Naslovnica Blog Stranica 497

7 odličnih načina da upotrebite LISTERIN u bašti

Listerin možete koristiti i u vrtu, a ne samo da zaštitite vaše zube. U nastavku pročitajte kojih je to 7 odličnih načina da upotrebite Listerin u bašti.

Jesu li sredstva za ispiranje usta poput Listerina štetna za biljke?

Za sada nema dokaza ili izvještaja koji ukazuju na to da vodica za usta može biti toksična za biljke. Naprotiv, postoje sredstva za ispiranje usta koja su korisna za biljke. Na primjer, orhideje, Listerin možete koristiti na orhidejama koje pate od bakterijskih infekcija i truljenja krunica. Poprskajte nerazrijeđenu vodicu za usta direktno na zaraženi dio. Takođe, prskanje Listerinom (slijedite recept u tački broj jedan) na ruže zahvaćene crnim pjegama pomaže u suzbijanju ove gljivične bolesti.

PROČITAJTE: Rješenje za crnu pjegavost lista ruže

1. Riješite se pepelnice i drugih gljivičnih infekcija

Voda za ispiranje usta ima snažna anti-gljivična svojstva. Može se koristiti za rješavanje pepelnice i drugih gljivičnih infekcija iz vašeg vrta. Za to pomiješajte 75% vode i 25% vode za ispiranje usta kako biste napravili radnu otopinu i poprskajte je po zaraženim dijelovima.

2. Spriječite neprikladno mokrenje mačaka

Većina mačaka ima tu iritantnu naviku da mokri po namještaju, u uglovima ili u blizini biljaka. Vodom za usta možete zaustaviti problem neprikladnog mokrenja. Sve što trebate je da pomiješate vodu i vodicu za usta u jednakom omjeru (ili nanijeti vodicu za usta nerazrijeđenu) i poprskati je po mjestima gdje želite da mačke više ne uriniraju. Miris možda nije tako suptilan za ljudski nos, ali je preintenzivan za mačke, pa stoga izbjegavaju prskana mjesta. Isti trik možete primijeniti i za pse.

3. Za suzbijanje biljnih vaši

Ako tražite način za suzbijanja lisnih vaši, a da ne koristite hemijska sredstva, vodica za usta može biti učinkovit sastojak. Samo dodajte vodu i vodicu za usta u jednakom omjeru i poprskajte je biljkama koje pate od vaši. Takođe možete dodati sličnu količinu blagog tekućeg deterdženta za posuđe kako biste ovaj recept učinili još jačim.

4. Napravite domaće đubrivo za travnjak

Jedna od najčudnijih primjena Listerina je da možete napraviti domaće đubrivo za travnjak koristeći i neke druge sastojke. Napravite kombinaciju vode za ispiranje usta, epsom soli, tekućeg blagog deterdženta za posuđe i amonijaka – potrebna je po 1 šolja ovih sastojaka plus 1 limenka piva. Nanesite đubrivo na travnjak pomoću prskalice. Koristite ga jednom u 3 sedmice!

Drugi recept za đubrivo od Listerina sadrži sljedeće sastojke: po 1 šolju – sredstva za ispiranje usta, epsom soli, amonijaka i blagog tekućeg deterdženta za suđe. Sve dobro promiješajte i prebacite đubrivo u prskalicu s krajem od 20 litara. Primijenite ovo na svoje drveće, grmlje i lišće.

Da biste koristili ovo đubrivo za travnjak vam je prskalica kao na videu ispod:

5. Smjesa od listerina za komarce

Koristite Listerin da biste se riješili komaraca kada uživate u prirodi. Zamaglite okolno područje i vazduh oko sebe, posebno tamo gdje komarci najviše bruje. Lagano ga raspršite i po koži.
To nije toliko učinkovito kao komercijalni repelenti protiv komaraca, ali je sigurnije i djeluje jer listerin sadrži eukaliptol, sastojak ulja eukaliptusa, u maloj količini. Eukaliptol se koristi kao ključni sastojak u sredstvima protiv komaraca na bazi Eukaliptusa.

6. Riješite se neprijatnih mirisa

Riješite se neprijatbih mirisa u svom vrtu pomoću vode za ispiranje usta. Napravite smjesu od vodice za ispiranje usta i vode u jednakom omjeru i nanesite je na zahvaćeno mjesto. Ova smjesa će ubiti bakterije i druge mikroorganizme koji učestvuju u procesu razlaganja i ispuniti mjesto osvježavajućim mirisom.

7. Listerin za dezinfekciju vrtnog alata

Listerin možete koristiti za dezinfekciju vrtnog alata. Jednostavno ih potopite na jedan minut u listerin ili poprskajte listerin na svoje manje vrtne alate kako biste ih dezinfikovali i spriječili prenošenje bolesti.

Izvor: agrosavjet.com/ balconygardenweb.com

PROČITAJTE:

Optimalne temperature za rast i razviće paradajza

Dodajte ovo uz rasad paprike i paradajza i uživajte u bogatoj berbi na ljeto

 

7 biljaka koje nikako ne smijete saditi blizu paradajza

Bez obzira jeste li to sami iskusili ili poznajete nekoga ko jeste, vjerovatno razumijete koliko loš komšija može biti grozan. U nastavku vam donosimo spisak biljaka koje ne smijete saditi blizu paradajza.

Susjedi vašeg paradajza mogu imati ogroman uticaj na njegov rast i razvoj, tj. mogu ga ometati i loše uticati na njegovo zdravlje.

Neke biljke jednostavno ne smijemo miješati, a to je često zato što biljke imaju različite uslove uzgoja. Biljka koja više voli vlažno tlo neće biti srećna pored biljke koja zahtjeva minimalno zalivanje.

Dvije susjede biljke takođe bi trebalo da imaju slične zahtjeve za svjetlom i ne bi smjele međusobno ometati izvor svjetlosti (paradajz je često krivac za ovaj problem).

7 biljaka koje nikako ne smijete saditi blizu paradajza:

1. Kupus

Kupus i svi srodnici kupusa iz porodice brassica (brokula, kelj, itd.) se nikada ne smiju saditi pored paradajza. U vrtlarskom svijetu smatraju se zakletim neprijateljima, jer kupusnjače sprečavaju rast paradajza.

Kupusu treba dosta hranljivih materija tokom cijelog vegetacionog perioda, paradajzu takođe treba obezbjediti dosta hranljivih materija, ali u poređenju s kupusom teže da izgube u toj borbi za hranljive elemente.

Kad se ove dvije biljke uzgajaju jedna pored druge, kupusnjače će uzeti većinu hranjivih sastojaka iz tla, a paradajzu će ostati veoma malo. Biljke neće narasti do zrelosti, a možda neće ni roditi što će učiniti vaše napore potpuno uzaludnima.

2. KUKURUZ

 Kukuruz i paradajz napadaju insekti iz iste porodice crva. Zato ukoliko uzgajamo različite biljke u blizini koje napadaju iste ili slične štetočine možete izazvati katastrofu i prepoloviti prinose u bašti.

3. KOMORAČ

Paradajz i komorač nisu prijatelji. Zapravo, komorač nema mnogo prijatelja u vrtu. Većina vrtlara predlaže da komorač sadite odvojeno od ostalog povrća ili u posudu, jer je nespojiv s većinom biljaka u vašem povrtnjaku.

Korijen komorača oslobađa hemikaliju koja sprečava rast mnogih biljaka uključujući i paradajz.

Ovaj se odnos čini nelogičnim, jer je komorač povezan s mrkvom, a mrkva je izvrstan praijatelj paradajza. Tvrdnja da je komorač loš susjed paradajzu nije naučno dokazana ali radi svake sigurnosti najbolje je da ga ne sadite pored paradajza.

PROČITAJTE: Posadite paradajz u kavezu oko kante – Sjajna ideja za zalivanje

4. KOPAR/MIROĐIJA

Nisu nužno neprijatelji, ali paradajz i kopar imaju složeniji odnos od nekih drugih biljaka s ovog popisa.

Zapravo, u ranim fazama rasta kopar djeluje kao idealna biljka koja raste pored paradajza. Poboljšava rast paradajza i odbija određene štetnike, poput lisnih vaši, koje obično pogađaju biljke paradajza. Međutim, kad biljka kopra sazrije, prijateljski odnos se pogoršava. Neki vrtlari izvještavaju da zrele biljke kopra postižu suprotne rezultate, sprečavaju rast paradajza i ne pomažu im više.

Da biste maksimalno iskoristili ovaj složeni odnos, posadite mladi kopar pored biljaka paradajza i premjestite ih na drugo mjesto prije nego što dostignu zrelost. Ili, ako je to previše komplikovano i zahtjevno, izbjegavajte kopar u blizini paradajza.

5. PATLIDŽAN

Iako neki vrtlari smatraju da je patlidžan dobar pratitelj paradajzu, on može uzrokovati probleme s bolestima koje je nevjerovatno teško iskorijeniti.

Patlidžan i paradajz podložni su ranoj i kasnoj plamenjači. Rana plamenjača utiče na lišće paradajza, stvarajući smeđe lezije koje ubijaju tkivo lišća i uzrokuju njihovo opadanje. Iako to ne utiče na plodove, može uticati na rast (manje listova znači manje energije iz fotosinteze) i izložiti plodove oštećenjima od sunca. Kasna plamenjača takođe započinje na lišću paradajza, ali se može proširiti na sve dijelove biljke, uključujući stabljiku i plod.

Sadnja patlidžana i paradajza zajedno povećava šanse da se zaraza proširi na obe biljke, uništavajući vašu berbu. Budući da zaraza može ostati u tlu, takođe se preporučuje izbjegavati sadnju patlidžana u isto tlo nakon paradajza, ili obrnuto, najmanje dvije godine.

6. KROMPIR

Krompir i patlidžan potiču iz porodice Solanaceae. I poput patlidžana, i krompir može stvoriti probleme s bolestima u vašem paradajzu.

Krompir i paradajz podložni su istim bolestima, od kojih su mnoge rasprostranjene u tlu. Sadnjom na istom mjestu  povećava se vjerovatnoća da se bolesti s jedne biljke proširi na drugu.

Ako je krompir posađen veoma blizu paradajza, postupak berbe takođe može oštetiti korijenje paradajza, potencijalno sprečavajući rast i uzrokujući krajnju trulež.

7. ORAH

To je možda manje vjerovatna kombinacija, ali dvojac orah-paradajz najviše šteti vašem paradajzu.

Stabla oraha smatraju se alelopatskim, te sprečavaju rast većine biljaka, ali posebno paradajza kao člana porodice Solanaceae.

Izvor: agrosavjet.com/ tomatobible.com

PROČITAJTE:

Optimalne temperature za rast i razviće paradajza

Dodajte ovo uz rasad paprike i paradajza i uživajte u bogatoj berbi na ljeto

 

„Ovo će se prodavati kao ludo“

Kad je Džeri Kalahan prije devet godina prvi put zagrizao plod sumo narandže, znao je da je probao nešto posebno. 

„Ovo će se prodavati kao ludo“, pomislio je.

Kao potpredsednik lanca trgovine prehrambenim proizvodima Albertsons, Kalahan je imaju tu „čast“ da pojede mnogo voća u karijeri. No, sumo narandžu opisao je kao jedinstvenu: „Iskustvo probavanja ne može se uporediti ni sa čim drugim“, piše CNN.

Voće se u početku ne čini primamljivim. Izgleda poput male, naborane narandže s izraslinom sličnom čvoru koji nose sumo rvači, po kojem je dobilo ime. Zapravo je riječ o hibridu pupčane narandže, vrste agruma pomeloa i mandarine, a ukusa je poput izuzetno slatke mandarine. Lako se ljušti, dijelom zahvaljujući toj izraslini, a prsti se od nje ne ulijepe previše.

Amerika poludila za sumo narandžama

No, Sjedinjene Američke Države nisu poludile za sumo narandžama, barem ne odmah. U godinama neposredno nakon što je Kalahan zagrizao taj prvi zalogaj, popularnost voća polako je rasla. Nije ga ni bilo u izobilju jer je AC Brands, kompanija koja stoji iza sumo narandže, počela prodavati ovo voće 2011. godine i vremenom je povećavala rod. I kako je sumo narandža dolazila u prodavnice tako se prodavala sve bolje. A kad je proizvodnja jednom dosegnla kritičnu masu, Kalahanovo predviđanje počelo je da se ostvaruje.

Kad jednom obratite pažnju, čini se kao da je sumo narandža svuda. Tokom posljednje dvije godine AC Brands je, uvjeren u odnos s maloprodajnim lancima i količinu roda, snažno investirao u marketing kako bi se sumo narandža našla pred pravim kupcima. AC Brands je koristio Instagram influensere, primamljive oglase u časopisima i ciljane jumbo-plakate kako bi privukao potrošače spremne da plate četiri dolara za pola kilograma. Tokom pošle godine kupci su potrošili gotovo 62 miliona dolara na sumo narandže, što je i dalje samo mali dio tržišta mandarina i narandži vrijednog 2,1 milijardu dolara.

Kako bi naveo ljude da jedu njegov proizvod i prihvate cijenu, AC Brands širio je svojevrsni hvalospev sumo narandži. Kratka sezona prodaje, koja je mogla biti nedostatak, na primjer, korišćena je kao pozitivna strana, pomažući kompaniji da stvori interes javnosti, prenosi Indeks (Index).

Međutim, prodaja voća može biti prevrtljiv posao. Ljudi koji danas vole sumo narandže već sutra mogu da pronađu novo omiljeno voće. A profesionalci poput Kalahana uvijek traže sljedeću zanimljivu robu. Dakle, AC Brands ima vrlo malo vremena da osigura da se proizvod dobro prodaje, prije nego što neko sljedeće voće postane trend.

Šta je uopšte sumo narandža?

To je robna marka vrste voća nazvanog shiranui, poznatijeg kao dekopon, koje potiče iz Japana. Voće je rođeno početkom sedamdesetih godina. Do devedesetih je postalo popularno i omiljeno voće u Japanu, prodajući se i po 10 dolara, napisao je samoprozvani „voćni detektiv“ David Karp 2011. godine u tekstu za Los Anđeles tajms pod naslovom „Dekopon dolazi u Kaliforniju“.

Karp je opisao dugogodišnji napor američkih uzgajivača da se domognu sadnica. Neki su krijumčarili proizvod i vlada ih je prisilila na sječu sadnica, bojeći se da će proširiti štetne biljne viruse. Na kraju je Suntreat, koji je kasnije postao AC Brands, uspio legalno da zasadi platažu u Kaliforniji, što je urađeno u tajnosti. Uključeni uzgajivači potpisali su poverljive i ekskluzivne marketinške ugovore sa Suntreatom, napisao je Karp.

Izmislili su ime

Do 2011. kompanija je bila spremna da objavi svoju tajnu i predstavi Amerikancima novo voće pod drugim imenom. AC Brands smatrao je da nazivi shiranui ili dekopon ne bili dobro prihvaćeni kod američkih potrošača. Tako se došlo do nečeg novog.

„Naziv sumo narandža stvoren je zbog toga kako voće izgleda. To je divovsko voće u poređenju s tradicionalnim mandarinama, s čvorom na vrhu koji podsjeća na ono što sumo rvač ima u ringu“, rekla je za CNN Sunija Gal, direktorka brendova u AC Brands-u.

Kad se brendira nešto novo, poput hibridnog voća, poželjno je pokušati s pristupačnim imenom, koje se lako izgovara i lako traži u trgovinama, smatra Dejvid Pleček, osnivač i predsednik Lexicon Branding-a, koji kompanijama pomaže da odaberu naziv proizvoda.

Svaka voćka bere se ručno i pakuje u palete kako na putu do trgovina ne bi došlo do oštećenja. Drugim citrusima ne treba baš toliko pažnje. Roland Fumasi, analitičar agrobiznisa u Rabobank-u, kaže kako ceo postupak može biti zahtjevan. Ljudi neće kupovati skupo voće ako su razočarani proizvodom i zato treba oprezno provoditi kontrolu kvaliteta.

Izvor: b92.net

PROČITAJTE:

U Mačvanskom kraju gazdinstvo Smiljanić proizvodi neobično voće – afričku rogatu dinju /VIDEO/

Limelon – nova sorta voća na evropskom tržištu

 

Mast od propolisa – Napravite prirodni antibiotik za psorijazu, kurje oči, akne i opekotine

Mast od propolisa – Propolis ima dokazano djelovanje na niz kožnih oboljenja, pomaže osobama koje pate od dermatitisa, žuljeva i ekcema.

Propolis je sa pravom nazvan „prirodni antibiotik”, to je savršena namirnica koja hrani i liječi ljudsko tijelo.

Istovremeno ublažava bolove prilikom različitih povreda kože, i pomaže bržem zarastanju rana. Smatra se da propolis liječi stafilokokne infekcije i gljivična oboljenja (noktiju). Izuzetno je efikasna kod čireva, opekotina i uboda.

Kako napraviti mast od propolisa?

U emajliranu ili keramičku posudu stavite 80-90 grama vazelina koji možete kupiti u apoteci. Zagrijavajte posudu na pari tako da voda lagano vri.

Kad se vazelin istopi postepeno dodajte 10-20 g mljevenog propolisa. Mešajte 10-15 minuta dok se sastojci ne sjedine.

Procijedite kroz filter od gaze u teglicu, odmah zatvoriti i ostavi da se ohladi.

PROČITAJTE: PROPOLIS: Lijek koji ubija sve što smeta organizmu

Kako se koristi za:

Žuljeve i kurje oči – Namažite debelim slojem propolisove masti i fiksirajte flasterom. Ostavite preko noći.

Gljivična oboljenja kože – Nekoliko puta dnevno namažite oboljelo područje propolisovom mašću.

Opekotine – Umočite gazu u propolisovu mast, stavite preko opekotine.

Psorijaza – Tri puta dnevno unutrašnje uzimajte 15 kapi propolisa. U isto vrijeme mažite oboljelo mjesto propolisovom mašću.

Hemoroidi – Lokalno koristite propolisovu mast, a unutrašnje – kapi propolisa.

Akne, čirevi, dermatitis, ekcem – Mažite oboljela mjesta nekoliko puta dnevno sa mašću od propolisa.

Izvor: stvarukusa.rs

PROČITAJTE:

Sve što niste znali o PČELINJEM OTROVU

Kako se pravilno koriste PROPOLIS kapi?

 

Tikvice najbolje uspijevaju kada se posade u kante ili saksije – Evo kako da ih gajite na balkonu

Ukoliko nemate baštu ili dvorište, obradovaće vas činjenice da tikvice mogu da se sade u kante ili saksije i da imate prinos kao iz povrtnjaka.

Donosimo vam 6 savjeta za uzgoj tikvica na terasi:

1. Odaberite pravu sortu – Preporučuje se gajenje mini tikvica koje se mogu brati odmah i koristiti za ishranu. Ukoliko ste vrstan gurman, cijenićete i cvijet tikvice u kulinarstvu.

2. Odaberite pravu posudu – Mogu da se sade u saksije jer imaju relativno plitak korijen. Stoga će poslužiti saksija dubine 30 cm. Međutim, tikvica zahtjeva hranljivo zemljište, pa ako ste u mogućnosti da im obezbjedite veće saskije sa slojevitom zemljom – uradite to. Koristite keramičke ili drvene saksije koje ćete redovno zalivati, jer tikvice vole vodu.

3. Zemlja – kompost – Tikvice moraju imati zemlju koja zadržava vlagu. Najbolje bi bilo da napravite samo sastav zemlje za tikvice koja će imati oko: 1/3 ilovače, 1/3 domaćeg komposta i 1/3 lišća. Takva zemlja će imati dovoljno minerala, ali će i zadržavati vlagu neophodnu za uspješan rast tikvica.

PROČITAJTE: Ove činjenice o tikvicama će vas iznenaditi

4. Vole sunce – Zato saksiju stavite na neko izuzetno sunčano mjesto. Ako je moguće obezbjedite im najmanje 6 sati sunca dnevno. To ne bi trebao biti problem s obzirom da se saksije mogu premještati po balkonu.

5. Obavezno im napravite konstrukciju po kojoj mogu da se “penju” – To može biti i ograda na terasi.

6. Zalivajte ih redovno – Kao što smo već rekli, vole vodu ali ne vole da žive u bari. Vodite računa da ne pretjerate prilikom zalivanja.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Patišon tikvice – Nedoljivog su ukusa ali i izgleda!

Kako da napravite luk za tikvice penjačice

 

Sjetva kelja – Dobro podnosi suše i visoke temperature

Sjetva kelja – Kelj pripada istoj vrsti kao i kupus (Brassica oleracea L.), predstavlja drugačiji varijetet, a u odnosu na kupus ima znatno veću hranljivu vrijednost. Ukus mu je blag i prijatan. Koristi se za kuvanje i sušenje. Ne može se kiseliti. Bolje podnosi mrazeve, suše i vosoke temperature nego kupus.

Kelj se gaji na isti način kao kupus. Za ranu proizvodnju sije se u januaru ili februaru u tople leje, rasađuje se u martu. Razmak za rasađivanje ranih sorti je 40×40 cm ili 50×40 cm, srednje ranih 50×50 cm ili 40×60 cm i kasnih sorti 70×60 cm ili 80×60 cm. Glavice se sijeku po suvom vremenu. Zahvaljujući otpornosti prema niskim temperaturama, neke sorte kelja se mogu uzgajati i preko zime. Prinosi kelja su nešto manji od prinosa kupusa.

Srednje kasni i kasni kelj može se sijati na otvoreno od aprila do početka novenbra. Obično se sije od 2 do 3 g sjemena po m2 u redove, na razmak od 10 do 15 cm ili šire. Njega prije sadnica sastoji se u prorjeđivanju, rahljenju, zalivanju i plijevljenju. Zaliva se prema potrebi, svakih nekoliko dana.

Kada biljčice razviju od 3 do 5 listića, vrijeme je da ih presadimo na gredicu. Na dan presađivanja presadnice trebamo dobro zaliti kako bismo ih lakše vadili. Najbolje je presađivanje obaviti po oblačnom vremenu bez vjetra. Nakon sadnje gredicu treba dobro zaliti.

Kelj se može sijati i uzgajati tokom cijele godine što zavisi od sorte koju sijemo i njenoj dužini vegetacije.

Kod nas se najviše gaje sljedeće sorte kelja:

Advent – Jedna od ranijih sorti sa malom, niskom rozetom i veoma naboranim listovima. Ima sitnu ili srednje krupnu glavicu. Veoma je prinosna, dobrog ukusa, otporna na hladnoću. Dužina vegetacije 100-120 dana, u jesenjojs sadnji 220-240 dana.

Gvozdena glava – Srednje rana sorta, dužina vegetacije oko 120 dana. Formira čvrste, okrugle glavice. Sije se i kao srednje rana sorta kupusa. Slabo otporna prema pucanju glavica.

Vertus – Srednje kasna sorta, listovi srednje naborani, tamnozelene boje. Glavica krupna, 3-4 kg, malo pljosnata, umjereno čvrsta.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Ivanjsko cvijeće: Za jetru, bubrege i protiv kožnih oboljenja

Uništavaju je kao korov, a ljekovita je

Žalfija: Svi važni recepti na jednom mjestu

 

Poljski rastavić ili preslica – Koji dio biljke se koristi u ljekovite svrhe?

Poljski rastavić ili preslica – Višegodišnja paprat sa rizomom koji duboko prodire u zemlju. Iz rizoma se svake godine razvije sterilna i fertilna stabljika.

Fertilna stabljika se pojavljuje prije sterilne, nerazgranata, blijedomrka, na vrhu sa sporama, duž stabla su razmaknuti rukavci sa zubcima. Nakon rasipanja spora fertilne stabljike uginu. Sterilne stabljike su do 80 cm visoke, jednostruko ili dvostruko razgranate sa uspravnim ili poluuspravnim grana.

Preslica naseljava hladna i umjerena područja Evrope, Azije i Sjeverne Amerike. Najčešće raste na njivama, pored puteva i potokabrdskog i gorskog pojasa.

Sakupljaju se samo sterilne granate stabljike preslice. Fertilne stabljike su jestive, beru se u martu i aprilu, prirđuju se kao šparga, bogate su vitaminom C. Fertilne stabljike se ne upotrebljavaju u ljekovite svrhe. Sterilne stabljike se beru u rano ljeto kada su biljke izrazito zelene.

Equisetum arvense

Preslica od biološko aktivnih materija sadrži: saponin, oksalnu i jabučnu kiselinu, kalijum silikat 15-18%, smole, tanine, pektine, flavonske heterozide, vitamin C, karotenoide i gorke supstance.

Poljski rastavić ili preslica se koristi za liječenje upale mokraćnih organa, za bolje varenje, kod hronične upale bubrega sa hipertonijom. Moćan je diuretik. Zbog značajnog sadržaja oksalne kiseline (pjeska) preporučuje se ograničena upotreba preslice u liječenju oboljenja bubrega jer može izazvati negativne posljedice.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Ivanjsko cvijeće: Za jetru, bubrege i protiv kožnih oboljenja

Uništavaju je kao korov, a ljekovita je

Žalfija: Svi važni recepti na jednom mjestu

Luk šalot – Najslađi mladi luk koji ćete ikada probati

Luk šalot se najviše uzgaja u kućnim vrtovima i nije značajan za tržište. Lukovice se koriste tokom jeseni i zime, a upotrebljava se i kao mladi luk.

Pripada porodici lukovica (lat. Alliaceae). Ime je dobio od riječi Askalon, sredozemne luke iz koje su kretali brodovi na put u Evropu te se smatra da iz tog kraja i vuče porijeklo. U rodu je s lukom i bijelim lukom (češnjakom).

Luk šalot (lat. Allium cepa var. aggregatum), je vrsta luka sitne glavice, a izgledom podsjeća na dalmatinsku ljutiku i luk kozjak. 
Razlika između ljutike i šalot luka je ta da luk šalot, daje uvijek pojedinačne (najbolje vidljivo po svom cilindričnom obliku) glavice, dok ljutika i luk kozjak daju glavice luka koje rastu u grupi sljubljeno tako da podsjećaju oblikom na bijeli luk. 

 

Srednje je veličine, cilindričnog, duguljastog oblika i crvene ili žuto-smeđe boje iz jedne lukovice koju zasadimo, niče 5-7 novih lukovica koje su pri dnu spojene. Svaka od tih novih lukovica razvija još 2-3 manje lukovice koje služe za sadnju. Najpoznatiji uzgajivači su Njemačka, Mađarska, Francuska i Španija.

Ovaj luk ima blaži i aromatičniji ukus od većine ostalih sorti luka, a i sazrije prije. Ne preporučuje se dinstanje ili prženje jer ima tendenciju da postane gorak. Luk šalot je najbolje koristiti svjež jer tako najviše dolazi do izražaja njegova aroma. Koristi se u salatama i hladnim umacima npr.tartar umak. Da bi ostao duže jestiv može se i sušiti tako da se objesi iznad peći.

Izvor: rtl.hr

PROČITAJTE:

Kako da uzgojite LUK KOZJAK ?

Ako ispunite ove uslove imaćete dobar prinos bijelog luka

VLAŠAC – Kada i kako se sadi ovaj luk

DJEVOJAČKO SRCE JE NEUNIŠTIV CVIJET, NESTVARNE LJEPOTE: Cvjeta od aprila do kasne jeseni, a može da se gaji i na balkonu!

Djevojačko srce je višegodišnja biljka koja se sa velikim uspijehom gaji u baštama, ali i na balkonima i terasama.

Izuzetno je lagan za održavanje i ne zahtjeva preteranu njegu. Djevojačke suze  možete naći u crvenoj, ljubičastoj, roze i bijeloj boji.

Prvobitno, ovaj neobični cvijet se gajio u Kini, Koreji i Japanu, a zatim je došao i u naše krajeve da krasi bašte velelepnih vila, ali i skromnih kućica. Izuzetno dekorativan.

Dicentra spectabilis je zvanični naziv Djevojačkog srca, a izveden je iz Grčke riječi decentra, što znači dve mamuze, i specitabilis što zanči dostojan pažnje.

Englezi ovu biljku nazivaju i Bleeding Heart, što znači srce koje krvari.

Djevojačko srce će procvjetati u aprilu, pa ćak i ako su tada mrazevi. Nadzemni dio može da izdrći i do jeseni, a tokom zime se nadzemni dio biljke gubi, pa nećete ni znati gdje ste je posadili, ako taj dio ne obilježite. Biljka voli osunčano mjesto, ali uspijeva i u polusjenci. Sadite je u propusnu zemlju i zalivajte redovno, ali neka ne bude dugo u vlažnom zemljištu.

Djevojačko srce dobro podnosi sunce, ali zato ne podnosi veliku vlagu. Sadi se preko sjemena ili sadnice.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Savjeti za proljetnu sadnju ruža

Palma Licuala cordata, tropski šarm u vašem domu

Pomoćni elementi za povrće visokog rasta!

Povrtne kulture koje se uzgajaju u zaštićenom prostoru plastenika su u pravilu visokoga rasta, robusne i opterećene plodovima. 

Repormaterijali koji se koriste u savremenoj plasteničkoj proizvodnji zapravo omogućavaju da se ta proizvodnja može obavljati..

Za gajene biljke koje imaju veći porast od visine postavljene žice za vezivanje (npr. paradajz), koristi se kanap veće dužine, namotan na plastični čunak, sa zakačkom za pričvršćivanje za žicu. Na taj način glavna vegetaciona masa biljaka postavljena je uvijek na zadatoj visini unutar objekata, a donji dijelovi stabla sa kojih su skinuti plodovi i listovi, polažu se bočno, otpuštanjem kanapa.

kopče za paradajz kopče za paradajz

Špalirne mreže takođe služe za pričvršćivanje biljaka i one se postavljaju vertikalno. Izrađuju se od polietilena (PE), sa dimenzijama okaca od 10×10 do 18×18 cm. Mreže se proizvode visine od 1 do 1,8 m i dužine od 30 do 500 m.

ZAPRATITE NAS NA VIBER ZAJEDNICI AGROSAVJET

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Vrijeme proizvodnje paradajza u plastenicima

Pepino – Blizak rođak paradajzu i patlidžanu