Naslovnica Blog Stranica 393

Imate višak tikvica? Napravite slatko – Nećete se pokajati

Agrosavjet
-
0
Imate višak tikvica? Napravite slatko – Nećete se pokajati

Ako želite da eksperimentišete, onda u zimnicu uvrstite i recept za slatko od tikvica.

Uvijek pravite slatko od grožđa, šljiva… ili nekog vašeg omiljenog voća, ali da li ste nekada probali da napravite slatko od tikvica? Čudno zvuči, ali ukus je zaista odličan. Slatko je obavezno u svakoj zimnici, jer kada gosti ili komšija dođu na kafu nekada se nudila kašičica slatkog. Tikvice su skoro svima omiljeno povrće, a kada se pomešaju sa limunom, dobije se slatko prelijepog ukusa.

Pored slatkog u vašoj zimnici ove godine moraju da se nađu ajvar, turšija, kao i lovačka salata i neprevaziđeni domaći džem.

Sastojci za slatko od tikvica:

1 kg tikvica
800 g šećera
200 ml vode
3-4 kriške limuna
par karanfilica

Pročitajte: NAPRAVITE SALATU SA CVEKLOM I TIKVICAMA – Kada jednom probate, pravićete svake godine

Priprema:

Očistite tikvice, odstranite sjemenke ako ih ima, pa isjecite na kockice. Kuvajte dok malo ne omeksaju. U drugu posudu stavite šećer i vodu, pa ostavite da se kuva. Kada smjesa počne da vri, dodajte malo procijeđene tikvice i nastavite da kuvate. Pred kraj dodajte limun i karanfilić. Sipajte u sterilisane tegle i zatvorite.

Detelje pripreme pogledajte u videu:

Kako obogatiti tlo nakon vađenja krompira?

Agrosavjet
-
0
Kako obogatiti tlo nakon vađenja krompira?

Osim pridržavanja plodoreda koji se preporučuje, postoji i integrirani pristup sadnje pri kojem treba obogatiti tlo hranivima, uništiti štetnike i poboljšati strukturu gornjeg sloja tla.

Krompir tokom sezone iz tla odnosi mnogo hranjivih tvari, a za sobom često ostavlja gljivice biljnih bolesti te štetnike. Iz tog se razloga prilikom njegove sadnje preporučuje pridržavanje plodoreda.

Međutim, postoji integrirani pristup za uzgoj na istoj parceli. Kako piše agroxxi, pri tome treba obogatiti tlo mikroelementima, osloboditi gredice od štetnika i bolesti te poboljšati strukturu gornjeg plodnog sloja tla.

Pročitajte: Sve što treba da znate o vađenju krompira

Siderati obogaćuju tlo

Jedan od savjeta je da se nakon vađenja gomolja ne žuri s obradom zemljišta u vrtu. Prije svega, važno je ukloniti biljne ostatke s gredica kako sljedeće godine ne bi bilo problema s gljivičnim bolestima jer su izdanci ove biljke povoljan medij za razvoj patogena.

Problem s plodnosti se može riješiti i uz pomoć zelenišnog đubrenja odnosno siderata kao što su djetelina, facelija i grahorice koje se siju odmah nakon vađenja krompira u količini od 200 grama sjemena na 10 m2. One se mogu kositi već nakon 20-ak dana, čim počnu cvjetati kako bi što manje hranjivih elemenata izvukle iz tla, a ostaci se zaoravaju kako bi se zemlja obogatila.

Kod korištenja biljnih ostataka u svrhu organskog đubrenja treba paziti da se s njima ne unesu korovi i uzročnici bolesti. Za obogaćivanje fosforom i kalijumom može se koristiti drveni pepeo. Dodaje se u jesen ili proljeće prilikom sadnje krumpira, kada se u rupu za sadnju stavlja po šaku pepela.

Pročitajte: Zelenišno đubrenje – Evo kako zemlju učiniti plodnijom

Za obnovu tla mogu se dodati i postojeći preparati na tržištu namijenjeni toj svrsi.

Osim krompira, na isto mjesto iduće sezone ne preporučuje se saditi ni ostale vrste iz porodice Solanacea koje uključuju rajčice, patlidžan i papriku. Savjetuje se sijati tikvice, luk, pastrnjak, rotkvice, ciklu ili celer, prenosi Agroklub.

Namaz od krušaka – Iskoristite višak krušaka uz ovaj jednostavan recept

Agrosavjet
-
0
Namaz od krušaka – Iskoristite višak krušaka uz ovaj jednostavan recept

Namaz od krušaka – Evo jednog divnog recepta kao stvorenog za jesen, a riječ je namazu od krušaka koji možete pripremiti za svega sat vremena.

Ako ste kupili previše krušaka za koje mislite da se neće pojesti, ovaj namaz je sjajan način da ih iskoristite.

Pročitajte: Pekmez od krušaka kao prirodni lijek za sve bolesti

Potrebni sastojci za namaz od krušaka:

  • 1, 5 kg krušaka, očišćenih od sjemenki i isjeckanih na kockice
  • 3 kašike meda
  • 1 kašika limunovog soka
  • 1 kašičica mljevenog cimeta
  • ½ kašičice mljevenog đumbira
  • ¼ kašičice soli
  • Prstohvat muskatnog oraščića

Pročitajte: Kompot od krušaka – Samo pet sastojaka je potrebno za savršenu zimnicu

Priprema:

Sve sastojke pomiješajte u šerpi srednje veličine, stavite na šporet i ostavite da provri na srednje jakoj temperaturi, zatim smanjite temperaturu i ostavite kruške da se krčkaju 50 minuta, neka poklopac za vrijeme kuvanja bude na pola otvoren. Kruške je potrebno povremeno promiješati da ne bi zagorele.

Nakon što se smjesa pomalo zgusnula, a tečnost isparila, kruške sipajte u blender i meljite dok ne dobijete glatki namaz bez komadića. Nećete pogriješiti niti ako ostavite komadiće krušaka.

Topao namaz sipajte u teglice, dobro zatvoreite i čuvajte u frižideru najviše nedjelju dana, prenosi Lifepressmagazin.

Samojedi – Kratak vodič za one koji žele ove neodoljive bijele pse za ljubimce

Agrosavjet
-
0
Samojedi – Kratak vodič za one koji žele ove neodoljive bijele pse za ljubimce

Velika bijela „pufna“ s nasmijanim izrazom lica, poznatija kao samojed, jedan je od najpopularnijih ljubimaca na svijetu

Samojed je jedna od najelegantnijih pasmina pasa na svijetu, prepoznatljiva po „nasmijanom licu“ i tijelu srednje veličine prekrivenim gustom bijelom dlakom i poddlakom.

Sve navedeno čini ga jednim od najpopularnijih pasa na svijetu, ali iza prepoznatljivog osmijeha krije se tvrdoglav karakter na koji bi svako ko ga želi za ljubimca trebao paziti.

Istorija pasmine

Pasmina je dobila ime po plemenu Samojed koje se iz centralne Azije naselilo na području Sibira gdje su se bavili uzgojem sobova, a pse su koristili za njihovo čuvanje i nadgledanje.

Povremeno su s ljudima išli u lov, a za razliku od, na primjer, tipičnih pasa za vuču poput haskija i malamuta, samojedi su saonke vukli samo u izuzetnim situacijama.

Legenda kaže (za što nema dokaza) kako je samojed prva pasmina na svijetu s kojom je čovjek dijelio šator i to navodno kako bi svojim tijelima grijali kako odrasle, tako i djecu.

Pročitajte: 10 razloga zbog kojih su mješanci posebniji od čistokrvnih pasa

Samojed kao kućni ljubimac

Preslikate li njihovu prošlost u sadašnjost i stavite ih u ulogu ljubimaca lako ćete doći do zaključka kako je riječ o porodičnim psima koji vole djecu, ali jednako tako riječ je o psima s izraženim lovačkim i čuvarskim nagonima.

Po prirodi nisu agresivni i vole društvo drugih životinja, ali ako nisu pravilno socijalizovani i ako ih svaki dan ne izvodite, vaš samojed mogao bi napadati druge pse (pogotovo mužjaci mužjake), trčati za mačkama, pticama, biciklistima i svime što se kreće, a čest slučaj je da zanemareni samojedi koji žive u kući s dvorištem (bez da dobijaju dovoljno aktivnosti) često bježe od kuće (kopanjem rupa ispod ograde).

Takođe, riječ je o glasnim psima koji često laju, a nezadovoljstvo što ste ih ostavili same kod kuće iskazivaće tužnim zavijanjem.

Pročitajte: Ove rase pasa su najbolje za život u stanu

Njega dlake

Uzimajući sve navedeno u obzir lako se dolazi do zaključka da će odgovoran vlasnik sa svojim samojedom puno vremena provoditi na otvorenom, a kad imate bijelog psa s dugom dlakom to podrazumijeva redovno i temeljno češljanje, kao i povremene odlaske profesionalnom grumeru.

Zelene, žute ili braon – nisu sve jednako zdrave: Evo koje su najbolje

Agrosavjet
-
0
Zelene, žute ili braon – nisu sve jednako zdrave: Evo koje su najbolje

Otkriveno je kakve banane su najzdravije – zelene, zrele ili prezrele.

Banane su generalno zdrave, sadrže dosta kalijuma koji je važan za mišiće, folate koji utiču na raspoloženje, triptofana koji utiču na serotonin, tzv. hormon sreće.

Uprkos tome, postoje najbolje i najlošije banane, odnosno – nijednu bananu nije loše jesti, samo su neke zdravije od drugih. U zavisnosti od toga koliko je banana zrela, ima određene efekte na zdravlje, a istraživanja su pokazala da su najlošije prezrele banane, evo i zašto.

Pročitajte: Ne bacajte koru od banane – Naučite kako da je pametno iskoristite

Najgore – braon, prezrele banane

Pune šećera

Braon banana je najslađa i poređenja radi, ova voćka srednje veličine sadrži 17,4 grama šećera u prezreloj varijanti, dok žuta, zrela banana iste veličine sadrži 14,4 grama šećera.

Razlog zašto se povećava količina šećera je što se skrob u banani, što su zapravo složeni ugljeni hidrati, prirodno razlažu na proste šećere vremenom. Tako, na primjer, žuta, zrela banana sadrži 6,35 grama skroba, a prezrela samo 0,45 grama.

Malo vlakana

Prezrele banane takođe sadrže daleko manje vlakana koja pomažu varenje – samo 1,9 grama, dok zrele banane sadrže 3,1 gram.

Studija objavljena u stručnom žurnalu Diabetic Medicine pokazalo je da dijabetičari imaju niži glikemijski odgovor na malo nezrelije banane, nego na one prezrele, a sve zbog skroba.

Pročitajte: LIKER OD BANANE – Recept za sve ljubitelje ovog voća

Žute banane

Kada odete u kupovinu, vjerovatno ćete najprije uhvatiti za standardne, žute banane. I te, savršeno zrele banane, dobro je jesti, ali čak ni one ne nude maksimum efekata na zdravlje.

Najbolje – zelene banane

Najmanje zrele banane sadrže daleko manje šećera, a mnogo više skroba. Pošto enzimi koji se nalaze u stomaku ne mogu da razlože skrob iz banane, to znači da ćete duže biti siti nakon što pojedete zelene banane.

Istraživanje objavljeno u Britanskom žurnalu nutricionizma pokazalo je da upravo ova vrsta skroba u bananama povećava prozvodnju masnih kiselina kratkog lanca, koji imaju veoma važnu ulogu u zdravlju crijeva.

Pročitajte: Kako da gajite banane bez obzira gdje živite?

Ipak, na kraju treba podvući da su banane zdrave, bilo da su zelene, žute ili već dobijaju braon flekice i prezrijevaju, ali ako vas je zanimalo koja je razlika i koje su najzdravije – sada znate.

Dabrovi i divlje svinje pustoše usjeve u Sanskom Mostu

Agrosavjet
-
0
Dabrovi i divlje svinje pustoše usjeve u Sanskom Mostu

Poljoprivredni usjevi u mnogim dijelovima općine Sanski Most na udaru su divljih svinja, koje se u krdima spuštaju s planinskih obronaka u potrazi za hranom, ali i dabrova, čiji je broj u proteklih godinu dana značajno povećan duž riječnih vodotoka.

Na meti dabrova se našla i plantaža lješnika i oraha koju je podigao poljoprivrednik Asim Kumalić, smještena u neposrednoj blizini rječice Kevuše.

Pročitajte: Razjareni medvjed napao stado ovaca i ranio psa

Na ovom vodotoku postoji nekoliko kolonija dabrova, a mala rijeka je ispresijecana brojnim branama koje su izgradile ove životinje.

„U proteklih nekoliko godina trpim veliku štetu jer dabrovi napadaju mlada stabla, sijeku ih i odvlače, pa ću biti primoran da ogradim parcelu. Međutim, ona se nalazi na više hektara zemljišta pa će za sve trebati dodatna investicija“, kaže Kumalić. Iako su u proteklim sedmicama sanski lovci u nekoliko navrata organizirali hajke na divlje svinje, ove životinje i dalje čine štetu poljoprivrednim proizvođačima, a na njihovoj meti su najčešće zasadi kukuruza, ali i druge poljoprivredne kulture. Poljoprivredni proizvođač Enes Tatarević naglašava kako svake godine trpi veliku štetu od ovih divljih životinja, a i ove godine uništeno mu je više desetina dunuma zasijanih kukuruzom.

„Problem je što štetu niko ne želi da nadoknadi i svi odgovornost prebacuju na druge. Pokušali smo na razne načine zaštititi naše parcele, ali svaki uspjeh bio je kratkoročan“, kazao je Tatarević za „Nezavisne“.

Pročitajte: Šumske životinje haraju selima širom Srpske: Divljač napada stoku i bere ljetinu

U Lovačkom društvu „Sana“ poručili su poljoprivrednicima da se strpe desetak dana do početka nove lovne sezone, kada će biti ozvaničen lov na divlje svinje. Kada su u pitanju dabrovi, u ovom udruženju kažu kako se radi o životinji koja je zakonski strogo zaštićena te ističu da su po ovom pitanju nemoćni.

Tri najzahvalnije biljke cvjetnice koje mogu ukrasiti vašu terasu ove jeseni

Agrosavjet
-
0
Tri najzahvalnije biljke cvjetnice koje mogu ukrasiti vašu terasu ove jeseni

Zamijenite ljetnje biljke dekorativnim jesenjim cvjetnicama koje će cvjetati do prvog snijega.

NAPRAVITE SALATU SA CVEKLOM I TIKVICAMA – Kada jednom probate, pravićete svake godine

Agrosavjet
-
0
NAPRAVITE SALATU SA CVEKLOM I TIKVICAMA – Kada jednom probate, pravićete svake godine

U vašu zimnicu ove godine uvrstite zdravu salatu sa cveklom i tikvicama.

Kada dođe hladno vrijeme svi se uvjek radujemo zimnici. Čeka nas ajvar ili pinđur koji možemo da mažemo na hljeb. A lovačku salatu ili turšiju možemo da služimo uz pečenje ili neko meso kao odličan prilog. Sada vam nudimo recept za salatu sa tikvicama i cveklom koji takođe možete da uvrstite u vašu zimnicu, jer je ukus božanstven.

Cvekla je zdravo povrće koje povoljno utiče na vaše zdravlje, pa pročitajte kako se pravi sok od cvekle.

Kako je sada vrijeme da se zimnica priprema, kupite potrebne sastojke i napravite bar 1 teglu u kojoj ćete uživati.

Pročitajte: 5 recepata za salatu od CVEKLE – Čisti krvne sudove, eliminiše toksine, zateže kožu, ali samo ako se ovako koristi!

Sastojci:

  • 600 g cvekle
  • 600 g tikvica
  • 1 crni luk
  • 1-2 čena bijelog luka
  • 250 ml vode
  • 40 ml sirćeta
  • 25 g šećera
  • 1/2 kašičice soli
  • 4 zrna bibera

Priprema:

Cveklu očistite i kuvajte nekih pola sata. Kada se ohladi izrendajte, kao i tikvice. Tikvice procijedite. Crni luk isijecite na brkove/rebarca, pa prelijte vrelom vodom. Pomiješajte tikvice, cveklu, ocijeđeni luk i krupnije sjeckani bijeli luk. Dobro promiješajte i sipajte u sterilisane tegle. U šerpu sipajte vodu, sirće, so, biber i šećer i ostavite da prokuva. Prelijte salatu i zatvorite teglu. Ova količina je za 1 teglu.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

 

Boginje i difterija živine – Simptomi i liječenje

Agrosavjet
-
0
Boginje i difterija živine – Simptomi i liječenje

Boginje i difterija su virusno, zarazno, kontagiozno oboljenje koje se manifestuje pojavom i razvojem formacija na koži i difteroidnim naslagama na sluznici gorjih dijelova respiratornog trakta.

U prvom slučaju radi se o kožnom obliku ili pravim boginjama, a u dragom o sluzokožnom obliku ili difteriji. Promjene na koži i sluznicama mogu da se pojave istovremeno, zbog čega se bolest i naziva boginje i difterija živine.

Uzročnik bolesti je virus boginja pernate živine koju izaziva DNK virus roda Avipoxvirus familije Poxviridae.

Postoje tri različita soja virusa: virus boginja kokošaka, virus boginja golubova i virus boginja kanarinaca. Svaki soj može da inficira veći broj ptičijih vrsta. Za boginje koje se u prirodnim uslovima javljaju kod kokošaka, ćuraka i druge domaće živine, smatra se da su izazvane virusom boginja kokošaka.

Virus pokazuje visoku rezistenciju u sasušenim krastama i, pod određenim uslovima, može da preživi 15 mjeseci. Uobičajeni dezinficijensi unište virus za oko 10 minuta. Najbolje djeluje 2% natrijum-hidroksid, a zatim 3% formalin i fenol. Temperatura od 50 stepeni inaktiviše virus za 30, a od 60 stepeni za 8 minuta.

Boginje i difterija su rasprostranjcne po cijelom svijetu. Pored kokošaka oboljevaju ćurke, golubovi, fazani, tetrebovi, prepelice, kanarinci, vrapci, a rijetko guske i plovke. Oboljevaju sve uzrasne kategorije.

Ćurke obično obole pri kraju tova ili kasnije, u vrijeme odgajivanja. Golubovi mogu da se inficiraju u gnijezdu, ali mnogo češće se inficiraju odrasli golubovi. Boginje su uslovna zaraza, za pojavljivanje i širenje joj pogoduju visoka vlaga, prenaseljenost, slaba ventilacija i loša ishrana. Bolesne, latentno inficirane i životinje u inkubaciji izlučuju virus iz promjena na koži, sluznicama – iscjetkom iz nosa kijanjem, iz očiju i pluća. Kokošiji tip virusa uzrokuje bolest i kod ćuraka, ali ne i kod golubova. Golubiji tip se javlja kod kokošaka i ćuraka, ali uzrokuje samo ograničene promjene i stvaranje solidnog imuniteta. Nije patogen za kanarinca, pasažom kroz kokoške ne mijenja svojstva. Kanarinčev soj virusa je patogen i za vrapca, dok za druge ptice nije, niti uzrokuje stvaranje imuniteta.

Kako se prenosi

Oboljenje može da se prenese direktnim i indirektnim kontaktom (posredstvom hrane, vode i kontaminiranih predmeta), kao i vektorima – čovjek, muve i brojne vrste komaraca, krpelji, buve i slično, koji mogu da budu nosioci infektivnog virusa mjesec dana ili duže, poslije hranjenja krvlju inficirane ptice. Prezdravjela živina nije nosioc uzročnika. Budući da se boginje obično šire sporo, cijelo jato se inficira za nekoliko mjeseci. Tok bolesti pojedinačno traje tri do pet nedjelja.

Pročitajte: Kokcidioza – Krvavi proliv kod živine

Virus kroz oštećenu kožu ili sluznicu ulazi u epitelne ćelije dovodeći do njihove proliferacije, a zatim distrofije. Virus dijelom ulazi i u krvotok dovodeći do viremije, ali bez izazivanja vidljivih promjena na unutrašnjim organima.

Bolest se širi neposrednim kontaktom, a manjim dijelom i preko respiratornih puteva. U širenju bolesti značajnu ulogu igraju i neke vrste insekata, pri čemu kao potpomažući faktori djeluju loši ambijentni uslovi.

Inkubacija kod pilića, ćurića i golubova traje četiri do osam dana, a kod kanarinaca četiri dana. Pojavom promjena na koži i sluznicama bolest postaje vidljiva i lako se dijagnostikuje.

Simptomi

Simptomi se manifestuju gubitkom apetita, potištenošću, seroznim iscjetkom iz nosa i konjunktiva i otežanim disanjem. U težim slučajevima akutnog toka, bolest traje nekoliko dana i završava uginućem. Lakši oblici traju dvije do četiri nedjelje i živina može da ozdravi. Akutni oblik može da pređe u hronični, uz izražen proliv, postepeno mršavljenje i egzitus. Zimi i uz komplikacije, bolest može da traje mjesecima. Klinički znaci bolesti isti su kod svih vrsta živine.

Boginje (ili kožni oblik) – Ispoljava se prvo na koži u vidu čvorića, čvorova, papula različite veličine sa lokalizacijom na kresti, podbradnjacinia, očnim kapcima, oko nosnih otvora, oko usta i na svim dijelovima kože koji su slabo obrasli perjem.

Kod kokošaka i drugih vrsta ptica čvorovi su različite veličine i to od veličine zrna sočiva, graška i manjeg lješnika, koji mogu i da konfluišu, egzulcerišu i pretvaraiu se u mrke kraste, stadium crustosum. Čvorovi oko nosnih otvora i oko usta dovode do otežanog disanja sa iscjetkom iz nosa. Čvorići i čvorovi na kapcima dovode do zatvaranja i slepljivanja očnih kapaka, ispod kojih se mogu nagomilati sirasto-žućkaste mase eksudata usljed čega su jedno ili obostrano nepravilno izbočeni.

Pročitajte: Oboljenja živine uslijed nedostatka vitamina (avitaminoza)

Difterija

Simptomi bolesti manifestuju se, kako je već rečeno, otežanim disanjem sa otvorenim kljunom zbog naslaga koje su ponekad veoma izražene na faringealno-larin-gealnoj sluznici i koje ponekad mogu da zatvore larings, dovodeći do gušenja (asphyxia). Promjene se sastoje od žućkastih, difteroidnih naslaga po jeziku, usnoj duplji, faringsu, laringsu, rjeđe u traheji i bronhijama. Promjene se nalaze i na sluznici digestivnog trakta. Uzrok uginuća kod difteroidne forme je asfiksija prouzrokovana opturacijom vazdušnih puteva difteroidnim naslagama u laringsu i traheji. Ove naslage su u vidu pseudomembrana koje podsjećaju na naslage kod difterije kod djece, pa otuda i potiče naziv ovoga oblika.

Mješoviti oblik

Mješoviti oblik – Istovremeno sa promjenama na koži, javljaju se i promjene na sluznicama. Okulonazalno oboljenje se javlja obično sa difteroidnom formom. Tada su, zbog egzantema, očni kapci skoro zatvoreni, izbočeni, a može da se razvije keratitis i panoftalmija. Iz nosnih otvora proces može da se proširi u suzni kanal i infraorbitalni sinus.

Pročitajte: Nadoknadite nedostatak minerala kod živine uz pomoć ovih dodataka ishrani

Dijagnoza bolesti je dosta jednostavna, jer su i kod jednog i kod dragog oblika makroskopski vidljive promjene veoma karakteristične, tako da ostavljaju veoma malo sumnje da se eveutualno radi o nekom drugom oboljenju.

U terapeutske svrhe mogu se upotrebljavati razne vrste antibiotika ali sa ograničenim efektom. Kao zaštitna mjera može se primjeniti monovalentna ili bivalentna vakcina, koja se aplikuje u kožu i kontroliše poslije nekoliko dana. Na mjestu aplikacije razvija se lokalno crvenilo i edem, a poslije izvjesnog vremena na tom mjestu se pojavljuje krasta čiji gornji dijelovi perutaju i otpadaju.

Izvor: „Bolesti živine“ (dr Dušan B. Orlić, dr Miloš Kapetanov), agrotv.net

Korisni savjeti za jesenju sjetvu graška

Agrosavjet
-
0
Korisni savjeti za jesenju sjetvu graška

Grašak se može sijati i u jesen ali tada se moraju poštovati određena pravila.

Parcela mora biti u zavjetrini, obično površine zaklonjene zgradom ili drugim vjetrobarnima, a da pri tome ne postoji opasnost od zabarivanja.

Zemljište treba nađubriti mineralnim đubrivima 10:20:30, jer fosfor potencira otpornost na hladnoću. Sjetvu treba podesiti tako da biljke zazime u fali klice ili 2-3 listića iznad površine.

Pročitajte: Njega graška od nicanja do berbe

Sjetvu treba obaviti u posljednjoj dekadi oktobra. Norme sjemena se povećavaju za oko trećinu (jer veliki dio sjemenki pojedu štetočine, istrune ili mlade biljčice izmrznu).

Za jesenju sjetvu treba birati sljedeće sorte graška: frimas, adela, fascima, snežana, zima i dr.

Pročitajte: Ljekovita strana GRAŠKA – Pročitajte koje sve zdravstvene prednosti nam donosi

Mlade biljčice graška izdržavaju golomrazice i do -15ºC. Nabrojane sorte cvjetaju poslije kasnih proljećnih mrazeva što im daje sigurnost u plodonošenju, jer ne postoji sorta otporna na zimu u fazi cvjetanja.

1...392393394...1.010Stranica 393 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia