Naslovnica Blog Stranica 497

Od luka i rotkvice napravite obloge protiv bolova

Provjereni recepti narodne medicine za koje su vam potrebni samo prirodni sastojci.

Rješenja narodne medicine jednostavna su i pristupačna, zato prije nego što posegnete za tabletama, pokušajte da se oporavite uz ove obloge.

Recept 1

Po pet supenih kašika sitno izrendane rotkvice i sitno isjeckanog crvenog luka popariti sa 8 dl ključalog vinskog sirćeta. Ostaviti poklopljeno dva sata izvan šporeta, procijediti i stavljati obloge ujutru, u podne i uveče u trajanju od po dva sata. Svaki sat pokvasiti obloge procijeđenom tečnošću.

Recept 2

Po dvije supene kašike sitno isjeckanog cvijeta divljeg kestena, cvijeta i lista kantariona i lista ruzmarina staviti u 6 dl rakije prepečenice. Staviti u flašu, zatvoriti i držati u toploj sobi dvadeset dana. Za to vrijeme promućkati više puta dnevno. Nakon toga procijediti, masirati i stavljati obloge poslije doručka, ručka i večere, u trajanju od dva sata.

NAPOMENA: Ove recepte treba koristiti po četiri dana, sve dok bol ne prestane. Nakon skidanja obloga, bolna mjesta treba oprati mlakim čajem od kamilice.

Izvor: magičnobilje.com

PROČITAJTE:

Pripremite sami – Melem protiv bolova od samo 3 sastojka

Lovorov list u rakiji ili maslinovom ulju – Lijek koje je dobro imati u kući

Đubrenje kukuruza – Za normalno razviće ishrana je jedan od najbitnijih preduslova

0

Đubrenje kukuruza – Za normalno razviće kukuruza mineralna ishrana je jedan od najbitnijih preduslova. Ovo upravo zato što je kukuruz kultura koja ima vrlo velike zahtjeve u pogledu ishrane.

Nije ni potrebno naglašavati da prednost upotrebe hibridnog sjemena dolazi do izražaja samo uz primjenu dovoljnih količina mineralnih đubriva. I obrnuto, najekonomičnija upotreba mineralnih đubriva dolazi do izražaja ako se upotrebljava hibridno sjeme.

Kao i sve okopavine i kukuruz vrlo dobro reaguje na đubrenje organskim đubrivima, naročito stajnjakom. Sva ta đubriva imaju uticaj na prinos ali samo u onoj mjeri u kojoj su bogata sa azotom, fosforom i kalijumom: njihov pozitivan uticaj se osjeća daleko više korz popravljanje fizičkih osobina zemljišta.

Pri đubrenju stajnjakom za kukuruz, može se djelimično smanjiti đubrenje mineralnim đubrivima. Norma đubrenja za kukuruz organskim đubrivima ovdje je uglavnom riječ o stajnjaku, kreće se od 15 od 20 tona. Obrt đubriva je od 3-5 godina, uz preporuku da je bolje đubriti češće sa manjim količinama. Vrijeme đubrenja: odmah poslije skidanja prethodnih usjeva, u avgustu i septembru, pred duboko oranje, istovremeno sa osnovnim đubrenje mineralnim đubrivima.

ĐUBRENJE MINERALNIM ĐUBRIVIMA

Đubrenje kukuruza mineralnim đubrivima mora se vršiti redovno sa sva tri hranljiva elemnta.

Osnovno đubrenje se obavlja prethodne jeseni pred duboko oranje. Tom prilikom se unosi cijelokupna predviđena količina fosfora i kalijuma i oko 1/3 azota. Osnovnom đubrenjem kukuruza omogućava se da korijenov sistem biljaka ima na raspolaganju hraniva u svim fazama razvića tokom vegetacije, naročito kasnije kada im je hrana najpotrebnija. Nema nikakvih bojazni od eventualnog ispiranja fosfora i kalijuma u dubelje slojeve zemljišta van domašaja korijenovog sistema biljaka.

Predsjetveno đubrenje se obavlja prije predsjetvene pripreme zemljišta kompleksnim đubrivima sa naglašenim azotom (20:10:10) ili jednakim odnosom sva tri hranljiva elemnta (15:15:15) kao dopuna osnovnom đubrenju.

Danas se praktikuje da se u predsjetvenom đubrenju unese i cjelokupna preostala količina azota upotrebom Uree ili 50%, a preostalih 50% u prihranjivanju. Kada nije unijeta sva količina azota u prethodnim đubrenjima obavlja se prihranjivanje i to jedno do dva. Prvo prihranjivanje se obavlja u fazi tri razvijena lista pa do početka metličanja KAN-om ili Ureom ili kompleksnim đubrivom (20:10:10),a drugo (kada kukuruz zaostaje u porastu) u fazi 7-9 listova KAN-om.

U praksi se vrlo često dešava da iz bilo kojih razloga poljoprivrednici ne obave duboko oranje u jesen ili ga pak obave bez osnovnog đubrenja. To će se nesumnjivo negativno odraziti na prinos kukuruza ali se takvi propusti mogu ispraviti rasturanjem predviđene količine osnovne i predsjetvene norme đubriva pred oranje u proljeće, a poslije toga obaviti tanjiranje ili drljanje jačim drljačama da ni se đubrivo što bolje izmiješalo sa zemljištem.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Na šta obratiti pažnju prilikom izbora hibrida kukuruza?

Đubrenje i vrijeme sjetve pšenice

Rasa kokošaka „RODAJLAND“ – Izgled i ekonomski značaj

Rodajland je rasa stvorena u Americi (država Rhode Island) – ukrštanjem domaće kokoši sa pjetlovima kohinhine, malajske i drugih rasa.

Kao rasa rodajland se prvi put pojavio na izložbi u Americi 1895.god., a u Evropu je prnesen 1903. god. Poslije toga se vrlo brzo raširio po cijelom svijetu, naročito njegov crveni soj, koji se više cijeni.

EKONOMSKA SVOJSTVA:

Rodajland je srednje teška rasa: kokoške su teške 2,5-3 kg, a pijetlovi 3,5-4 kg. Kako je selekcija sa jednakom pažnjom sprovođena i u pravcu nosivosti i u pravcu kvaliteta mesa, to se ova rasa ističe i jednom i drugom osobinom. Prosječna nosivost osrednjih nosilja kreće se od 150 do 180 jaja godišnje, dobre nosilje nose po 250 i više jaja, a rekorderke i preko 340 jaja godišnje. Dobro koriste ispuste, ali daje zadovoljavajuće rezultate i pri ograničenom kretanju. Nešto je kasnostasnija: kokice obično pronesu u starost od 7 do 9 mjeseci, a samo ranostasna i dobro hranjena i njegovana grla u doba od 6 do 7 mjeseci.

IZGLED:

Crveni rodajland ima po cijelom tijelu perje jasno-crvene ili zatvoreno-crvene boje. Bardrljica perja je takođe crveno obojena. Gornja polovina velikih letnih pera je crno obojena, a potpuno crna pera s plavim ostjajem nalaze se u repu. U kokošaka peraje je više mat, a u pijetlova je sjajno, kao lakirano.

rodajland

Rodajland ima glavu srednje veličine. Kresta je prosta, u pijetlova srednje veličine, a u kokošaka omanja. Lice je skoro golo i kao i kresta, podušnjaci i podbradnjaci, intenzivno crvene boje. Vrat je srednje dužine, jak, lijepo izvajan, skoro uspravan. Leđa široka, srednje dužine, dobro stisnuta uz tijelo. Rep je široko nasađen, u kokošaka u vidu lepeze, u pijetlova sa srpastim perima srednje veličine. Noge su srednje dužine s golim cjevanicama narandžaste boje.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Slobodan uzgoj koka nosilja

Sistemi hranjenja živine

Keleraba – Kako se gaji ova stara kultura?

Keleraba je veoma stara kultura. Upotrebljava se u svježem stanju ili za kuvanje. Sadrži 6-7% ugljenih hidrata i vitamin C.

Sjetva i đubrenje

Keleraba se može gajiti čitave godine. Za rane usjeve zemljište se poore u jeden, a za kasne po ubiranju prethodne kulture. Siromašna zemljišta treba đubriti zgorelim stajnjakom i meneralnim đubrivima, oko 100 kg N (azot), 80 kg P2O5 (fosfor) i 180 kg K2O (kalijum) po hektaru.

Keleraba se gaji preko rasada, rijetko direktnom sjetvom. Za ranu proizvodnju rasad se proizvodi u toplim lejama u kojima temperatura ne smije biti ispod 8 stepeni (najpovoljnija 12-16 stepeni). Sjetva se vrši u februaru u dva ili tri navrata svake druge ili treće nedjelje. Rani rasad se pikira na rastojanju 5×5 cm. Kada biljke razviju 3-4 lista rane sorte rasađuju se na razmake 25×30 cm ili 30×30 cm, a kasne 35×35 cm.

Njega usjeva

Njega usjeva je ista kao kod kupusa. U toku rasta kelerabu treba okopavati, po potrebi zalivati. Đubrenje treba obaviti azotnim đubrivom dva puta. Ako se tokom ljeta keleraba odreže iznad dvije trećine zadebljale stabljike tako da na preostalom dijelu ostane nekoliko listova, u pazuhu tih listova izrašće „mala keleraba“.

Ukoliko biljka prestari ili ima suviše vlage u zemljištu poslije nedovoljnog zalivanja, može doći do pucanja jabučica.

Keleraba se bere kada dostigne polovinu svoje pune veličine, 5-10 cm u prečniku. Prodaje se sa gornjim vijencem lišća oko vegetativnog vrha i bez korijena. Bere se po suvom vremenu, jer lišće ne smije biti vlažno. Čupa se iz zemlje i oštrim nožem odsijeca korijen.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje

Rasađivanje ranog kupusa

Najviše gajene niske sorte i hibridi paradajza krupnih plodova

Niske sorte i hibridi paradajza – Prave niske sorte su žbunastog izgleda. Gaje se bez oslonca i bez pinciranja. u prvo vrijeme gajene su isključivo za industrijsku preradu. Danas postoje brojne niske sorte i hibridi krupnih plodova namijenjenih kako industrijskoj preradi tako i potrošnji u svježem stanju.

Gaje se iz direktne sjetve, ali i preko rasada. Odlikuju se takođe jednovremenim sazrijevanjem te se mogu vrlo uspješno brati mehanizovano kombajnima za berbu paradajza.

Niske sorte i hibridi paradajza

Narvik SPF

Sorta Centra za povrtarstvo Smederevska Palanka. Srednjestasna niska sorta krupnih plodova (120-140 g). pogodan za mehaničku berbu, a plodovi se uspješno koriste kako za industrijsku preradu tako i za potrošnju u svježem stanju. Plodovi su jako čvrsti, intenzivno crveni, lako se odvajaju od peteljke. Sadržaj suve materije oko 6%. Prinos dostiže 120 t/ha.

SP-109

Sorta Centra za povrtarstvo Smederevska Palanka. Ranostasna niska sorta sitnijih plodova (60-70 g). Plodovi su jajastog do ovalog ili kvadratnog oblika, jako čvrsti i intenzivno crvene boje. Koristi se za industrijsku preradu, naročito za pelate. Bere se bez peteljke. Sadržaj suve materije 5,9-6,3%. Prinos dostiže do 90t/ha.

Korona

Sorta Centra za povrtarstvo Smederevska Palanka. Srednje rana niska sorta, krupnih (150-160 g) jabučastih i vrlo ukusnih plodova. Pogodna za svježu potrošnju i industrijsku preradu. Plodovi su intenzivno crveni i otkidaju se bez drške. Sadržaj suve materije 5,6-6,0%. Prinos dostiže 80 t/ha.

Adonis

Sorta Centra za povrtarstvo Smederevska Palanka. Niska sorta paradajza vrlo krupnih plodova (180 g). Plod je okrugao i malo izdužen, bez zelene kragne, intenzivno crven, izuzetno čvrst i takođe izuzetno ukusan. Plod se otkida bez drške. Pogodna za svježu potrošnju i industrijsku preradu. Sadržaj suve materije 6%. Prinos prelazi 100t/ha.

Arizona

Američka sorta. Niska sorta paradajza vrlo krupnih plodova (160-200 g). Namijenjen industrijskoj preradi i potrošnji u svježem stanju. Jako prinosana. Plodovi su jako čvrsti.

U proizvodnji se kreću i druge domaće ili strane sorte (mobil sličan narviku, kambel 1327, hajnc 1370, glorija, roma VF, ventura, prezident, novosadski niski i dr.)

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Korisni savjeti za sadnju rasada paradajza na stalno mjesto

Spoljni uslovi potrebni za uspješan uzgoj paradajza!

Stavite ove sastojke u rupu prije sadnje paradajza i očekujte najbolji prinos do sada!

Napravite sami vodicu za ispiranje usta s medom

Brine vas kvalitet vodica za ispiranje usta koje kupujete u marketima ili apotekama i voljeli biste da pružite sebi prirodni tretman za održavanje higijene usta – napravite sami vodicu za ispiranje usne duplje.

Vodica s medom za ispiranje usta

Sastojci:

  • 2 dl filtrirane vode
  • 1 kašičica kvalitetnog domaćeg meda
  • 1 kašičica svježe iscijeđenog soka od limuna
  • 2 kapi eteričnog ulja peperminta
  • 2 kapi eteričnog ulja divlje nane
  • 1 kap ulja od anisa

Priprema:

Sve sastojke ubacite u staklenu flašicu i dobro promućkajte. Vodicu držite na tamnom i hladnom mjestu, a prije svake upotrebe dobro promućkajte.

Domaće paste za zube – Recepti za pripremu

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Prirodni sastojci koji izbjeljuju zube

Savjeti za uspješnu proizvodnju lisnatog peršuna

Proizvodnja lisnatog peršuna – Peršun se gaji u objektima bez grijanja i uz prekrivanje agrotekstilom u jesen za zimsku potrošnju, odnosno u rano proljeće, tokom februara, za proljećnu potrošnju. 

U objektima peršun se gaji iz kontejnerskog rasada ili direktnom sjetvom, zatim sjetvom ili sadnjom u saksije i pospješivanjem korijena proizvedenog na njivi ili bašti. Najuspješnija proizvodnja lisnatog peršuna jeste iz rasada proizvedenog u kontejnerima ili saksijama.

Za proizvodnju u tunelima najčešće se sije u periodu avgust-septembar u kontejnere, sadi se u periodu oktobar-novembar, a ubire se u toku zime. Prinos je od 140.000-190.000 vezica po hektaru.

Vrijeme proizvodnje lisnatog peršuna

Za gajenje u saksijama sije se direktno sredinom avgusta, ili se prvo proizvodi rasad (sjetva krajem jula) i onda sadi u saksije za oko 3 nedjelje. Sadi se 3-5 biljaka u saksiju prečnika 8-10 cm. Na temperaturi 10-12 stepeni u objektu list peršuna dospijeva za tržište za 55-70 dana. Lisnati peršun se može gajiti i sistemom „bez zemlje“. Prinos lista je 0,5-1 kg/m².

Peršun se uspješno gaji pospješivanjem. Korijen proizveden na njivi ili bašti vadi se krajem avgusta i sadi u tenele ili leje, u zemlju bogatu organksom materijom. Na račun rzervne materije korijena brzo se razvijaju listovi. Listovi lisnatog peršuna dospijevaju za 60-70 dana poslije nicanja. Tada sijeku, pri čemu se pazi da se ne povrijedi vegetacioni vrh. Zatim se usjev prihrani sa 30-50 g azotnog đubriva na 10 m² i dobro zalije. U toku vegetacije listovi su mogu sjeći 2-3 puta.

Za pospješivanje se koristi peršun kada je masa korijena 30-60 g. Korijen se sadi prije nastupanja mrazeva, na rastojanju između redova 10-12 cm i u redu 5-8 cm. Posije sadnje održava se temperatura 10-15 stepeni, uz umjereno zalivanje, ali intenzivno provjetravanje. Pri zalivanju treba izbjegavati kvašenje listova. Najbolji rezultati postižu se u uslovima dobre osvjetljenosti.

Listovi peršuna beru se za 35-40 dana. Prinos listova je 5-20% veći od mase posađenog korijena pri pospješivanju.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Sve što treba da znate o SJETVI PERŠUNA – Vrijeme, mjesto, đubrenje, njega

Pomoću maske od peršuna riješite se tamnih mrlja na koži

Savjeti za uspiješan uzgoj PERŠUNA

Vinograd od aprila do juna mjeseca – Njega i radovi

Vinograd od aprila do juna – Od pravilno izvedenih agrotehničkih mjera u mnogome zavisi količina i kvalitet roda. Tačne datume izvođenja pojedinih radova teško je precizirati jer se, zavisno od meteoroloških uslova u pojedinim područjima, loza nalazi u različitim fazama, odnosno podfazama razvića.

U ovom periodu lastari dostignu dužinu od 15-20 cm i tada se sprovodi mjera zelene rezidbe-lačenje. To je, u stvari, odstranjivanje lastara koji nepotrebno troše raspoloživa hraniva. Na taj način se ispravljaju greške načinjene pri rezidbi na zrelo, a istovremeno ova služi za usklađivanje bujnosti i rodnosti sorte. Lačenjem se odstranjuju lastari sa višegodišnjeg stabla i dijelova kordunice. 

Zatim se uklanjaju nerodni lastari kako bi se omogućila bolja ishrana rodnih. Ako su iz istog okca izbila dva lastara, lačenjem se uklanja manje razvijen i slabije rodan, a ostavlja se razvijeniji i rodniji. Lačenje se obavlja ručno jer se lastari u tom porastu vrlo lako očenjavaju. Ukoliko se sa lačenjem zakasni pa se izvodi kada lastari dostignu duži rast ono se mora izvoditi makazama.

Vinograd od aprila do juna mjeseca – Njega i radovi

U ovom periodu se započinje i sa zaštitom vinove loze.

PLAMENJAČA (Plasmopara) se intenzivno širi u periodu maja i juna mjeseca, pa do kraja vegetacije može dovesti u pitanje čitav rod. U vrijeme kada lastari dostignu dužinu od 30-40 cm mogu se na naličju lista primijetiti prvi znaci zaraze. Javljaju se u vidu bjeličastih pjega na naličju listova. Ako vladaju povoljni uslovi, zaraza se intenzivno širi. U zavisnosti od uslova za širenje zaraze do cvjetanja loze se sprovode 1-2 tretiranja sredstvima na bazi bakra.

Prvo tretiranje protiv PEPELNICE (Oidium) sprovodi se kada lastari dostignu dužinu 10-20 cm, a drugo 7-10 dana prije cvjetanja. Za razliku od plamenjače, pepelnica se može suzbiti nakon pojave prvih vidljivih zaraza, no bolje je ne dozvoliti da do njih dođe. Pri tretiranju preparatima protiv plamenjače njima se mogu dodati fungicidi protiv pepelnice

Proljećni mjeseci su u većini naših vinogradarskih područja i mjeseci sa dosta padavina. One pogoduju razvoju korovske flore te se moraju primenjivati mjere mehaničkog i hemijskog suzbijanja korova. Nakon većih padavina zemljište u vinogradu se uledi pa se stvara pokorica koju treba češćom plitkom obradom zemljišta razbijati. Istovremeno do cvjetanja loze treba sprovesti 1-3 kopanja u cilju uništavanja korova oko čokota. Kopanje i razbijanje pokorice u međurednom prostoru doprinose očuvanju vlage i stvaranju povoljnih uslova za razvoj loze.

U ovom periodu treba obaviti i prihranu vinove loze. Prihranjivanje se obavlja nekim od azotnih đubriva. Količine zavise od starosti zasada, rodnosti u predhodnoj godini i niza drugih činilaca. Najčešče se po aru vinograda upotrebi 10-15 kg nekog od azotnih đubriva. Prihranjivanje se može obaviti iupotrebom folijarnih đubriva.

Do cvjetanja loze obavezno se primjenjuje mera prekraćivanja lastara. Prekraćivanje lastara predstavlja uklanjanje dijela lastara sa ciljem da se njegov porast zaustavi na desetak dana i za to vrijeme hrana usmjeri u cvasti. Razlikuju se dvije mjere:

  • pinsiranje i
  • zalamanje lastara.

Pinsiranjem se uklanja vrh lastara sa nekoliko mladih listova. Ako se pinsiranje sprovede neposredno pred cvjetanje, poboljšava se oplodnja. Prekraćivanje lastara se sprovodi onda kada lastari dostignu dužinu iznad zadnjeg reda žice ili rastu u međuredne prostore i ometaju obavljanje drugih mjera.

Pri zalamanju se mora voditi računa da na rodnom lastaru iznad zadnje cvasti ili grozda ostane 8-10 listova neophodnih za pravilnu ishranu grozdova.

Treći vid zalamanja odnosi se na zalamanje ili uklanjanje zaperaka. Ukoliko je sortna karakteristika velika razgranatost lastara (dosta zaperaka npr. Kardinal, Traminci i dr.), onda suviše veliki broj zaperaka čini špalire vrlo gustim, nedovoljno osunčanim i provetrenim. Veliki broj grozdova se tada nalazi u sjenci. Bolje je prekraćivati zaperke nego ih u potpunosti uklanjati. Prekraćivanje se obavlja na rastojanju od 4-6 razvijenih listova. To su neophodne mere koje treba sprovesti u vinogradu koji je u periodu eksploatacije.

Autor: Sanja Čokojević, dipl.ing.voćarstva i vinogradarstva

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Zašto vinova loza plače?

Rak korijena voćaka i vinove loze

Gijov jednogubi način rezidbe vinove loze

Puzavice – Vrste koje možete gajiti u zatvorenom prostoru

Puzavice – Grupa biljaka sa puzajućim stablom, povijuše, sve više nalaze mjesta u uređenju sambenog i poslovnog prostora.

Umjesto pregrada od tvrdih materijala u prostorijama, puzavice pružaju mogućnost da se stvore „zelene“ zavjese, raskoršni zastori impozantnih dimenzija, koji mogu prekriti i po nekoliko kvadratnih metara. Sve ove biljke su mahom skromne u zahtjevima, te se lako mogu njegovati i održavati u uslovima enterijera. Zahtjevaju zasjenjena mjesta stana, dobro provjetrena, bez većih temperaturnih kolebanja, sa temperaturom između 12 i 20 stepeni i bez jačih strujanja vazduha.

Režim vlažnosti zemlje u saksiji mora biti ravnomjeran odnosno zalivanje redovno i temljeno, tako da vlaga  u posudi bude ravnomjerna. Imati u vidu, da korijen treba da snabdije vodom i hranjljivim materijama vriježu koja može biti duga i do 10 m. Jednom mjesečno poželjno je brisanje listova mlakom vodom ili rastvorom, folijarnih sredstava za prihranjivanje, što se odražava na ljepotu i zdravstveno stanje biljaka.

Sve vrste povijuša, razmnožavaju se vršnim reznicama koje se ožiljavaju u vlažnom pijesku, a ono se može obavljati tokom cijele godine. Biljkama je potrebno obezbijediti oslonac.

Predstavljamo vam sljedeće vrste puzavica:

  1. Cissus antarctica – cisus, jednostavnih zahtjeva skormna i lijepa biljka, krupnih i srcastih listova, po obodu slabo valoviti, tamnozeleni.
  2. Hedera marengo – bršljan šarenolisni, listovi na dugim peteljkama, spiralno raspoređeni, srcasto izduženi, slabo režnjeviti sa bijelim šarama na zelenim listovima.
  3. Scindapsus aurenus – scindapsus, atraktivna povijuša kožastih, sjajnih listova srcastog obilika, sa velikim zlatnim ili bijelim poljima na tamnozelenom listu.

Još dvije vrste višegodišnjih zimzelenih povijuša privlače pažnju svojom ljepotom, a to su puzavi fikus (Ficus pumila), sitnih nježnih listova, veličine 2 do 3 cm i puzavi filodendron (Phylodendron scandens) snažna biljka skromnih uzgojnih zahtjeva, tamnozelenih, sjajnih kožastih listova srcastog oblika.

Vrlo omiljena i rasprostranjena lozica, Tradescantia zebrina, priključuje se ovoj značajnoj grupi lisno-dekorativnih sobnih biljaka. Nju ne odlikuje snaga i dugovječnost jer to je zeljasta biljka, sočnog člankovitog stabla, sa sitnim jajastim listovima. Pa ipak, zahvaljujući osobini da se vrlo lako razmnožava (reznica se može ožiliti i u boci sa vodom), na brz način se dolazi do novih mladih biljaka.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

KLEMATIS je jedna od najljepših puzavica – Evo kako da je posadite, zalivate, orezujete

DUNJARICA – Otporna zimska puzavica fantastičnog izgleda

Orlovi nokti: Mirisna neuništiva puzavica, otporna i na toplotu i na hladnoću!

Pašalić – Za čišćenje kanalske mreže izdvojeno 3,5 miliona KM

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas da je Ministarstvo izdvojilo 3,5 miliona KM za sanaciju kanalske mreže na području opština Kozarska Dubica i Srbac.

– Sredstva su iskorištena za čišćenje primarnih i sekundarnih kanala u dužini od 80 kilometara u Srpcu i 160 kilometara u Dubici, tačnije ukupno oko 250 kilometara kanalske mreže koja će biti potpuno očišćena i vraćena u stanje u kojem je bila osamdesetih godina prošlog vijeka – rekao je Pašalić novinarima u Kozarskoj Dubici.

On je najavio da će tokom maja biti još jednom pokošena trava oko kanala.

Pašalić je danas obišao lokacije na kojima se izvode radovi na čišćenju i sanaciji kanala u dubičkim selima Draksenić i Međeđa, gdje je potvrdio da će paralelno sa ovim poslovima biti nabavljena mehanizacija za Јavnu ustanovu Vode Srpske, koja će nastaviti održavanje primarne kanalske mreže, dok lokalne zajednice imaju obavezu da održavaju sekundarnu mreži.

– Uz dobru organizaciju mi možemo da obezbijedimo da ovdje imamo jedan potpuno funkcionalan sistem evakuacije površinskih voda jer je dubička Ravan inače imala problem, pogotovo u proljećnim mjesecima, kada proizvođači nisu mogli ni da uđu u ove parcele kako bi završili proljećnu sjetvu – rekao je Pašalić.

Prema njegovim riječima, uz rekonstrukciju Crpne stanice „Glavinac jedan“, „Glavinac dva“ i „Orahova“, to područje imaće mrežu, odnosno sistem kanala koji mogu brzo da odvedu površinsku vodu do crpnih stanica, koje je potom prepumpaju u rijeku Savu.

– Paralelno sa ovim radimo i projekat sistema za navodnjavanje u dubičkoj Ravni i imaćemo nakon toga potpuno riješen problem i navodnjavanja parcela i upravljanja površinskim vodama – rekao je Pašalić i dodao da će, u zavisnosti od sredstava, isti projekat biti rađen u Gradišci, Šamcu i u Brodu.

On je rekao da su ovakve aktivnosti u Kozarskoj Dubici posljednji put rađene prije osamdesetih godina prošlog vijeka.

Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za poljoprivredu opštine Kozarska Dubica Duško Bodilović zahvalio je u ime Opštinske uprave Pašaliću za posjetu i Vladi Republike Srpske, koja je podržala ovaj projekat.

– Ovo mnogo znači poljoprivrednim proizvođačima i uopšte lokalnoj zajednici jer mnogo godina kanalska mreža nije čišćena i održavana – rekao je Bodilović.

Direktor Firme „Јelena“ Marko Vlajsević naglasio je da poljoprivredni proizvođači pretrpe ogromnu štetu zbog nefunkcionalnosti kanalske mreže.

– U ime prizvođača i u lično ime zahvaljujem ministru Pašaliću i Ministarstvu što su iznašli način da ovaj višegodišnji problem bude riješen – rekao je Vlajsević.

Sa Pašalićem su danas u obilasku dubičke Ravni bili pomoćnik ministra za resor vodoprivrede Milan Gavrić i izvršni direktor preduzeća „Elektrokrajina“ Rodoljub Topić.

Oni su u Kozarskoj Dubici obišli i ogledne parcele kukuruza u vlasništvu Firme „Јelena“.

Pašalić je naglasio da Ministarstvo sa ovom firmom ima dugogodišnju saradnju, te da je to jedan od 20 ogleda koji su postavljeni u Republici Srpskoj ove godine.

– Na ovoj lokaciji su 44 hibrida kukuruza i 60 sorti strnih žita, a radićemo i ogled soje. Cilj je da pokažemo lokalnim proizvođačima da u njihovom području mogu da vide na samoj parceli koji hibridi su dobri i koji daju bolje prinose – rekao je Pašalić i naglasio da je to i najbolji način savjetodavnog rada u poljoprivredi.

Tokom posjete Kozarskoj Dubici, Pašalić je razgovarao i sa poljoprivrednim proizvođačima u Knežici, u vezi zadruge poljoprivrednih proivođača, kako bi ostvarili svoje zajedničke interese u smislu bolje organizacije proizvodnje, lakše nabavke repromaterijala.

– Raduje me jer su ljudi tamo saglasni da zadruga treba da otvori vrata za nove, mlađe članove, a Ministarstvo će pomoći u dijelu svoje nadležnosti jer imamo sredstva za podršku zadrugama – kaže Pašalić.

 

Izvor: rtrs.tv

PROČITAJTE:

Republika Srpska – Isplaćeno 3.122.545 KM za podsticaje u poljoprivredi

Odobreno pet zahtjeva za uzgoj industrijske konoplje u RS – Koje uslove je potrebno ispuniti?