Četvrtak, 13 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaAgro SavjetProizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje

Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Jela od kupusa su česta na našim trpezama. Koristi se kao svježe, bareno, prženo, kiselo… Kupus je važno povrće u ishrani, visoke je biološke, ali niske kalorijske vrijednosti. Potrošnja kupusa kod nas opravdava gajenje ovog povrća.

Proizvodnja ranog kupusa

Proizvodnja kupus a u našim uslovima odvija se u dva navrata (kao rana i gajenje kao postrnog usjeva ječma, pšenice ili nakon ranog krompira, graška, mladog luka i sl.)

Bitno je proizvesti zdrav kvalitetan rasad kupusa koji će kasnije odgovarajućom njegom dati stabilan prinos i dobru zaradu.

Rasađivanje kupusa zavisi od vremenskih prilika, ukoliko vrijeme dozvoli sa rasađivanjem se počinje početkom aprila tako da kupus u zavisnosti od sorte stigne za seču od početka juna do kraja jula.

Kupusnjače su otporne na niske temperature, a rasad kupusa se ne pikira, temperature u toploj leji treba da su oko 16 stepeni i obavezno je redovno provjetravanje.

Količina sjemena i sjetva

Potrebna količina sjemena za jedan ha oko 500 gr (zavisi od krupnoće sjemena), a razmak u redovima je 7-10 cm x 2 cm.

Nakon sjetve sjemena rasad pristiže za 30-45 dana. Kod rasada najbitnija je čvrstina biljke, dobra razvijenost korijenovog sistema i zdravstveno stanje biljke.

Rasad i rasađivanje kupusa

Rasađivanje na otvorenom polju obavljamo kada biljčice imaju 5-6 listova.

Na lakim zemljištima prednost dati ranijim sortama dok teža zemljišta pogodnija su za kasnije sorte. Kupusi najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim zemljištima pH 5,5-6,5.

Kupus je otporan na niske temperature, podnosi kratkotrajne mrazeve i do -10 ºC, a temperature iznad 25 ºC negativno utiču na rast i razviće (optimalne temperature za rast i razvoj kupusa su 15-20 ºC).

Za proizvodnju ranog kupusa prednost dati plodnim, umjereno vlažnim i dobro pripremljenim zemljištima, sitnomrvičaste strukture.

Rani kupus ima manju lisnu rozetu pa se sadi na rastojanju 50×50, 60×40, ili 50×60, postići sklop 50-66000 biljaka.

Idealno vrijeme za rasđivanje je jutro ili veče i umjereno oblačno, sadnja rasada obavlja se ručno sadiljkom i u novije na većim površinama mašinski.

Prilikom rasađivanja obavezno odbaciti biljčice koje su bez temenog pupoljka i sadnja se obavlja do prvih listova (kotiledona).

Dan prije rasađivanja obaviti zalivanje parcele na kojoj ćemo saditi kupus.

Sadnjom po toplom vremenu ili sadnju prerastlog rasada poželjno je odrezati dio lisne mase kako bismo smanjili isparavanje vode preko lista i poboljšali prijem biljaka.

Nekoliko dana nakon rasađivanja vršimo kontrolu usjeva, ukoliko je prijem biljaka više od 10 % vršimo popunjavanje praznih mjesta gde nije uspio prijem rasada.

Agrohemijska analiza zemljišta, pa đubrenje

Đubrenje kupusa treba obaviti na osnovu agrohemijske analize zemljišta. Nakon rasađivanja biljke najviše usvajaju azot, porebe za fosforom su izražene u fazi formiralja glavica, a kalijum biljke najviše usvajaju u fazi rasta glavice.

Najveće prinose dobijamo kombinacijom organskih i mineralnih đubriva.

Osnovno đubrenje izvodimo s jeseni zaoravanjem stajnjaka 20-40 t/ha i mineralnim đubrivima NPK formulacije 8:16:24 ili slične formulacije u količini od 400-500 kg/ha. U novije vrijeme sve se više koriste granulisana đubriva koja imaju sličan sadržaj azota i fosfora, a izraženiji kalijum oplemenjena mikro elementima.

Do rasađivanja treba uneti 1/3 ili 2/3 fosfora i kalijuma.

Ostatak se dodaje u dva prihranjivanja, prvo izvodimo 2-3 nedelje nakon rasađivanja prilikom međuredne obrade i tada se dodaje 1/3 azota a drugo prihranjivanje se izvodi u fazi formiranja lisne rozete 1/3 azota, fosfora i kalijuma.

Zbog čestih navodnjavanja dolazi i do ispiranja azota iz površinskog u dublje slojeve, pa je, s obzirom na plitki korenov sistem kupusa, neophodno obaviti i jedno do dva prihranjivanja azotnim mineranlim đubrivima, sa 200 kg/ha KAN-a ili 100 kg uree.

Voditi računa prilikom prihrane velike količine azota u kasnijim fazama produžuju vegetaciju a često i izazivaju pucanje glavica.

U praksi kod nas se najčešće izvodi jedna prihrana 1/2 azota i 1/3 fosfora i kalijuma od ukupne količine 20-30 dana od rasađivanja kada krene najintezivniji rast rozete.

Gdje proizvođači nemaju sisteme ili rasprskivače prihrane obavljaju neposredno prije zalivanja.

Prilikom zaštite možemo dodavati folijarno amino kiseline 150 ml/100 l, na pojedinim parcelama ako uočimo nedostatak kalcijuma moramo ga primjeniti u količini 25-30 kg/ha.

Pravilnom ishranom skraćuje se vegetacija, značajna je u proizvodnji ranog kupusa.

Dovoljna količina azota u fazi rasada i do momenta obrazovanja glavica i visoka količina fosfora u periodu obrazovanja glavica pospješuju zrenje kupusa.

Količina potrebnih hraniva potrebna kupusu 200-300 N, 120-150 P2O5, i 250-350 K2O i 40-60 MgO.

dipl. inž. Dragan Mijušković,  PSSS Jagodina.

PROČITAJTE:

Jesenja sadnja kupusa – Korisni savjeti za uspiješnu proizvodnju

Berba kupusa u više termina zrelosti!

Đubrenje kupusa obećava dobar prinos na jesen

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI