Naslovnica Blog Stranica 545

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza

Agrosavjet
-
0
Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza – Plodored je izmjena (promjena) kultura na istoj površini. Povrtarske kulture pa i paradajz se ne smiju sijati, odnosno saditi nekoliko godina na istoj parceli. Povrtarske kulture imaju razne potrebe u hranivima, napadaju ih razne bolesti i štetočine, imaju nejednako razvijen korjenov sistem, te se plodored mora strogo poštovati.

Dobri predusjevi paradajzu su grašak, pasulj, soja (pod uslovom da nisu tretirani herbicidom Pivot), strna žita, lukovi. Na istu površinu dolazi tek poslije tri do četiri godine.

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza

Loši predusjevi (na njih NE bi trebalo sijjati paradajz) su: krompir, paprika, plavi patdlidžan, duvan, lucerka, krastavac.

Sam paradajz je dobra predkultura za mrkvu, peršun, paštrnak, celer, crni i bijeli luk i pasulj.

Najbolji rezultati u proizvodnji postižu se tamo gdje se paradajz gaji na dubokim, rastresitim, toplim zemljištima, blago okrenutim jugu, dobre strukture i bogatim u hranivima, koja se nalaze u lako pristupačnom obliku. Za velike prinose od esencijalne važnosti je da zemljište bude drenirano (vodo-propustljivo).

Kod izbora parcele za sjetvu – sadnju paradajza moramo voditi računa i o nagibu zemljšta. 

Tamo gdje je nagib zemljišta u pravcu pružanja redova 5%, paradajz se može navodnjavati i vještačkom kišom. Tamo gdje taj nagib iznosi 5-10% u obzir dolazi jedino navodnjavanje kap po kap, jer bi erozija uništila usjev paradajza. Paradajz ne bi trebalo gajiti tamo gdje je oranični (humusni) sloj manji od 20-25 cm.

Plodored paradajza

Kao i svo povrće, i paradajz traži odredjenu pH reakciju zemljšta. Optimalna pH reakcija za uzgoj paradajza je 6,5 – 7,5, mada se u literaturi sreće širi dijapazon od 5,5 – 7,9. Kod izbora zemljišta za uzgoj paradajza moramo voditi računa i o sadržaju Ca CO3 (kreč, kalcijum karbonat). Na zemljištima gdje je taj sadržaj preko 5% ne bi trebalo gajiti paradajz, jer je otežano, a često i onemogućeno usvajanje mikroelemenata, koji su neophodni za pravilan rast i razvoj biljaka.

Ujedno NE bi ga trebalo gajiti ni tamo, gdje je sadržaj kreča ispod 1%. Za razliku od paprike i krastavca koji traže veoma plodna zemljšta, paradajz se može uzgaja ti na zemljištima koja sadrže dva i više procenata humusa. Ako je sadržaj humusa ispod 2%, mora se uneti velika količina organskih djubriva (stajnjak) u zemljište.

Kod planiranja proizvodnje paradajza, treba da vodimo računa i o zaslanjenosti zemljišta. Paradajz spada u srednje osjetljive kulture na sadržaj soli u zemljištu kao što su i krompir, bob, kupus, karfiol, kelj, keleraba, salata, spanać, plavi patlidžan, tikve, dinje i lubenice. To znači da sa povećanjem zaslanjenosti zemljišta opada i prinos. Kod paradajza konkretno to znači da je sporije ukorijenjavanje, sitni su plodovi, a na njima se javljaju oštećenja (nekroze). Pored zaslanjenosti zemljišta moramo voditi računa i o salinitetu vode za navodnjavanje.

Autor: Slavica Kodžopeljić dipl. ing. ratarstva

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

BER je najčešći problem na plodu paradajza – Evo kako da ga spriječite

Zašto pucaju plodovi paradajza i kako to spriječiti?

Slab prinos i sitni plodovi – gdje griješite prilikom prizvodnje paradajza?

Hljeb od prezrelih banana

Agrosavjet
-
0
Hljeb od prezrelih banana

Hljeb od banana – Mnogi već na pojavu crnih dijelova na bananama bez razloga odustaju od ovog egzotičnog voća, ali nakon što isprobate ovaj hljeb nikada više u životu nećete kupiti zelenu bananu.

Sastojci:

2 šolje brašna (univerzalnog)

¾ kašičice praška za pecivo
½ kašičice soli
Šoljica šećera
¼ šoljice maslaca
2 velika jaja
Oko 3 banane, isjeckane
1/3 šolje običnog nemasnog jogurta
1 kašičice ekstrakta vanile

Priprema:

Zagrijete rernu na 180 stepeni. Lagano mikserom umutite brašno, prašak za pecivo i so. Stavite šećer i maslac u veliku posudu i umutite mikserom na srednjoj brzini sve dok se dobro ne pomiješaju (oko minut). Dodajte jaja, jedno po jedno, i nakon svakog dobro „istucite“ smjesu. Dodajte banane, jogurt i vanilu i miješajte dok se ne pomiješaju, a nakon toga dodajte mješavinu brašna.
Pecite na 180 stepeni, oko sat vremena ili isprobajte s čačkalicom da li je hljeb gotov, ako se tijesto ne lijepi kada izvadite čačkalicu hljeb je gotov. Ostavite 10 minuta da se ohladi.

Izvor: hellomagazin.rs

PROČITAJTE:

Hljeb od kokosa i badema prepun vlakana i proteina

Hljeb iz kamenog doba, bez brašna i kvasca – Ovaj recept ćete obožavati!

Hljeb bez brašna – Apsolutni hit /RECEPT/

Mlijeko u ishrani živine

Agrosavjet
-
0
Mlijeko u ishrani živine

Mlijeko u ishrani živine – Iz ekonomskih razloga punomasno mlijeko se rijetko upotrebljava kao stočno ranivo.

Za ishranu živine dolazi u obzir obrano mlijeko, mlaćenica i surutka u svježem stanju il u prahu. U svježem stanju ova hraniva se lako i brzo kvare, a njivo čuvanje u hladnjačama ne bi bilo rentabilno.

Pored toga, u ovom stanju ova hraniva se i teško transportuju. Ta problem se otklanja na taj način što se ovi prizvodi prerađuju u prah.

U tečnom stanju obrano mlijeko, mlaćenica i surutka daju se živini u sastavu vlažnih smjesa ili kao napoj. Ako se koriste u vidu praha, onda se najčešće daju sa suvim smješama.

Za ishranu živine naročito podmlatka, često se upotrebljava i sir spravljen od posnog mlijeka.

Pored prvoklasnih bjelančevina ova hraniva sadrže i nešto masti, šećera, mineralnih materija i neke vitamine, zbog čega su veoma korisna za ishranu podmlatka.

Pročitajte kako se koristi kukuruz, pšenica i ječam u ishrani živine:

  1. Kukuruz u ishrani živine
  2. Pšenica i ječam u ishrani živine

Izvor: agrosavjet.com

Orezivanje kruške – Kada i kako se obavlja?

Agrosavjet
-
0
Orezivanje kruške – Kada i kako se obavlja?

Kruška voli glinovito zemljište koje je duboko ne podnosi krečnjačko zemljište, a dobro podnosi rezidbu što omogućuje mongobrojne oblike

Rezidba kruške podstiče redovno stvaranje plodova.

PRILIKOM SADNJE

Ako ste kupili krušku s golim korijenjem onda njegove vrhove odsijecite za nekoliko centimetara. Između novembra i marta prekratite za 25 cm do 30 cm središnju granu vaše kruške, tj. dio koji se razvije iz centralne ose debla. Takođe orežite glavne ili skeletne grane. Ako je to potrebno, popravite ugao naginjanja skeletnih grana pomoću vrbovog pruća, koje je vrlo mekano i savitljivo i fiksirano na središnjoj osi: glavne grane treba da sa središnjom osom grade ugao od 45 º.

Prostorini oblici vole prirodan razvoj stabla. Dakle, nije potrebno da ih redovno orezujete da biste brali kruške svake godine. Ipak, doćiće do smjene godina koje su izuzetno rodne sa onima koje su manje rodne. Uzrok je konkurentski odnos između razvoja plodova i zametanja cvjetnih pupoljaka.

SVAKIH TRI DO PET GODINA

Počeviši od pete godine nakon sadnje, u novembru, orežite krušku tako da smanjite dužinu vrha za otprilike jednu četvrtinu, da biste održali stvaranje plodova blizu središta stabla. Plodovi će, dakle, biti  bolje formirani. Odstranite račvaste grane, one koje se ukrštaju, loše smještene (npr., prema unutrašnjosti stabla) i vodopije.

Poslije orezivanja

OREZUJTE S POTPUNOM SIGURNOŠĆU

Kada testerišete granu, ispod nje testerom napravite rez od nekoliko milimetara. Potom napravite rez na gornjem dijelu ravno prema donjem. Tako grana neće pući pod sopstvenom težinom. Kada ste to završili izravnajte rez pomoću voćarskog noža da bi bio što glatkiji.

Napomena: Kada prelazite s jednog stabla na drgo dezinfikujte svoj alat alkoholom

Izvor: www.agrosavjet.com

Limun, so i biber! Mješavina koja rješava ovih 5 važnih problema!

Agrosavjet
-
0
Limun, so i biber! Mješavina koja rješava ovih 5 važnih problema!

Limun, so i biber – sjajna kombinacija u salati, zar ne? A da li ste znali da je ovaj spoj i ljekovit?

Evo za šta je sve dobra ova kombinacija:

Bolno grlo

Riješite se bolova u grlu tako što ćete u čaši tople vode pomješati jednu kašiku soka od limuna, pola kašike crnog bibera i kašičicu morske soli. Ovakvu tečnost grgoljite nekoliko puta dnevno i oprostite se od bolnog grla!

Mršavljenje

Napravite miks od četvrtine kašike crnog bibera, dvije kašike limunovog soka i jedne kašike meda. Sve pomješajte u čaši tople vode i pijte svakog jutra kako biste ubrzali metabolizam.

Zubobolja

Pomješajte pola kašičice mljevenog bibera i pola kašičice ulja od karanfilića i stavite na bolni zub.

Mučnina

Uznemireni stomak liječi se crnim biberom, a mučnina limunom. Zato pomješajte po kašiku limunovog soka i bibera u toploj vodi. Ispijajte polako dok ne osjetite da je mučnina prošla.

Žučni kamenac

Žučni kamenac može vam blokirati probavni sistem i mogu biti prilično bolni, te se obično hirurškim putem uklanjaju. Postoje ljudi koji tretiraju ovaj problem sa prirodnim lijekovima.

Sve što treba da uradite jeste da pomiješate 0,25 ml svježe cijeđenog limunovog soka sa istom količinom maslinovog ulja i popijete pa zalijete sa popriličnom količinom vode.

Lijek za migrenu limun i so

Predložena metoda liječenja migrene je vrlo jednostavna. Sve što će vam trebati je himalajska so, limunov sok i malo limunove korice. Odaberite so visokog kvaliteta. Najbolje je da koristirte Himalajsku kristalnu so, jer je obogaćena mineralima. Ova so sadrži čak 84 elementa, a može vas spasiti glavobolje, migrene, povećati nivo serotonina u krvi, ojačati nervni sistem, normalizovati kiselo-alkalni balans u organizmu. Zatim, iscijedite sok od 2 limuna, narendajte malo korice od limuna i dodajte u to 2 kašičice himalajske soli. Promješati, prebaciti u veću posudu i u to dodajti čašu vode (2 dl). Napitak promješajte i ispijte u jednom gutljaju. Uklus je jako neprivlačan, ali ovaj napitak deluje za samo 5 minuta.

Izvor: narodnilijek.com

PROČITAJTE:

15 razloga da počnete da pijete TOPLU LIMUNADU

ĐUMBIR LIMUN I MED: Tri sastojka koji regenerišu vaše tijelo

Super trik! Iscijedite limun BEZ REZANJA!

Langstrot Rutova /LR/ košnica – Konstrukcija za samostalnu izradu

Agrosavjet
-
0
Langstrot Rutova /LR/ košnica – Konstrukcija za samostalnu izradu

Langstrot Rutova košnica dobila je naziv po svojim tvorcima američkom pčelaru Langstrotu i Rutu. Ubraja se u najsavremenije košnice i u SAD je zastupljena preko 90%, a i u drugim zemljama u svijetu procenat njenog učešća se stalno povećava u odnosu na sve ostale tipove košnica.

Dobre osobine ove košnice su:

  • svi nastavci su iste veličine, kao i ramovi u njima
  • razvoj društva nije ograničen na jedno ili dva tijela
  • zapremina joj se povećava vertikalno i to podsjeća na prirodna boravišta pčela – šupljine u stablima drveća
  • konstrukcija košnice usklađuje temperaturski režim u pravcu kretanja pčelinjeg klubeta i položaju hrane
  • proljetni razvoj društva se stimuliše češćom zamjenom mjesta nastavka
  • u pogledu eksploatacije višekorpusna košnica je neograničenih mogućnosti, pogodna za sve uslove paše

Nedostaci LR košnice su:

  • zahtjeva od pčelara više teorijskog i praktičnog znanja
  • čuvanje rezervnog saća od moljca je otežano, jer se u njemu više puta izliježe leglo
  • rad sa nastavcima je teži od rada sa polunastavcima, naročito za fizički slabija lica, žene i djecu.

Statistika ukazuje da se sa društvima u LR košnicama postižu najveći rezultati. Najsavremenija literatura je prioritetno preporučuje, a i naši najpoznatiji pčelari rade sa ovim tipovima košnica.

Standardna LR košnica – sastavni diijelovi

  • A – podnjača – 1 komad
  • B – lajsna poletaljke – 1 komad
  • C – tijela (nastavci) – 3 komada
  • D – zbeg sa hranilicom – 1 komad
  • E – poklopna daska (rešetka) – 1 komad
  • F – krov – 1 komad
  • G – ramovi (okviri) – 30 komada

Amateri koji prilagođavaju košnicu udobnom i za uzgoj slabijih društava koriste još i pregradnu dasku. Za ograničenje kretanja matice kroz tijela košnice upotrebljava se matična rešetka. Praktična je kao pregrada između plodišta i medišta.

Sve spoljašnje površine košnice treba zaštititi bojom od uticaja atmsferskih padavina. Zaštita se preporučuje bojom namijenjenom za drvo. Ukoliko su košnice izložene suncu, treba odabrati neku svijetliju boju za zaštitu drveta.

Podnjača (slika br.1)

Iskusni pčelari kažu da je podnjača ogledalo stanja i zbivanja pčelinjeg društva u košnici. Posebno je to uočljivo u proljeće kada se na podnjači vide usitnjeni voštani poklopčići koje su pčele izbacile  iz oni ulica gdje su otvarale ćelije sa medom da bi se hranilie. Podnjača je pokretni „temelj“ košnice i postavlja se na oslonce (kolačiće), na uobičajenoj visini iznad zemlje oko 30 cm. Dimenzije podnjače su usklađene sa dimenzijama elemenata koji se na nju postavljaju – plodišta ili tijela košnice. To je osnovna karakteristika klasične podnjače čija je konstrukcija data na crtežu.

Slika 1

Tijelo – nastavak LR košnice(slika br.2)

Tijelo je osnovni dio košnice i u njemu su smješteni ramovi. Kod standardne LR košnice tijelo se gradi za smještaj 10 komada ramova. U novije vrijeme savremeni pčelari prilagođavaju košnicu prirodnim uslovima života pčele i grade tijela košnice za po 8 ramova. Kod LR košnice 2 tijela predstavljaju prostor plodišta, a treće tijelo je medište. S obzirom da je LR košnica pogodna za razvoj jakih zajednica i visokih prinosa, često se naziva i višekorpusna.

Za vijeme paše na LR košnicu se stavlja više nastavaka, njene mogućnosti se ne ograničavaju.

Na crtežu je data konstrukcija nastavaka sa graničnim čepovima prečnika 8 mm. Pčelari većinom grade nastavke bez ovih čepova, jer im je praktičnije i lakše za rad.

Slika 2

Hranilica – zbeg (slika br.3)

Savremene košnice se izrađuju sa hranilicom i zbegom kao sastavnim dijelom.

Hranilica služi za smještaj hrane u cilju dodavanja za podsticaj razvoja pčelinjeg društva i dopunu potrebnih rezervi hrane za normalan život i prezimljavanje.

Zbeg je prostor koji omogućava regulisanje mikroklime u košnici. Kompenzuje uticaj naglih spoljašnjih promjena temperature. Prilikom seobe pčelinjeg društva, zbeg ima veliku ulogu, jer omogućava pčelama boravak u prostoru sa dosta svježeg vazduha.

Na crežu je data jedna konstruktivna varijanta zbega sa hranilicom.

Slika 3

Poklopna daska (slika br.4)

Klasična izrada košnice ima poklopnu dasku smještenu između poklopca i gornjeg nastavka. U novijim konstrukcijama košnica tu se stavlja zbeg sa hranilicom. Poklopna daska ostaje kao moguća varijanta ranije konstrukcije.

Na crtežu je data poklopna daska kao kombinacija rama sa pločom od lesonita i mreže za ventilaciju.

Slika 4

Krov – poklopac (slika br.5)

Od savremenog krova se traži: da ne propušta vodu, da štititi gornji dio košpnice od sunca i, po mogućnosti, od vjetra, da omogući utopljavanje košnice za zimovanje. Krov treba da bude što jednostavniji, lakši i jeftiniji.

Već je odavno prošlo vrijeme nepraktičnih, glomaznih i skupih krovova „na kućice“, krovova „na dva sliva“ i drugih. Savremeno pčelarstvo je usvojilo kao najpraktičniji pljosnati krov u obliku kapka koji ima dosta pogodnosti za rad i transport.

Na crtežu je dat savremeni poklopac LR košnice.

Slika 5

Ram – okvir (slika br.6)

Ram ili okvir, kako ga neki pčelari nazivaju, je najbitniji dio košnice sa kojim pčelari imaju stalno posla. Neki autori definišu ga kao dušu košnice. On se sastoji iz 4 letvice: jedne gornje, deblje na kojoj visi okvir i koja se zove satonoša, jer nosi težinu saća, dveju bočnih i jedne donje letvice.

Spajanje letvica može biti na više načina i to zavisi od opremljenosti proizvođača i konstrukcije rama.

Jedna od varijanti konstrukcije rama data je na crtežu. Klasična konstrukcija rama zahtijeva dodatnu gradnju limenih razmaka – odstojnika. Hofmanova konstrukcija ima razmake urađene na bočnim letvicama i to na jednoj trećini dužine letvica, računati od strane satonoša. Kako ova varijanta pojeftinjuje izradu rama, to ima bolju perspektivu.

Kod LR košnica svi ramovi su isti – standardni i to olakšava rad na pčelinjacima.

Slika 6

Izvor: www.agrosavjet.com / Časopis – Mala poljoprivredna apoteka

Razmnožavanje oraha sjemenom

Agrosavjet
-
0
Razmnožavanje oraha sjemenom

Orah se razmnožava sjemenom i kalemljenjem. Kako izgleda razmnožavanje oraha sjemenom pročitajte u nastavku teksta.

Orah se više razmnožava sjemenom više nego i jedna druga naša vrsta voćaka. Ali, tu uvijek postoji opasnost ukrštanja boljih tipova sa slabijim tipoivima. S toga je potrebno da se vodi računa ne samo o tome da se sjeme uzima sa odabranog matičnog drveća već i o tome da se u blizini tog drveća ne nalaze orasi sličnog kvaliteta plodova i rodnosti. Tako ćemo bar biti sigurniji da ćemo dobiti plodove ako ne potpuno ujednačene, onda bar približno ujednačene i dobrog kvaliteta, kao i kvalitetnije sjeme za nove zasade.

Samo razmnožavanje oraha sjemenom vrši se na dva načina:

  • Sjetvom oraha na stalnom mjestu
  • Gajenjem sadnica u rasadniku i zatim njihovo presađivanje na stalno mjesto.

Kada odabiramo orahe za sjeme, moramo voditi računa o ovome

Plodovi treba da su srednje krupnoće i što pliće naborane ljuske, i do 1½ mm debele, tako da se lako lomi. Nisu dobri orasi previše tanke i lomljive ljuske, jer tokom vlažnijeg ljeta ili jeseni lako podliježu truljenju (kljucanjem ih oštećuju ptice jačeg kljuna). Zatim je važno da jezgra potpuno ispunjava ljusku i da su unutrašnje pregrade tanke. Kada se orasi tucaju treba da ostaju čitave polovine, a jezgra da iznosi najmanje 50% od ukupne težine ploda.

Pored kvaliteta plodova mora se voditi računa i o biološkim osobinama drveta. Sjeme treba uzimati samo sa zdravog rodnog drveća koje kasno cvjeta, koje je otporno na niske temperature i rano završavaju vegetaciju.

Treba dalje nastojati da se pronađe drveće koje se samo oplođava ili bar da se pronađu cijeli izolovani zasadi u kojima su orasi ujednačeni. Ovo je od najveće važnosti, pošto su nam potrebne veće količine sjemena za razmnožavanje oraha bez kalemljenja.

Tamo gdje se orasi razmnožavaju za proizvodnju drveta, selekcija se vrši u drugom pravcu. Ovdje se traži drveće dobrog i jakog rasta i optpornu prema niskim zimskim temperaturama.

Bilo da se uzimaju orasi za proizvodnju plodova, bilo da se žele dobiti podloge, uvijek treba uzimati i odvojeno sijati sjeme sa jednog drveta.

VRIJEME SJETVE ORAHA

Orah se može sijati u jesen ili u proljeće. Bolje ga je sijati u proljeće, jer za vrijeme zime miševi mogu uništiti jezgr; u ovom slučaju i nicanje je sigurnije, jer u proljeće kod stratifikovanog sjemena možemo odabrati orahe koji počinju da klijaju. Tom prilikom možemo im prikratiti korjenčić da bi se odmah poslije sjetve jače razvilo bočno korijenje. Ako se orah sije u proljeće, treba sjeme na svaki način stratifikovati u pijesku da bi se sačuvala klijavost. Za stratifikaciju treba uzeti čisti pijesak, orahe slagati u tanje slojve (najviše u 3 sloja), a pijesak održavati u umjereno vlažnom stanju. Inače jezgra lako trune ili pljesnivi.

TEMPERATURA

Mora se voditi računa i o temperaturi. Ne smije da pređe 8 ºC, jer će inače orah početi prije vremena da klija. Radi ventilacije na sanducima u kojima su orasi stratifikovani, potrebno je izbušiti veći broj otvora. Te sanduke češće pregledati i u njima miješati orahe sa pijeskom.

Sjetvu oraha vršimo u martu mjesecu, čim se zemljište dobro prosuši, da se sjetva može izvršiti. Sjemenište treba još u jesen pripremiti i duboko uzorati ili prekopati. Mora biti plodno zemljište. Sijemo ga na rastojanju 30 x 20 cm duboko oko 8 cm.

Od najveće je važnosti da se zalomi vrh orahovog korjenčića. Ovo se može izvršiti neposredno pred samu sjetvu. U tom slučaju više dana pred sjetvu unijećemo sjeme u toplu prostoriju ili ćemo sanduke zakopati u topao stajski gnoj. Tada će orah prije početi da klija. Pred samu sjetvu vadimo orah po orah i otkinemo im vrh izraslog korjenčića, pa zatim odmah položimo u pripremljeni jarčić na šav.

U prvoj godini orah slabo raste (u dobroj zemlji najviše 30 cm). U proljeće iduće godine prije kretanja sokova orasi će se iz sjemeništa presaditi u rastilo – na rastojanju 100 cm red od reda, a u redu 75 cm.

Pred samo sađenje sijanaca u rastilo ne smijemo prikraćivati ni nadzemno stablo ni korijen (ovaj je veoma osjetljiv na svaku povredu). Kod nas se na vrši prikraćivanje korijena mladih oraha u sjemeništu. Zbog toga se već u sjemeništu razvija veoma duga i snažna sržna žila, pa smo obično prisiljeni da je pred sađenje u rastilo prikratimo. To je jedan od razloga zašto ovako odgojene sadnice oraha koje izlaze iz naših rasadnika kasnije boluju ili vrlo slabo napreduju na stalnom mjestu. S toga se u novije doba preporučuje da se sjeme oraha najprije naklija i da se pred sjetvu u sjemenište vrh korjenčića zalomi. Ukoliko se ne izvrši ovo prikraćivanje, neki prporučuju da se u drugoj polovini avgusta ašovom presiječe sržna žila na dubini 15 cm od površine zemlje. Ali u tom slučaju orasi se ostavljaju u sjemeništu još jednu godinu, pa se onda presade u rastilo.

ZEMLJIŠTE I NJEGA STABLA

Obrađivanje zemljišta na kojem rastu orasi isto je kao i kod ostalih voćaka. Što se tiče gajenja stabla, tu postoje izvijesne razlike. Orah u početku slabo raste, pa da bismo odgojili sadnicu sa visokim deblom, potrebno je obično 5-6 godina. Ali se izdaju iz rasadnika i mlađe sadnice. Kada se orahova sadnica do kraja formira u rastilu, obično se ostavlja deblo visoko 2 m, da bi se kasnije, u slučaju sječe oraha bolje iskoristilo.

Zbog nezgoda koje imamo sa sržnom žilom, i zbog boljeg ukorjenjavanja i budućeg rasta sadnice na stalnom mjestu, nameće se protreba se odrah sije odmah na stalnom mjestu. Tada će orasi sačuvati svoje sržne žile neko vrijeme, dok ga bočno korijenje ne nadjača i korijen neće biti oštećivan.

Izvor: agrosavjet.com

Planinska ruža – Sukulent koji može postati omiljeni dekor u vašem domu

Agrosavjet
-
0
Planinska ruža – Sukulent koji može postati omiljeni dekor u vašem domu

Trendovi dolaze i odlaze, ali u svijetu sobnih biljaka sukulenti teže da (p)ostanu omiljeni dekor u našim domovima. Upravo zbog toga uvijek oduševe otkrivanja novih i estetski ugodnih sorti sukulenata za koje je potrebno minimalno održavanje, a koje se savršeno uklapaju u biljne kućne oaze.

Iako je veliki buket ruža ultimativni romantični gest i najljepše cvijeće koje možete imati u svom domu, rezane ruže imaju kratak životni vijek i zato nas raduje mogućnost da jednu od najljepših biljaka koja izgleda poput ruže zadržimo mnogo duže u domu.

PROČITAJTE: Savjeti za lako i uspiješno orezivanje žbunastih ruža

Naime, internet, a posebno društvena mreža Instagram, u posljednje vrijeme oduševljen je Greenoviom dodrantalis, sukulentom poznatim i po imenu planinska ruža. Iako su plavo-zeleni sukulenti popularni na Instagramu i Pinterestu nekoliko godina, tek nedavno je otkriveno postojanje rijetke roze verzije planinske ruže, koja liči na pupoljak koji se tek počinje otvarati. Ovi sukulenti jednako su romantični, ali uz odgovarajuću njegu trajaće mnogo duže kao sobne biljke.

Ova biljka potiče sa Kanarskih ostrva pa preferira toplo, sunčano vrijeme i ne zahtijeva puno vode. Izgleda divno kao ukrasna, sobna biljka, ali možete je uzgajati i na otvorenom, samo je ne zaboravite ponijeti u zatvoreni prostor tokom zime i hladnijih temperatura.

Planinska ruža može da naraste do 15 centimetara, otprilike koliko i prava ruža. Za razliku od pravih ruža, sukulent ruža ne treba prostran sunčani vrt kako bi rastao. Kao i druge sukulente, možete ga držati unutra uz vrlo nezahtjevno održavanje i bez straha da će uvenuti.

Sukulenti su biljke s kojima najčešće ne možete pogriješiti jer su poprilično jednostavne za održavanje – zahtijevaju nešto veću količinu svjetlosti pa ih je najbolje držati blizu prozora. S obzirom na to da spadaju u istu grupu biljaka kao i kaktusi, sukulenti zadržavaju vodu u listovima, stablu i korijenu pa ih nije potrebno često zalijevati. Vjerovatno najteži posao kod kupovine sukulenta je odabir vrste. Naime, postoji toliko različitih vrsta da ćete se vjerovatno teško odlučiti za samo jednu.

Izvor: nezavisne

Pozni proljetni mrazevi i njihov uticaj na voće

Agrosavjet
-
0
Pozni proljetni mrazevi i njihov uticaj na voće

U pogledu poznih proljetnih mrazeva postoje razlike među voćnim vrstama. Ove razlike su posljedica različitog doba i dužine ritma njegovog cvjetanja, različitog sastava cvasti i različite otpornosti njenih dijelova prema temperaturi ispod 0°C.

Ovi mrazevi, kada nastupaju u fazi cvjetanja, zametanja plodova i u prvoj fazi njihovog razvitka prouzrokuju ogromne štete u voćarstvu. S obzirom na toliku njihovu važnost, nije na odmet da ukratko objasnimo kako oni nastaju i kako se suzbijaju.

S obzirom na njihov izvor ima dva tipa proljetnih mrazeva:

  • statički i
  • advekcioni

Njihova imena pokazuju gdje oni nastaju: statičnki tip nastaje zračenjem mjesnih površina i biljaka u vedroj i mirnoj noći, usljed čega nastaje gubitak toplote; advekcioni tip nastaje pritokom (advekcijom) hladnih vazdušnih arktičnih masa, dakle iz istog područja iz kojeg nam dolaze i hladne februarske mase.

Advekcioni tip je mnogo opasniji, pošto zahvata velike prostore od sjevera do juga Evrope. Advekcioni mrazevi su i oni koji se često, gotovo po nekom pravilu, javljaju u maju (između 11. i 22. maja) dok u toplijim oblastima većina voćaka ima već „otrijebljene“ plodove – u sva tri slučaja u fazama veoma odjetljivim prema mrazu.

Na sreću, danas je moguća prognoza i sprečavanje takvih mrazeva, pa se čitalac upućuje da u tom slučaju zatraži savjet od najbliže meteorološke službe. Pri relativnoj vazdušnoj vlazi, višoj od 60% i brzini vjetra koja nije veća od 5 m na  sekundu, dobre rezultate daju kišenje cvjetova ili cvjetnih zametaka pomoću motornih rasprskivača vode intenzivnosti 2,5-3,5 mm na sat.

Prskanje mora početi prije zamrzavanja cvjetova pri temperaturi višoj od 0°C. U doba zaštitinog prskanja led treba da ostaje mokar. Sa prskanjem se prekida kada se led na granama počinje topiti.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Zaštita oraha od mraza

Kako zaštiti biljke od ranog jesenjeg mraza!

Uticaj mraza na voće

Dodajte ovo uz rasad paprike i paradajza i uživajte u bogatoj berbi na ljeto

Agrosavjet
-
0
Dodajte ovo uz rasad paprike i paradajza i uživajte u bogatoj berbi na ljeto

Paradajz i paprika ali i ostalo povrće zahtjeva kalcijum u prihrani. Posebno je važan kod paradajza i paprike jer se u slučaju nedostatka kalcijuma pojavljuje trulež plodova. 

Nedostatak kalcijuma prepoznaje se po tome što trulež kreće od vrha ploda. Pojavljuju se tamne fleke koje se šire dalje. Kalcijum se ispira iz zemljišta i mora se nadoknaditi. Najbolje je koristiti prirodne izvore.

Prah koji se dodaje rasadu jezapravo prah od ljuske jajeta. Ljuska jajeta je bogat izvor kalcijuma, a može se koristiti u organskoj proizvodnji. Zato sakljupljajte ljuske od jaja tokom cijele godine.

Evo zašto PARADAJZ treba KALCIJUM

Kako se dodaje prah od ljuske jajeta protiv truleži

Ljuske jajeta nemojte bacati, nego sačuvajte, upotrijebite kada dođe vrijeme. Da bi se dobio prah ljuske se samelju u mlinu za kafu ili istuku u avanu.

Prah se stavlja u rupe odmah prilikom sadnje rasada paradajza i paprike. Sipajte šaku praha pri svakoj rupi pri sadnji. Prah od ljuski jajeta će zemlju obogatiti kalcijumom. U kasnijoj fazi rasta biljke, prah možete stavljati i pored biljaka. Da bi se iskoristile efikasnije, mljevene ljuske jaja možete držati u kantici sa vodom nekoliko dana. Potom to upotrebite za zalivanje biljaka.

Ljuske jajeta protiv puževa i štetočina

Povrće i ostale biljke, koje su na meti puževa, mogu se zaštititi upotrebom grubo izmrvljenih ljuski jajeta. Pospite sloj ljuski jajeta oko biljaka koje uzgajate i one će biti dobra odbrana od ovih štetočina. Korisne su i protiv krompirove zlatice. Umjesto da koristite štetne hemijske preparate, probajte se riješiti štetočina sa ljuskama od jajeta.

Izvor: lekovitebiljke.com

PROČITAJTE:

Proizvodnja rasada paradajza – Objekti i sjetva

Proizvodnja kvalitetnog rasada paprike

Najčešće greške u proizvodnji rasada

1...544545546...1.007Stranica 545 of 1.007

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia