U toku tri do četiri godine po sadnji njega jagode se sastoji u regulisanju rodnosti, održavanju i obradi zemljišta, uništavanju korovskih biljaka, đubrenju, navodnjavanju, zaštiti od nepovoljnih meteoroloških činilaca i biljnih bolesti i štetočina.
Rodnost jagode može se regulisati skidanjem cvijeta u prvoj godini, uklanjanjem stolona sa živićima, omogućavanjem pravilnog razvijanja cvijetnih pupoljaka i sječenjem starijeg lišća.
Skidanjem cvijeta u prvoj godini povećava se prečnik bokora za 6% i broj živića za 32%. a prinosi u drugoj godini su znatno veći od ukupnih prinosa iz prve i druge godine ako nije uklonjen cvijet. U remontantnih sorti cvjetovi se uklanjaju samo samo prvih 60-80 dana poslije sađenja, a kasnije se dozvoljava cvjetanje i zametanje plodova. Cvjetovi se ne uklanjaju ako je zemljište plodno i porast biljaka bujan u vrijeme cvjetanja, jer je šteta uništiti prve cvjetove koji daju krupne plodove, za koje se može postići visoka cijena na tržištu. cvjetovi se ne uklanjaju ni pri gajenju jagde kao jednogodišnje kulture.
Stoloni sa živićima uklanjaju se takođe radi povećanja rodnosti. Oni se sijeku prije berbe i polije nje, u tri ili četiri navrata, dok su još mali. Po pravilu, ne treba dozvoliti obrazovanje živića. Jagoda bez stolona daje veće prinose za 50-70 % od jagode sa stolonima i živićima. Stoloni se zakidaju noktima, specijalnim mašinama ili kultivatorima pri redovnoj obradi zemljišta. Stolone ne treba kidati, jer se time povređuju bokori jagode.
Da bi određene agrotehničke mjere pravilno i blagovremeno djelovale na razvoj cvjetnih pupoljaka, važno je poznavanje vremena i uslova u kojima se oni razvijaju. U većine sorata cvjetni pupoljci se formiraju od septembra do polovine novembra, a u mjesečarki u toku cijelog vegetacionog perioda. Živići koji se ranije obrazuju (jun-jul) formiraju cvjetne pupoljke u toku iste godine, što se ne dešava sa živićima koji su se kasnije razvili (avgust-septembar). Potrebno je najmanje dva mjeseca da bi živići bili sposobni za formiranje cvijetnih pupoljaka.
U toku druge, treće ili četvrte godine odmah poslije berbe treba sasjeći starije lišće bokora na 5-7 cm iznad centralnog mladog lišća, iznijeti ga iz zasada i spaliti. Isto tako valja jagodnjak očistiti od živića i korovskih biljaka.
Ako je zasad jagode jako zakorovljen ili je zemljište siromašno organskim materijama, ne treba očekivati berbu u drugoj godini, već zasad preorati.
Održavanje i obrada zemljišta u provj godini po sađenju sastoji se u čistoj obradi, a kasnije se kombinuje čista obrada malčiranje.
Održavanje zemljišta u čistoj obradi vrši se radi uništavanja korova i čuavanja vlage u zemljištu. Obrada odnosno prašenje počinje u proljeće, čim se zemljište dovoljno prosuši, i traje sve do jačih jesenjih mrazeva. U toku vegetacije praši se proječno 4-5 puta. Prvo prašenje obavlja se rano u proljeće; drugo pred cvjetanje; treće pred početak zrenja plodova; četvrto poslije berbe, a peto prema potrebi. Obrada zemljišta treba da je plitka (5-6 cm) zbog plitkog korijenovog sistema biljaka i obično se kombinuje sa drugim radovima, kao što je uklanjanje stolona i cvijeta.
U drugoj, trećoj i četvrtoj godini čista obrada se vrši sve dok plodovi svojom težinom ne počnu da savijaju peteljke nadole. Poslije toga se zemljište ispod bokora ili cijela površina zasada zastire (mulčira) ječmenom, raženom ili pšeničnom slamom u količini od 2,5 do 8 tona po hekataru radi zaštite polodova od prljanja, truljenja i zalivanja. Zastiranje zasada mogu obaviti 10 radnika za 8 časova. Poslije berbe malč se skuplja, iznosi i spaljuje, ili se koristi za pravljanje đubriva.
Izvor: agrosavjet.com