Nedjelja, 17 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoZašto frezanje nije dobro za suzbijanje korova?

Zašto frezanje nije dobro za suzbijanje korova?

Freza hrani korove – Stručni saradnik Maslinara Kristijan Franin ističe kako frezanje može biti prilično opasan zahvat u suzbijanju višegodišnih korova s razvijenim podzemnim organima jer ovim načinom obrade podstičemo širenje ovakvih korova

Kao i kod svih ostalih poljoprivrednih kultura korovi su prateća komponenta u mamslinjaku. Kako su korovi prema jednoj od definicija biljke koje nisu uvijek štetne, kao što nisu uvijek ni korisne, pristup ovoj problematici i potreba za suzbijanjem zavise od puno činilaca.

Pobjednici

Korovi se s maslinom takmiče za dostupnu količinu vode i hranjiva, svjetlom i životnim prostorom. U toj bitci, naravno ukoliko im dopustimo, korovi gotovo uvijek odnose pobjedu. Najprije, nisu sve korovne vrste jednako opasne, niti su u svim životnim stadijumima jednako agresivne prema kulturnoj biljci. Na moguću štetu utiču starost masline, ali i agrotehnika.

U našim maslinjacima najzastupljenije korovne vrste od uskolisnih (trave ili Poaceae) su: ljulj, svračica i muhari. Od širokolisnih vrsta najčešće se pojavljuju: loboda, dvornici, šćir, hudoljetnica, mlječike, trputac, kopriva i divlja mrkva. Svakako najveći problem predstavljaju višegodišnje vrste: troskot, pirika, slak, osjak, štavelj i tetivika.

Posebno veliki problem korovi mogu uzrokovati u mladim maslinjacima jer su tada snažni kompetitori za vodu pa neki znanstvenici smatraju kako zakorovljena površina može sadržavati i do jedne četvrtine manje vode za razliku od nezakorovljene. Zavisno od tipa proizvodnje, korovnu floru možemo suzbijati na različite načine. Mehanički način (okopavanje, košnja i plijevljenje) je mukotrpan i težak posao stoga ga je moguće obavljati samo na manjim površinama. Upotrebu mehanizacije ograničava knfiguracija terena, veličina i nagnutost površine, te vrsta i značajke tla. Korišćenje pluga, freze ili kultivatora je moguća na većim, ravnim površinama i tlima s minimalnim sadržajem skeleta.

Svakako treba imati na umu kako je veliki dio naših maslinjaka na teško dopstupnim terenima, ponekad u samom kamenu, prema tomu ovakav način održavanja tla ne dolazi u obzir. Osim toga, frezanje može biti prilično opasan zahvat u suzbijanju višegodišnjeg korova (npr. troskot) s razvijenim podzemnim organima jer ovim načinom obrade postižemo suprotan učinak, odnosno potičemo širenje ovakvih korova.

Travnati pokrivač

Na nagnutim terenima gdje postoji opasnost od erozije i u starijim nasadima moguće je zatraviti površinu nekom djetelinsko-travnom smjesom. Travnati pokrivač dobro „drži“ tlo te sprječava ispiranje čestica odnosno eroziju, povoljno utiče na žive organizme tla, predstavlja stalni izvor organske tvari, smanjuje zbijanje tla i na neki nači stvara pritisak na određene korovne vrste koje s vremenom polako nestaju s površine. Osim ciljanog uzgoja DTS-a, površinu je naravno moguće ostaviti pod spontanom, autohtonom florom. Ovakvi maslinjaci se održavaju košenjem, a pokošeni materijal ostavljamo po površini kao zastirku (malč).

Najčešće zatravljujemo međuredni prostor, dok prostor unutar reda, odnosno između biljaka, možemo osim mehaničkom obradom održavati i herbicidima. Na područjima gdje nema dovoljno padalina zatravljivanje može imati i negativne posljedice. Tako da je ova metoda opravdana u onim područjima gdje je godišnja količina padalina oko 650 do 700 mm, s time da one moraju biti raspoređene i tokom vegetacije. U navodnjavanim maslinjacima se ova metoda često primjenjuje.

U ekološkim maslinjacima se posebno promoviše uzgoj ovaca koje uspješno ispašom uništavaju korove, te istovremeno gnoje površinu. Košenje kao metoda zaštite može imati značajnu ulogu ako primjenjujemo tzv. košenje do iscrpljivanja. Ovim košenjem ne dopuštamo razvoj nadzemne mase višegodišnjih korova, a posljedica toga je smanjeno skladištenje rezervnih tvari u podzemnim organima, npr. podancima. Da bi takva biljka razvila novi izdanak i dalje rasla, mora stalno trošiti zalihe iz podzemnog dijela. Zalihe se sve više i više troše, što postupno dovodi do iscrpljivanja i konačnog propadanja korova. Od herbicida se mogu koristiti kontaktna i sistemična sredstva.

Sistemični herbicidi

Kontaktna sredstva dodirom unište nadzemni dio, ali se iz podzemnog dijela biljka obnavlja. Druga skupina su sistemični herbicidi koje biljka upija i prenosi po svim dijelovima, kako nadzemnim tako i podzemnim, pa su zbog toga djelotvorni i na višegodišnje korove. Osim na korove, translokacijska sredstva djeluju i na brojne drvenaste vrste, npr. neke nepoželjne članove makije koji se mogu pojaviti u nasadu i vrlo brzo oblikovati grm ili stablo.

Iz tog razloga treba biti posebno oprezan prilikom tretiranja da sredstvo slučajno ne zahvati krošnju masline, pogotovo u mladim maslinjacima. Suzbijanje korova u maslinjacima do 3 godine starosti se ne provodi. Od herbicida su u Hrvatskoj dozvoljeni pripravci na bazi glifosata, flazasulfurona i kombinacija glifosat+flazasulfuron.

Doza zavisi od sastava korovne flore, ali i o veličini same biljke. U suzbijanju jednogodišnjih vrsta dovoljne su doze od 1,5 do 3 l/ha, a kod višegodišnjih od 4 do 6 l/ha. Sredstva se primjenjuju u jesen i u proljeće nakon nicanja, kada su korovi u aktivnom porastu. Za suzbijanje jednogodišnjih korova sredstva na bazi glifosata se mogu koristiti jednom do dva puta u razmaku od 30 dana.

Kod višegodišnjih korova dozvoljena je samo jedna primjena. Kod tretiranja treba paziti na izbor uređaja za aplikaciju kao i na vremenske prilike. Tretiranje treba obaviti po mirnom vremenu, bez vjetra, a kapljice škropiva moraju biti krupnije da bi izbjegli zanošenje sredstva na kulturu. Radni organ prskalice treba biti udaljen od površine tla najviše 30 cm. Osim toga, širina herbicidnog pojasa, dakle dio koji tretiramo, ne smije prijeći prosječno 1/3 međurednog razmaka. Karenca za primjenu herbicida u maslinjaku se najčešće kreće od 28 do 30 dana, iako postoje i pripravci s kraćom karencom, od 7 dana. Ukoliko površina nije jako zakorovljena, ekološki prihvatljiviji način tretiranja korova bi bio pomoću posebnih aplikatora kojima je završni dio u obliku sunđera natopljenog herbicidom.

Ovim načinom tretiramo samo pojedinačne biljke. Osim šteta koje izazivaju, korovi imaju izuzetnu važnost u povećanju bioraznolikosti maslinika i biološkoj zaštiti od štetnika, što je u integriranom i ekološkom maslinarstvu neizmjerno važno. Međutim, o toj temi nekom drugom prilikom.

Izvor: masliar.com

PROČITAJTE:

Kalemljenje pod koru – Najjednostavnija tehnika!

Kako i čime sačuvati masline nakon berbe?

Bolesti jabuke i kruške u skladištu

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

sadnja šljive

Kada je pravo vrijeme za SADNJU ŠLJIVE i kako se ona...

U našoj  zemlji nalazimo šljive na veoma različitom zemljištu i geološkom supstratu. Klima je presudna za uspješnu kulturu šljiva. Gdje postoje povoljni klimatski uslovi...