Naslovnica Blog Stranica 485

Kako da vam petunije cvjetaju cijelo ljeto i budu zdrave i njegovane

Agrosavjet
-
0
Kako da vam petunije cvjetaju cijelo ljeto i budu zdrave i njegovane

Znajući kako da uzgajate petunije može pružiti vašem vrtu stalno cvjetanje ovog prelijepog cvijeta od proljeća do mraza. Dostupno u raznim bojama, cvijeće petunija je dobro prilagođeno za gajenje na različite načine.

Cvjetovi petunije su oblika zvona i ima ih u velikom broju boja. Ova biljka se uzgaja kao jednogodišnja. U rod Petunia spada oko 35 vrsta. Cvjeta od proljeća do početka jeseni.

Iako postoje stotine opisanih petunija, one imaju tendenciju da spadaju u četiri osnovne kategorije, koje se utvrđuju po veličini cvijeta i formi rasta. Neke od ovih vrsta petunija uspjevaju bolje kada se uzgajaju u saksiji, a nekima više odgovara vrt.

Grandiflora imaju najveće cvijeće i ovo je najčešće korišćen tip petunija. Neke imaju pojedinačne cvjetove, dok druge imaju duple. Multiflora imaju manje cvjetove, ali imaju masu cvjetova i pružaju jarke boje. Milliflora rastu blizu zemlje i imaju male cvjetove. One se lako mogu kontrolisati i dobro funkcionišu kao biljke za ivice.

Ground Cover se šire i prave staze po zemlji i brzo pokrivaju velike površine. Ovaj tip petunija će zahtjevati češće zalivanje.

Izaberite pravo mjesto da posadite svoje petunije. Kada je uzgoj petunije u pitanju, ovoj biljci je potrebno najmanje pet do šest sati punog sunca dnevno, mada mogu da tolerišu hladovinu. Zemljište treba da je dobro propusno, mada ne mora da bude posebno bogato hranljivim materijama.

Petunija cvijet – gajenje je moguće u saksijama, ali dobro uspjevaju i u bašti. Međutim, ako ćete da ih posadite u saksiji, treba da koristite mješavinu bez zemljišta (ovaj miks se sastoji od stvari kao što su treset, kompost od borove kore, ili od kokosa, kao i od neorganske komponente kao što je pijesak).

Gajenje visećih petunija

Gajenje visećih petunija nije komplikovano, naravno, ukoliko znate šta treba da radite u kom trenutki. Ovo prelijepo cvijeće zahtjeva sasvim prihvatljivu njegu.

Viseće petunije se najviše uzgajaju na terasi, a posebno popularna sorta jeste surfinija koja se odlikuje krupnim cvetovima i može formirati cvetne pokrivače koji su dugi i do 1,5 m. Ovaj hibrid petunije vodi poreklo iz Severne i Južne Amerike, a nastao je u Japanu.

Viseća petunija cvjeta od maja do oktobra, naravno, ako je dobro njegujete. Biljka mora dobro biti snabdjevena vodom i hranljivim materijama. Viseće petunije treba da se drže na sunčanom mjestu na terasi, a minimum jednom mjesečno treba uklanjati procvjetale dijelove cvjetova. Redovno zalivanje i prihranjivanje jednom nedeljno je i više nego dovoljno za uspješno gajenje visećih petunija.

Gajenje petunija u saksiji

Prije svega, morate znati da saksije za petuniju treba da budu veće i dublje.

Petunije u saksiji držite na osunčanoj strani, dobro ih zalivajte (kada je to potrebno) i prihranite jednom mjesečno (ukoliko nije potrebno da se ovo radi malo češće usljed stanja biljke). Preko zime treba da unesete petunije u kuću i držite na adekvatnoj temperaturi. Obavezno uklanjajte uvele cvjetove i pazite na štetočine i bolesti.

Petunije na terasi i na balkonu

Petunije na terasi i balkonu će od vašeg doma napraviti pravi mali raj, uz mnoštvo prelijepih boja i formi. Vodite računa da biljke postavite na osunčanoj strani, redovno ih zalivajte i prihranjujte po potrebi – i uživajte u njihovim prelijepim cvjetovima.

Zalivanje petunija

Zalivajte ih pravilno. Većina tipova petunije su prilično opušteni kada je u pitanju voda. Temeljno zalivanje otprilike jednom nedeljno bi trebalo da bude dovoljno dobro, osim ako je vrijeme nevjerovatno suvo.

Vrste petunija koje se šire po zemlji ne treba zalivati češće (više od jednom nedjeljno).

Petunije u saksiji treba više zalivati u zavisnosti od njihove veličine i obima zemljišta koje sadrže. Često petunije u saksiji treba zalivati jednom dnevno.

Dobro pravilo je da se dozvoli da se osuši barem jedan pedalj zemlje na vrhu prije nego što ih ponovo zalijete.

Đubrenje / prihrana petunija

Dajte im pravu količinu đubriva. Želite da budete sigurni da je petunija zdrava, bez previše đubrenja. Ako lišće na petuniji izgleda zdravo i snažno, ali petunije ne cvjetaju ili ne cvjetaju dobro, treba da smanjite količinu đubriva.

Dobra ideja je da se biljke prihrane jednom mjesečno, jer će to obezbjediti dobar rast bez previše đubrenja.

Sorte sa duplim cvjetovima, međutim, treba da dobiju dozu đubriva jednom u dvije nedjelje.

Održavanje petunija zimi

Kao što smo već naglasili, petunije baš i ne vole niske temperature, stoga su zimi veoma osjetljive, naročito kad je mraz. Iz tog razloga je neophodno posebno održavanje petunija zimi. Poželjno je da petunije prezimljuju u toplom, svjetlom i često provjetravanom prostoru. Preko zime petunije treba zalivati umjereno. Nakon prvih proljećnih mrazeva, u aprilu, cvijeće petunija se iznosi napolje i presađuje se u nešto veće saksije.

Izvor: prirodnoizdravo.com

Njega zasada jagode u rodu

Agrosavjet
-
0
Njega zasada jagode u rodu

U toku tri do četiri godine po sadnji njega jagode se sastoji u regulisanju rodnosti, održavanju i obradi zemljišta, uništavanju korovskih biljaka, đubrenju, navodnjavanju, zaštiti od nepovoljnih meteoroloških činilaca i biljnih bolesti i štetočina.

Rodnost jagode može se regulisati skidanjem cvijeta u prvoj godini, uklanjanjem stolona sa živićima, omogućavanjem pravilnog razvijanja cvijetnih pupoljaka i sječenjem starijeg lišća.

Skidanjem cvijeta u prvoj godini povećava se prečnik bokora za 6% i broj živića za 32%. a prinosi u drugoj godini su znatno veći od ukupnih prinosa iz prve i druge godine ako nije uklonjen cvijet. U remontantnih sorti cvjetovi se uklanjaju samo samo prvih 60-80 dana poslije sađenja, a kasnije se dozvoljava cvjetanje i zametanje plodova. Cvjetovi se ne uklanjaju ako je zemljište plodno i porast biljaka bujan u vrijeme cvjetanja, jer je šteta uništiti prve cvjetove koji daju krupne plodove, za koje se može postići visoka cijena na tržištu. cvjetovi se ne uklanjaju ni pri gajenju jagde kao jednogodišnje kulture.

Stoloni sa živićima uklanjaju se takođe radi povećanja rodnosti. Oni se sijeku prije berbe i polije nje, u tri ili četiri navrata, dok su još mali. Po pravilu, ne treba dozvoliti obrazovanje živića. Jagoda bez stolona daje veće prinose za 50-70 % od jagode sa stolonima i živićima. Stoloni se zakidaju noktima, specijalnim mašinama ili kultivatorima pri redovnoj obradi zemljišta. Stolone ne treba kidati, jer se time povređuju bokori jagode.

Da bi određene agrotehničke mjere pravilno i blagovremeno djelovale na razvoj cvjetnih pupoljaka, važno je poznavanje vremena i uslova u kojima se oni razvijaju. U većine sorata cvjetni pupoljci se formiraju od septembra do polovine novembra, a u mjesečarki u toku cijelog vegetacionog perioda. Živići koji se ranije obrazuju (jun-jul) formiraju cvjetne pupoljke u toku iste godine, što se ne dešava sa živićima koji su se kasnije razvili (avgust-septembar). Potrebno je najmanje dva mjeseca da bi živići bili sposobni za formiranje cvijetnih pupoljaka.

U toku druge, treće ili četvrte godine odmah poslije berbe treba sasjeći starije lišće bokora na 5-7 cm iznad centralnog mladog lišća, iznijeti ga iz zasada i spaliti. Isto tako valja jagodnjak očistiti od živića i korovskih biljaka.

Ako je zasad jagode jako zakorovljen ili je zemljište siromašno organskim materijama, ne treba očekivati berbu u drugoj godini, već zasad preorati.

Održavanje i obrada zemljišta u provj godini po sađenju sastoji se u čistoj obradi, a kasnije se kombinuje čista obrada malčiranje.

Održavanje zemljišta u čistoj obradi vrši se radi uništavanja korova i čuavanja vlage u zemljištu. Obrada odnosno prašenje počinje u proljeće, čim se zemljište dovoljno prosuši, i traje sve do jačih jesenjih mrazeva. U toku vegetacije praši se proječno 4-5 puta. Prvo prašenje obavlja se rano u proljeće; drugo pred cvjetanje; treće pred početak zrenja plodova; četvrto poslije berbe, a peto prema potrebi. Obrada zemljišta treba da je plitka (5-6 cm) zbog plitkog korijenovog sistema biljaka i obično se kombinuje sa drugim radovima,  kao što je uklanjanje stolona i cvijeta.

U drugoj, trećoj i četvrtoj godini čista obrada se vrši sve dok plodovi svojom težinom ne počnu da savijaju peteljke nadole. Poslije toga se zemljište ispod bokora ili cijela površina zasada zastire (mulčira) ječmenom, raženom ili pšeničnom slamom u količini od 2,5 do 8 tona po hekataru radi zaštite polodova od prljanja, truljenja i zalivanja. Zastiranje zasada mogu obaviti 10 radnika za 8 časova. Poslije berbe malč se skuplja, iznosi i spaljuje, ili se koristi za pravljanje đubriva.

Izvor: agrosavjet.com

Gološijanka – Rasa kokošaka čije je porijeklo nepoznato!

Agrosavjet
-
0
Gološijanka – Rasa kokošaka čije je porijeklo nepoznato!

Gološijanka – Porijeklo nepoznato. Pretpostavlja se da potiče iz Mađarske, ali se kod nas dugo gaji pa se smatra kao naša domaća kokoš.

Izuzev golog vrata, ostale rasne odlike nisu ustaljene. Gaji se na selu.

Spada u rase kombinovanih prizvodnih osobina. Kokoške su teške 2 do 2,5 kg, a pijetlove 2,5 do 3 kg. Meso je dobrog kvaliteta, naročito kod varijeteta sa bijelom kožom i bijelim nogoma. Godišnja nosivost se kreće od 120 do 160 dosta krupnih jaja (60-70g).

Najkonstantnija eksterijerna odlika je goli vrat, po čemu je ova kokoš i dobila ime. Glava srednje veličine. Krijesta prosta, kod pijetlova uspravna, a kod kokošaka oborena.Lice, podušnjaci i podbradnjaci su crveni, a kljun i noge su žute bijele ili neke druge boje. Trup srednje dužine, dosta dubok i širok. Rep dobro obrastao, kod pijetlova veći u velikim srpastim perima, a kod kokošaka nešto manji u vidu poluotvorene lepze.

Izvor: agrosavjet.com

Žitna pijavica LEMA – Najznačajnija štetočina pšenice i ječma

Agrosavjet
-
0
Žitna pijavica LEMA – Najznačajnija štetočina pšenice i ječma

Žitna pijavica, lema (Oulema melanopus L.,) najvažnija je štetočina pšenice, ječma i zobi, a u zadnje vrijeme nanosi veće štete i kukuruzu.

Žitna pijavica je insekt koji je kao odrasla jedinka dug 4-6 mm, tamno plave boje sa narandžastim nogama i vratnim dijelom. Jaja su izdužena ćilibarno žute boje, veličine oko 1,2 mm i položena u nizovima na licu lišća duž lisnih nerava. Broj jaja u nizu kreće se od 3 do 12. Larve u posljednjem razvojnom stadijumu dostižu dužinu od 8 mm. Tijelo larvi svih stupnjeva razvića pokriveno je sluzastom sivocrnom materijom. Larve se čaure u zemljištu u kokonima koji liče na grudvice zemlje. 

lema melanopus lema melanopus

Žitna pijavica prezimljuje kao odrasli insekt u ostacima strnih žita u zemljištu. Pojedinačni primjerci imaga pojavljuju se vrlo rano, već sa nastupom kalendarskog proljeća. Prvu pojavu imaga u proljeće treba očekivati kada srednja dnevna temperatura petnaestodnevnog perioda dostigne 10 ºC. Aktiviranje imaga u proljeće je dosta razvučeno i traje oko 20 dana, pri čemu temperatura ima znatan uticaj. Masovna pojava imaga je obično sredinom aprila. Masovno parenje imaga poklapa se sa njihovom masovnom pojavom. Polaganje jaja traje do sredine juna.

Piljenje larvi treba očekivati nakon 8-10 dana od dana polaganja jaja. Razviće larvi traje oko 20 dana i u tom periodu larve prolaze korz 4 razvojna stadijuma, nakon čega se čaure.

Novi imago pojavljuje se u prvoj polovini juna i njegova pojava se poklapa sa periodom izumiranja prezimljujućih imaga. Do nastupanja dijapauze, imago se hrani lišćem divljih trava i kukurza.

Žitna pijavica se hrani velikim brojem vrsta trava ali je prvenstveno šetočina strnih žita, naročito ječma i ovsa. Odrasli insekti se hrane lišćem strnih žita progirzajući ga duž lisnih nerava. Larve ne progrizaju lišće prilikom ishrane već ga skeletiraju, uništavajući lisno zelenilo. Oštećeno lišće je žućkasto bijelo. Napad larvi u polju se može lako zapaziti po žuto bijelim ostrvima, koja su okružena zelenim žitom. Ako je napad jak ili su parcele manje, takav izgled dobija cijelo polje.

Mjere zaštite

Radi utvrđivanja inteziteta napada, potrebno je pratiti pojavu imaga i gustinu njegove populacije koristeći se metodom košenja entomološkim kečerom dijagonalno po usjevu. U istom cilju potrebno je u periodu polaganja jaja više puta, na određenim mjestima, kontrolisati njihovu brojnost tako što će se pregledati po 25 biljaka. Ukoliko borj broj jaja po biljci iznosi 10 i više, može se očekivati jak napada pa se treba pripremiti za suzbijanje ove štetočine.

Iako je moguće primijeniti mjere suzbijanja prezimjelih imaga, u praksi se ova mjera nije pokazala efikasnom pa se preporučuje suzbijanje larvi. Ukoliko cijela površina nije podjednako napadnuta zadovoljavaju i mjere suzbijanja na napadnutim mjestima.

Signalizacija i određivanje roka suzbijanja vrši se prema procentu ispiljenih larvi. Suzbijanje treba vršiti kada se ispili 10 do 15 % larvi.

Kao vrlo efikasn insekticid u borbi protiv Leme melanopus pokazao se preparat KAISO WG.

kaiso
Preparat KAISO WG/Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco doo

To je nesistemični insekticid sa kontaktnim i digestivnim djelovanjem:

Aktivna materija: Lambda-cihalotrin 50 g/kg
Formulacija: Vododisperzibilne granule (WG) 

Koristi se za suzbijanje žitne pijavice (Lema melanopus) u dozi 150 – 200 gr/ha, tretiranjem na osnovu procjene ekonomskog praga štetnosti, a u vrijeme prisustva mlađih larvenih uzrasta.

Maksimalan broj tretmana u toku jedne godine jeste dva puta u usjevu pšenice.

Miješanje: Može se miješati sa preparatima koji su neutralne reakcije. Ne miješa se sa alkalnim preparatima, Bordovskom čorbom,
metribuzinom i preparatima koji sadrže alkohole i glikole.

Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco doo

Izvor: agrosavjet

Nemojte bacati listove od karfiola – Ovo su super načini da ih iskoristite

Agrosavjet
-
0
Nemojte bacati listove od karfiola – Ovo su super načini da ih iskoristite

Vjerojatno svi imamo naviku prilikom pripreme jela bacati određene dijelove namirnica koji nam se čine neuporabljivi ili nejestivi, a da nismo ni svjesni koliko smo zapravo u krivu. Toliko ukusnih proizvoda završi u smeću jer jednostavno ne znamo njihov potencijal. Otkrijte zašto više nikada nećete baciti listove karfiola (cvjetače)…

I cvijeće i listovi karfiola su zapravo iznimno hranjivi i imaju jako puno sastojaka koji će sigurno koristiti vašem tijelu. Malo ko od nas, međutim, shvata koliko hranjivih sastojaka sadrži. Uključuju vitamine i mikroelemente poput kalcija, željeza i vlakana (zbog čega su jako dobri za zdravu probavu). Posebno se preporučuju kao namirnica koju će jesti mlađi naraštaji, jer su listovi karfiola odlični kao preventivno sredstvo nekih bolesti i kao preventivno sredstvo kod problema sa srcem. Korijen karfiola također je bogat vlaknima i u Indiji se jede svjež, kao grickalica. Samo trebate odstraniti nožem vanjski sloj korijena, koji je tamnije boje. Unutrašnjost korijena je hranjiva i potpuno jestiva. Ako vam sve ovo zvuči super ali ne znate što napraviti s time, donosimo vam i nekoliko prijedloga kako iskoristiti listove od cvjetače.

Listovi cvjetače su zapravo jako ukusni kada se prže dok ne postanu hrskavi s malo maslinovog ulja, soli i papra. Stabljike su pomalo poput stvarne cvjetače, ali lisnati dijelovi imaju okus poput one prhke pržene “morske alge” koja se često nalazi u kineskim jelima. Izvrsni su kao međuobrok, a jesti lišće cvjetače znači i manje otpada. Zdravo se hranite i pazite na planetu u isto vrijeme, pa krenimo…

Zdravi čips

Svi vole gledati film s paketom čipsa u krilu, no svi znamo da to nije baš i zdravo pa zašto ne biste isprobali čips od lišća cvjetače! Sve što trebate je pažljivo ih oprati, narezati na male komadiće, premazati uljem i začinima (naša preporuka je slatka paprika s malo ružmarina i timijana) i stavite peći na 200 stupnjeva na 10 minuta.

Dodajte u jela

U juhu od povrća uvijek možete dodati zaista sve. Ubacite nekoliko listova karfiola i sve zajedno prokuvajte. Dodajte u gulaše, ili bilo koja jela gdje biste inače dodali i samu cvjetaču. Ako volite orijentalne okuse, marinirajte listove karfiola u umaku od soje i pripremite sa rezancima u tavi. Možete staviti lišće na krišku kruha i imati ga poput sendviča salate.

Posluživanje lišća cvjetače

Budite kreativni i krenite u avanturu s lišćem karfiola i isprobajte razne načine na koje ih sve možete iskoristiti. Pomiješajte lišće s cvjetovima karfiola ili drugim prženim povrćem kao dodatak glavnom obroku. Poslužite ispod sočnog komada mesa, ili ribe, ili samog odreska od karfiola. Prelijte začinskim biljem, orašastim plodovima i dresingom za toplu salatu. Ili lišće držite još malo u pećnici i uživajte u njemu poput čipsa. Samo pazite da ih jedete dok su vrući (ili topli).

Dakle, sljedeći put kad kupite veliku glavicu karfiola sjetite se: ne bacajte lišće. Spasite ih. I poput pečenja ili salate na žaru, neka malo ulja i malo topline transformira lišće iz nečega što bacate u nešto za čim žudite. Možete ih i zamrznuti. Samo zapamtite, procijedite ih dobro prije smrzavanja jer previše vode koja vam ostane pretvorit će ih u veliki komad leda.

I za kraj donosimo vam i jedan jednostavan recept za jelo koje možete jesti kao međuobrok ili kao snack dok gledate film.

Sastojci
  • Lišće, stabljika i jezgra od 1 cvjetače, nasjeckane na komadiće
  • Ekstra djevičansko maslinovo ulje
  • sol i papar
Umak
  • pola šalice majoneze, grčkog jogurta ili kiselog vrhnja
  • 1 veliki češanj češnjaka, nariban
  • iscijediti malo soka od limuna
  • prstohvat soli
Upute

Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva. Nasjeckane listove, stabljiku i jezgru pomiješajte sa oko dvije žlice ulja i začinite sa soli i paprom. Pecite 10 minuta, izvadite posudu i lopaticom prebacite sve okolo, vratite posudu u pećnicu i pecite još 10 minuta ili dok ne vidite da je lagano posmeđilo i da je su listovi postali hrskavi. Pomiješajte sve sastojke za umak od češnjaka i poslužite uz toplo lišće i stabljike karfiola.

Izvor: green.hr

Ljekovito djelovanje kafe /RECEPTI/

Agrosavjet
-
0
Ljekovito djelovanje kafe /RECEPTI/

Ljekovito djelovanje kafe – Kafa pripada porodici broćika (Rubiaceae). To je žbu, odnosno sivozeleno drvo, oko 5 m visoko, s naspramnim granama, raširenim i punim. Po tri do sedam bijelih, mirisnih cvjetova stoji u pazusima listova. Iz njih se razvije okrugla bobica, crvena kao trešnja, pregrađena u dva pretinca, sa po jednom rožnatom, spreda ravnom, otpozadi zaobljenom  sjemenkom – zrnom kafe. 

Ljekoviti dio biljke

Zrna. Prvi put se kafa s drveta bere poslije 3-5 godina. u 10. godini jedno drvo već može dati 1-2 kg kafe godišnje.  Ovrana kora se suši na suncu ili na vještačkoj toploti, zatim se oljušti i sitom se odvajaju krupna od malih zrna, sivozelene boje.

Ljekovito djelovanje kafe

Samljevena pržena kafa upotreblja se obično kao čaj, odnosno odvar. Ta, tzv. crna kafa daje se u slučaju slabosti srca, kod opadanja tjelesne snage, npr.kod upale pluća, kod grozničavih stanja, iscrpljenosti tokom i poslije teških bolesti. Ona liječi i prevenira migrenu, posebno kada se u nju iscijedi svjež limunov sok.

Crna kafa podstiče i krijepi nerve oslabljene tokom dugih bolesti ili drugog, posebno umnog rada. Ona je, dakle, osvježavajuće piće, srčani analeptik, ali djeluje i kao protivotrov kod trovanja bunikom (Hyoscyamus niger), kukutom (Conium maculatum) i opijumom (za tu svrhu treba brzo pojesti po nekoliko kašičica mljevene pržene kafe).

Pomaže i kod opekotina, ako se mjesto opečeno vrelom vodom pospe prahom mljevene pržene kafe, i to dva puta dnevno.

Crna kafa kao piće koristi se protiv proliva, pa i onih težih, npr. dizenterije, ali je tada nikako ne treba sladiti, već piti gorku, malo jaču, tri puta dnevno po manju šolju.

I zeleno zrnevlje kafe pomaže i liječi razna oboljenja. Samljeveno u prah snižava temperaturu kod grozničavih stanja i umiruje veliki kašalj.

Pržena kafa se osim za liječenje, rado upotrebljava kao kuvani napitak, katim kao sirup, liker, sladoled i dodatak raznim kremama i kolačima.

Upozorenje

Ne preporučuje se, a ponegdje čak i zabranjuje nervoznim osobama i oboljelima od čira na želucu, jer nadražuje sluzokožu želuca i tjera san. Nervozni ljudi zato ne bi trebalo da piju kafu poslije 15 sati.

Recepti

Protiv velikog kašlja

1 g samljevene nepržene kafe razdijeli se u 5 praškova i uzima u jednakim razmacima 5 puta tokom dana.

Protiv reumatizma i dugotrajnih groznica, kao i kod malarije:

25 g samljevene nepržene kafe prelije se sa 125 g (1,25 dl ili 1/8 l) hladne vode, pa ostavi da kisne 12 sati i poslije toga procijedi, a pije se natašte bez šećera.

KUMIS – Najbolji ruski lijek za bolje varenje i rad jetre

Agrosavjet
-
0
KUMIS – Najbolji ruski lijek za bolje varenje i rad jetre

Kumis važi za najbolji ruski narodni lijek koji regeneriše mikrofloru želuca pa vam preporučujemo da što prije isprobate recept koji vam donosimo.

Kumis je kiselomliječni napitak koji se dobija kiseljenjem kravljeg ili kobiljeg mlijeka uz pomoć bakterija. Sintezom vitamina C i B dobija se alkohol, koga u prosječnom kumisu ima od 0,2 do 2,5%.

Od davnina se proizvodio u stepskim područjima, posebno u današnjem Kazahstanu, procjenjuje se da je star preko 5500 godina. Antički grčki pisac Herodot u 5. vijeku prije Hrista, spominjao je kumis, nazivajući ga mliječnim vinom. Nazivaju ga i čarobnim napitkom jer usporava proces starenja i naglašavaju da ga žene piju češće nego muškarci.

Gaziran je i pjenušav pa ga zovu i mliječno vino.

Recept za kumis

Uzmite čašu ključale vode i razmutite u njoj 2 kašike meda. Sve dobro promiješajte i stavite u veliku teglu. Dodajte 2 kašike kefira i 1 litar mlijeka (kravlje, kozje, kobilje). Promiješajte pa teglu pokrivenu sa dva sloja gaze stavite na toplo da stoji 3 dana. Poslije toga dodajte 1 kašičicu suvog kvasca. Promiješajte i ponovo prekrijte teglu gazom. Čim primijetite da su u tegli počeli da se pojavljuju mjehurići, to znači da je kumis gotov.

Stavite u frižider i pijte po pola šolje pola sata prije jela 3 puta dnevno, najmanje 2 nedjelje.

Prorjeđivanje, prihranjivanje i navodnjavanje mrkve

Agrosavjet
-
0
Prorjeđivanje, prihranjivanje i navodnjavanje mrkve

Mrkva je kultura koja se gaji na otvorenom polju. Tek u novije vrijeme širi se proizvodnja mrkve u zaštićenom prostoru, prvenstveno u plastenicima i toplim lejama. Na otvorenom polju pretežno je zastupljen baštenski način proizvodnje.

Prorjeđivanje mrkve

Rastojanje biljaka mrkve od 3 do 5 cm može se obezbjediti samo sjetvom specijalnim sijačicama za sitna sjemena. Svim drugim načinima sjetve, ne dobija se pravilno rastojanje. U suprotnom. prorjeđivanje je obavezna mjera njege. Sa prorjeđivanjem treba početi kada se formira 4-6 pravih listova i kada je zemljište dovoljno vlažno.

Ako postoji potreba i za drugim prorjeđivanjem treba ga obaviti kada korijen mrkve dostigne debljinu olovke (0,8-1,2 cm). Poslije drugog prorjeđivanja, rastojanje između biljaka treba da iznosi 3-5 cm, zavisno od sorte.

Prihranjivanje mrkve

U zavisnosti od plodnosti zemljišta, predkulture, osnovnog đubrenja i stanja usjeva mrkve, treba planirati prihranjivanje sa 200-300 kg KAN-a ili 150 kg uree po hektaru, koja se unosi plitko u zemljište. Prihranjivanje se može obaviti širokim rastiranjem po cijeloj površini ili između redova. Izvodi se ručno ili mašinski – rasturačima ili kultivatorima sa depozitorima, što je bolji način jer se đubrivo unosi 5-10 cm u zemljište.

Navodnjavanje

Obavezna mjera njege poslije sjetve kada se ne očekuju padavine radi poboljšanja klijanja i nicanja. U toku vegetacije navodnjava se po potrebi orošavanjem ili natapanjem, 2-4 puta. Količina vode po navadnjavanju iznosi 25-30 l/m².

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

5 najboljih hibrida paradajza izuzetnog kvaliteta

Agrosavjet
-
0
5 najboljih hibrida paradajza izuzetnog kvaliteta

Paradajz je kultura koja se u najvećoj mjeri uzgaja iz hibridnog sjemena. Jedan od osnovnih preduslova kvalitetne proizvodnje je upotreba kvalitetnog sjemena, a to su svakako hibridna sjemena.

Prednosti upotrebe hibridnih sjemena

  • ujednačena sjetva, klijanje , nicanje i porast biljki.
  • veća otpornost na bolesti.
  • ranije prispjeće,
  • povećani prinosi,
  • veća otpornost na stresove izazvane klimatskim uslovima.

Predstavićemo vam pet hibrida paradajza koji daju odlične prinose i visok kvalitet roda:

LINDA F1

HIBRID PARADAJZA LINDA F1

Determinantni hibrid paradajza namjenjen za gajenje na otvorenom polju bez potrebe kolčenja. Plodovi su čvrsti, ujednačeni, težine oko 250 – 300 g, bez zelene kragne. Biljka je dosta bujna tako da odlično pokriva plodove sa mogućnošću dužeg stajanja posle branja. Odlikuje se visokom otpornošću na bolesti.

MICHAEL F1

HIBRID PARADAJZA MICHAEL F1

Neodređen hibrid, vrlo rani. Odličan za proizvodnju u plastenicima. Idealan oblik ploda koji ne formira zeleni prsten. Plod težine oko 220 g svijetlo crvene boje, odličnog ukusa, dobro podnosi transport.

FUJI PINK F1

HIBRID PARADAJZA FUJI PINK F1

Veoma rani indeterminantni hibrid roze paradajza namijenjen prvenstveno za ranu plasteničku proizvodnju. Odličnog ukusa i veoma dobre čvrstoće. Biljke dosta jake i prolagođene uzgoju u zatvorenom prostoru. Plod okrugao, težine oko 200 g.

PINK IMPRESSION F1

HIBRID PARADAJZA PINK IMPRESSION F1

Neodređen hibrid sa jedinstvenim odličnim ukusom. Plodovi ujednačeno roze boje, okrugli  prosječne težine oko 180 – 200 g, slatkog ukusa i dobre čvrstoće. Rani hibrid roze paradajza. Pogodan za uzgoj u zatvorenom prostoru i na otvorenom polju. Biljke imaju jaku energiju i lako se prilagođavaju na različite uslove.

PINK BOMB F1

HIBRID PARADAJZA PINK BOMB F1

Veoma dobar, rani, jako  prilagodljiv hibrid za poljsku proizvodnju. Formira okrugle plodove, roze boje, prosječne težine oko 200 g. Odličnog su ukusa i dobro podnose transport.

Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco doo

Formiranje vriježe krastavca kod šplirskog načina gajenja

Agrosavjet
-
0
Formiranje vriježe krastavca kod šplirskog načina gajenja

Radi ravnomjernog razvoja, biljke se usmjeravaju da rastu uspravno uz pomoć špalirskih mreža ili kanapa. Jednostavnije i jeftinije je korišćenje kanapa. Biljke se obavijaju oko vertiklano postavljenog kanapa koji je vezan za horizontalno zategnutu žicu, prethodno vezanu za konstrukciju. 

Uvijenje vrhova treba početi prije nego što biljke počnu da poliježu. U početku se usmjeravaju oko kanapa svaki drugi ili treći dan a u vrijeme intezivnog rasta svakodnevno.

FORMIRANJE VRIJEŽE I PRORJEĐIVANJE PLODOVA

Ova agrotehnička mjera od posebnog je značaja za gajenje na špaliru, najviše zastupljenom načinu gajenja krastavca u zaštičenom prostoru. Orezivanjem bočnih grana i zakidanjem vrha glavnog stabla obrazuje se takav oblik i veličina biljke da ona bude u stanju da ishrani očekivani broj kvalitetnih plodova.

Formiranje vriježe špalirskog načina gajenja krastavca
Formiranje vriježe špalirskog načina gajenja krastavca. Lijevo, orezivanje bočnih grana prvog reda (2) i vrha stabla (1); desno, detalji orezivanja bočne grane prvog reda (1) i drugog reda (2 i3)

Način formiranja prikazan je na gornjoj slici. Na lijevoj skici prikazano je orezivanje bočnih grana prvog reda i vrha stabla, a na desnoj detalji orezivanja bočnih grana. Osim toga, potrebno je ženske cvjetove, i mlade plodove uklanjati do visine 60 – 80 cm na glavnom stablu mladih biljaka. To se čini da biljke ne usmjeravaju asimilative u zametnute plodove već u dalju izgradnju vegetativne mase, čime se dirktno utiče na ukupan prinos i njegov kvalitet.

Postoje i drugi načini formianja vriježe. U plastenicima bez grijanja, na primjer, vriježe se formiraju ne na jedno već na dva do tri stabla uz redukciju broja plodova, što čini znatan broj proizvođača.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Zašto otpadaju cvjetovi krastavca?

Krastavci i tikvice vam cvjetaju, a ne daju puno plodova? Evo u čemu je problem

1...484485486...1.011Stranica 485 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia