5. Sobni zvonćič

Biljka sobni zvončić u prostor unosi radost, a za njeno lijepo napredovanje povoljno je gajenje na istočnoj i sjevernoj strani kuće. Dok cvjeta morate je zaštititi od direktnih sunčevih zraka. Kako bi stalno cvjetala potrebno ju je jedanput nedeljno prihranjivati đubrivom za cvjeće.

U doba cvjetanja redovno uklanjajte precvale cvjetove, a nakon cvjetanja duge mladice se mogu skratiti. Tokom zime biljku treba držati u prostoriji koja nije suviše hladna, ali i u kojoj nema jakog grejanja, a u to vrijeme, ne treba mnogo vode ni đubriva. U rano proljeće presadite je u svježu zemlju za cvjeće.

Kako gajiti biljke koje cvataju zimi

Nakon što ste napravili listu omiljenih biljaka koje cvjetaju zimi, preostaje da naučite i neka osnovna pravila za zimsku njegu biljaka, pa vam u nastavku otkrivamo 5 savjeta koja obavezno morate znati.

Odredite pravo mjesto

Cvjeće inače ne voli velike promjene temperature, pa ih ne treba držati ni na previše hladnom, ali ni u previše toplom prostoru. Biljkama koje cvjetaju zimi uglavnom je potrebno obezbjediti dovoljno svjetlosti, ali ne izlagati ih direktnim sunčevim zracima niti direktnom izvoru toplote. Mnogim vrstama prija da stoje pored prozora, ali ih obavezno treba odmaknuti od grejnog tijela na dva do tri metra. Biljke ne vole promaju, zato ih prilikom provjetravanja prostorija zaštitite ili pomjerite.

Nije vreme za presađivanje

Nije preporučljivo presađivati biljke tokom zime jer su u stanju mirovanja, ali ako to činite odaberite saksiju za broj veću i obogatite je novom zemljom.

Pravilno zalivanje

Svaka vrsta ima preporučenu količinu vode koju zahtijeva pa se treba držati tih pravila. Ne treba ih zalivati prečesto, već toliko da im zemlja nije suva, jer bolje podnose suvu zemlju nego zemlju previše natopljenu vodom.

Nakvasite lišće

Tokom grejne sezone vazduh je suv, pa cvjeće odmaknite od grejnih tijela. Iz tog razloga orošavajte lišće vaših sobnih biljaka redovno, osim u slučaju kada njegujete vrste koje imaju lišće sa dlačicama, poput ljubičice. Sve što je potrebno je da čistom vlažnom krpom uklanjate prašinu sa listova.

Sobna temperatura vode

Vodu ostavite u posudi za zalivanje preko noći, jer će biljkama prijati zalivanje vodom sobne temperature.

Izvor: kucastil.rs

PROČITAJTE:

Filodendron sa zeleno-roze listovima – Cvijet koji će vas osvojiti

Cvijet kroton – prekrasna i rijetka sobna biljka

Hortenzija – Raskošni cvijet koji smiruje um