Prilikom sjetve peršuna treba voditi računa o pretkulturama, mjestu i vremenu sadnje, kao i o karakteristikama tla i temperaturi.
Vrijeme sadnje
Sjetvu peršina najbolje je obaviti što ranije. U kontinentalnim područjima to je najčešće krajem marta ili početkom aprila. Peršun se može sijati i u avgustu te se na taj način omogućuje berba u martu i aprilu iduće godine, no tada peršun treba izvaditi prije nego što se razvije cvjetna stabljika.
Tlo
Ukoliko imate iskustva u sadnji mrkve, ono će vam biti od velike koristi kod sadnje peršuna jer ove dvije biljke imaju gotove iste zahtjeve što se tiče tla.
Za uzgoj peršuna idealno je plodno, bogato i blago kiselo tlo pH vrijednosti od 5,5 do 6,5. Takođe, tlo treba biti mrvičaste strukture. Izbjegavajte nestrukturirana i teška tla, odnosno glinovita tla, jer su nepogodna za uzgoj peršuna i uzrokuju deformaciju korijena. S druge strane, jako su pogodna pjeskovita i aluvijalna tla koja se moraju primjereno zalivati.
Peršun se u tlo koje je dobro pripremljeno i usitnjeno sije u redove ili dvostruke trake. Sije se dubinu do 5 cm. Prilikom sadnje u trakama, razmak unutar traka treba biti 5-9 cm, a između traka oko 75 cm. Što se tiče sadnje u redovima, između svakog reda treba ostaviti 30-40 cm praznog prostora.
Obrada tla obavlja se u ljetnim mjesecima plitkim oranjem iza kultura koje rano napuštaju tlo i u jesenskim mjesecima dubokim oranjem na dubinu od 25 do 30 cm. Uz to, prije same sjetve tlo treba pognojiti NPK đubrivom u razmjeri 10:20:30. Dopunska obrada tla trebala bi osigurati rahli površinski sloj koje će omogućiti jednolično nicanje sjemena. Logično, istovremenim nicanjem osiguraće se jednako dugi razvoj svih biljaka.
Uzgoj u vrtu ili u teglama
Peršun će lijepo uspijevati u vrtovima, ali može se uzgajati i u posudama na balkonu ili prozorima. Ako nemate mogućnost sadnje u vrtu, nemojte se ustručavati u pokušaju uzgoja ove biljke. Bitno je samo da mu tokom ljeta osigurate vlagu i zaštitite od sunca, a u zimskim mjesecima da ga držite na zaštićenom i osunčanom mjestu. Poslije druge uzgojne godine, peršun odlazi u sjeme i zato ga je potrebno iščupati i zamijeniti novim.
Temperatura
Kada je riječ o optimalnoj temperaturi za uzgoj peršuna, treba najprije istaknuti da je minimalna temperatura za klijanje sjemena 3-4°C. U takvim uslovima od sjetve do nicanja prvoga peršuna treba otprilike mjesec dana.
Sporo klijanje može uzrokovati nedostatak vlage i kiseonika u sjetvenom sloju. Uz optimalnu temperaturu od 20°C te vlažnost sjetvenog sloja, sjeme može početi klijati za otprilike 10 dana. Mlade biljke peršuna nakon nicanja mogu podnijeti temperature do -4°C, a razvijenije biljke podnose i niže temperature. Optimalna temperatura od 18°C i umjerena opskrbljenost tla vodom rezultiraju pravilnim korijenima
Visoke temperature od otprilike 30°C usporavaju rast korijena koji tada postaje tanak i vlaknast. Sve u svemu, za uzgoj peršuina najpovoljnija je umjerena kontinentalna klima s prosječnim dnevnim temperaturama od oko 20°C uz dovoljnu količinu vlage u tlu i vazduhu.
Uzgoj peršuna
Za pravilan uzgoj peršuna potrebno je poznavati određene uslove za slaganje, zalivanje ili navodnjavanje, đubrenje i razmnožavanje.
Slaganje kultura
Kada se odlučite na uzgoj peršuna, obrada tla zavisiće od pretkulture. Dobre su pretkulture za peršun mahune, paradajz, kupus, krompir, paprika i žitarice, odnosno kulture pri čijem se uzgoju koristilo stajsko đubrivo.
Potrebno je voditi računa o ravnomjernoj opskrbi vodom tokom vegetacije. U fazi nicanja treba osigurati optimalnu vlagu u sjetvenom sloju tla zato što je u suprotnom nicanje otežano i neujednačeno. Što se tiče faze zadebljanja korijena, tada je više nego ikada potrebno osigurati dovoljno vode. Ako izostanu oborine, potrebno je navodnjavanje (20-30 mm).
Kao najprimjerenija metoda navodnjavanja peršuna izdvaja se kišenje koje osigurava da se voda raspodjeljuje po površini tla u obliku prirodne kiše. Brojne su prednosti ove metode, kao što su mogućnost upotrebe u različitim topografskim uslovima, nepotrebni ili minimalni pripremni radovi na zemljištu, mogućnost ekonomičnog korištenja raspoložive vode zbog tačnog doziranja, mogućnost navodnjavanja tek zasijanih polja i mladih nasada i dr. Navodnjavanje kišenjem odvija se tako da uređaj sistema zahvata vodu iz izvora, potom je provlači kroz cijevi i na kraju je, u obliku prirodne kiše, raspodjeljuje po površini koju navodnjava.
Đubrenje
Mineralna prihrana vrši se na osnovu analize tla i prema planiranom prinosu. Okvirno, prije sjetve dodaje se 800 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn + 200 kg/ha Uree 46% N.
Tokom vegetacije listovi peršuna listaša kose se u 2-3 navrata i peršun nakon svakog razvija nove listove. Ti novi listovi zahtijevaju dovoljnu količinu azota kako bi zadovoljili kvalitetom i količinom.
Zbog toga se može zaključiti da peršun listaš ima veće potrebe u odnosu na azot. Nakon svakoga otkosa prihranjuje se s 30-50 kg/ha azota.
Održavanje i njega
Pravilna njega peršuna osiguraće zdravu i plodnu biljku. U fazi vegetacije potrebno je dva do tri puta obaviti međuredno kultiviranje. Ponekad je potrebno i ručno plijeviti nepotrebni korov unutar samih redova.
Peršun se prvi put prihranjuje kada razvije pet do šest listova, a drugi put otprilike 30 do 40 dana nakon toga. Može se koristiti KAN đubrivo od 200 kg/ha.
Berba peršuna
Listovi peršuna mogu se brati prema potrebi jer se odrezane stabljike peršuna obnavljaju. Peršun namijenjen za skladištenje i potrošnju na manjim površinama vadi se iz tla vadilicama za korjenaste ili gomoljaste kulture. Pomoću njih se tlo podriva ispod zadebljaloga korijena koji se zatim skuplja ručno. Na većim površinama peršun se vadi kombajnima. Prinos peršuna korjenaša u punoj tehnološkoj zriobi može biti i do 30 t/ha.
Izvor: vrtlarica.hr
PROČITAJTE:
Kakve tajne kriju peršun, ren, crna rotkva i kupus
Pomoću maske od peršuna riješite se tamnih mrlja na koži
Domaći sapun za lice od PERŠUNA – Napravite ga same brzo i jednostavno