Naslovnica Blog Stranica 625

Ako ovo uradite SADA smanjićete rizik za nastanak bolesti biljaka

Agrosavjet
-
0
Ako ovo uradite SADA smanjićete rizik za nastanak bolesti biljaka

Prohladno vrijeme podsjeća nas na jesen koja je tu i da baštovani uveliko pripremaju svoju baštu za zimu. Mnogi biljni patogeni mogu da preživjeti zimu u vrtovima, u zaraženom lišću, cvijeću, granama i voću. Lijepa vijest je da baštovani sami mogu da smanje rizik od biljnih bolesti za narednu godinu prateći ove korake temeljnog čišćenja vrta.

Drveće i grmlje

  • Osmotrite lišće dok je još na biljkama da biste primijetili bolesti, poput pjegavosti lista. Pjege se javljaju u različitim bojama, nasumično raspoređene po površini lista, ali su više izražene na donjim i unutrašnjim listovima. Tu ćete ih najlakše prepoznati.
  • Ukoliko ste utvrdili da postoji bolest pjegavost lista, lišće bi trebalo pograbiti kada opadne i ukloniti sa tog mjesta i staviti u kantu.
  • Pogledajte grane sa uvenulim ili mrtvim lišćem. Prebojena, ispucala kora na ovim granama mogla bi da ukaže na prisustvo infekcije. Velike izrasline ukazuju na prisustvo raka. Označite granu trakom kako biste znali gdje je prisutan problem. Međutim, nemojte da uklanjate tu granu da biste uklonili rak. Ukoliko drvo orežete prije nego što uđe u stanje mirovanja može da pusti mlade klice koje neće imati vremena da otvrdnu prije zime, te niske temperature mogu da ih ubiju. Najbolje vrijeme za orezivanje bolesnih grana je u januaru ili februaru, kada je temperatura stalno ispod nule.
  • U bašti gde se uzgaja povrće najbolje je da se uklone sve biljke koje su imale simptome bolesti tokom vegetacije i da se bace u kantu ili spale.
  • Kod velikih bašta mnogi baštovani zaražene biljke zakopavaju u baštensku zemlju. U tom slučaju, baštovan koristi plodored i izbjegava sadnju bilo koje biljke iz iste biljne porodice kao što je i bolesna kultura i to narednih 3-4 godine.
  • Zdravo lišće listopadnog drveća može da se postavi na zemlju povrtnjaka kako bi se spriječila erozija tla tokom zime i pružilo utočište domaćim oprašivačima.

Šta raditi sa bolesnim biljnim materijalom?

Sugestija je da se bolesni materijal ne kompostira.

Međutim, on zapravo može da se kompostira ukoliko ste zaista ovladali tehnikom kompostiranja, jer se kompostna gomila zagrijeva do 65 stepeni, što rezultira potpunim raspadom biljnog materijala. Ovo, takođe, ubija većinu patogena.

Ali, ako se vaš kompost ne zagrije dovoljno napraviće više štete nego koristi, te ako niste potpuno ovladali tehnikom kompostiranja, ipak je bolje da se ne eskperimentiše.

Izvor: AgroMedia UMN

PROČITAJTE:

Kako napraviti biljno đubrivo

Stajsko đubrivo – Vrste, kvalitet i vrijeme primjene!

Kompostiranje – obogaćuje tlo i oslobađa nas otpada

Zanat koji izumire: Nekad se toliko zarađivalo da mi nije trebala Njemačka

Agrosavjet
-
0
Zanat koji izumire: Nekad se toliko zarađivalo da mi nije trebala Njemačka

Paljenje krečnih peći, po kome se znalo da je jesen stigla u okolinu manastira Sv. Trojice nadomak Bijeljine, u narodu poznatijem kao Tavna, već odavno je slika koja postoji samo u obrisima. Desetine ovdašnjih krečara, pritisnutih teretom godina, zatvorilo je svoje furune, a mlađi taj posao nisu prigrlili, jer teško je lomiti kamen, prevoziti ga, slagati i peći.

A od tog kamena iz okolnih brda, posljednjih „majevičkih trzaja”, dobijan je najbolji domaći kreč, bijel kao golubica, a jeftin.

“Krečom se bavio moj đed, otac, a ja od ’77, ’78 godine počeo. Kupio tad kamion “tamić” i krenuo s tim.  Vozio sam u Suboticu, Novi Sad, Pazovu, Batajnicu, svuda po Srbiji, a ovdje kod nas u Zvornik, Kozluk, gdje god je bila pijaca. Tad se zarađivalo, nije trebala Njemačka. Do ’87, ’88 godine, a onda je počelo da staje. Počinje rat, a kasnije je sve to pojela pojava kreča u prahu i drugih “hemija” koje se koriste po kućama”, započinje u jednom dahu priču Mikan Petrović (66), jedan od posljednjih krečara u Banjici.

Mikan Petrović

U detalje objašnjava kako se radilo u krečanama, i priznaje “da nije bio majstor za slaganje, ali je znao peći”. Kamen se, kako navodi, peče u okrugloj šamotnoj peći koja je poput zemunice. Gotovo je cijela ukopana u zemlju. Izgrađena je od šamotne opeke te zatrpana zemljom.

“Treba šest, sedam sati da se kamen složi, a 24 sata da ga ispečeš. Treba 15 kubika drveta, a oko 50 sati za sve da bi na kraju mogao natovariti kreč i voziti ga. Ja nisam znao složiti kamen, za to su bili majstori koje smo angažovali. Bili su naš Mišo, Jovan s Kose gore i Bego s brda, iz Teočaka. To su bili majstori. Ja sam znao ložit, jara bude i preko 1.000 stepeni, a kamen mora gore, kad izlazi jara da se vidi da bude žut ko limun”, objašnjava nam Mikan.

Vagu staru još ima, bijela je kao znak da Mikan još ponekad naloži poneku krečanu.

“Vidiš ova brda okolo naših kuća, sva su u kamenu. Naš tavnjanski krečnjak, posljednjih godina, u proljeće naložim dvije tri krečane i to je sve. Isturim 18 tona i to je to. Imam neke ljude sa Sokoca koji dođu ovdje, kupuju i voze gore i prodaju. Zamrijeće to sve kada mi pomremo, nas nekoliko starijih”, priča Mikan.

Mikanova porodica se danas bavi poljoprivredom, obrađuju više od osam hektara.

“Stariji sin mi je Modriči, tamo živi sa suprugom, imam dvoje unučadi, sa mnom je mlađi sin, završio je školu za PTT montera, nema još posla. On i ja obrađujemo zemlju, bavimo se stočarstvom. Imamo četiri krave, četiri krmače, zimenjake, prasice. Sijem 30 dunuma kukuruza, a kupusa pet šest. Imam više od 80 dunuma zemlje. Kupus prodajemo po pijacama, a imamo i nekoliko prodavnica koje nam otkupe. Prasce prodajemo kod kuće. Znaju ljudi za mene, pa mi dođu kući”, dodaje setno na kraju ovaj vrijedni čovjek podno manastira Tavna.

Izvor: InfoBijeljina

Namirnice bogate magnezijumom

Agrosavjet
-
0
Namirnice bogate magnezijumom

Magnezijum je mineral koji je ljudskome tijelu neophodan za normalno funkcioniranje. Naime, upravo magnezij je osnova za pravilnu izvedbu preko 300 enzimskih reakcija, pa je jasno da je iznimno bitno u organizmu ga uvijek imati u dovoljnim količinama.

Čak oko 60% magnezijuma u ljudskom organizmu nalazi se u kostima, oko 35% u skeletnim i srčanom mišiću, a ostale količine su pohranjene u jetri, bubrezima i mozgu. Prosječna količina magnezija koju zdrava osoba ima u organizmu je između 24 i 30 grama. Preporučeni dnevni unos magnezija ovisi o rodu i starosti osobe, ali za odraslu osobu je oko 400 mg.

Osim kao dodatak prehrani, koji se preporučuje uzimati u slučaju smanjenih razina magnezija, ovaj mineral se prvenstveno u organizam unosi hranom.

Stoga, donosimo vam popis 10 namirnica koje su najbogatije magnezijem te vam savjetujemo da ih uključite u svoj jelovnik kako biste organizam kontinuirano opskrbljivali potrebnim i dostatnim količinama ovog iznimno bitnog minerala.

1. Kakao

Kakao je najbolji izvor magnezijuma, a u 100 grama ovog ploda nalazi se 499mg magnezija, što je preko 100% dnevne potrebne za ovim mineralom. Osim toga, kakao je izvrstan izvor željeza, bakra i mangana.

Flavonoidi koje nalazimo u kakau doprinose zdravlju srca i snažni su antioksidansi koji smanjuju rizik od nakupljanja lošeg kolesterola te njegove oksidacije koja rezultira i začepljenjem arterija.

Upravo je kakao zaslužan za preporuku da uvijek birate čokoladu sa što većim (min. 70%) udjelom kakaa.

2. Orašasti plodovi

Orašasti plodovi su nutritivno bogati i mnogima jako drag izbor za međuobrok ili kao dodatak glavnom jelu. Među orašastim plodovima zbog svojeg visokog udjela magnezija ističu se bademi te indijski i brazilski oraščići.

U 100 grama mnogima jako dragih indijskih oraščića nalazi se čak 292 mg magnezijuma, dok ga u bademima ima 268 mg.

Osim magnezija, orašasti plodovi su dobar izvor vlakana i mononezasićenih masnih kiselina koje su pokazale pozitivan utjicaj na poboljšanje vrijednosti šećera u krvi te holesterola kod osoba oboljelih od dijabetesa.

Dodatno, brazilski oraščići su jako bogati selenom – samo dva brazilska oraščića su dovoljna za unos preko 100% preporučene dnevne doze selena.

3. Sjemenke

Sjemenke su iznimno nutritivno bogata skupina namirnica. Mnoge od njih, uključujući lanene sjemenke, bučine sjemenke i chia sjemenke su bogate i magnezijumom, između ostaloga.

Sjemenke buče (bundeve) u 100 grama sadrže fenomenalnih 262 mg magnezijuma! Osim toga, bogate su i željezom i mononezasićenim i omega-3 masnim kiselinama. Iznimno su bogate i vlaknima, gotovo svi ugljikohidrati koje u njima nalazimo su zapravo, vlakna.

4. Punozrnate žitarice

Žitarice uključuju pšenicu, zob, ječam i pseudožitarice poput heljde i kvinoje. Punozrnate žitarice su izvrstan izvor nutrijenata, uključujući i magnezijum. na primjer, u 100 grama heljde nalazi se 231 mg magnezija. Osim toga, punozrnate žitarice su bogate vitaminima B grupe, selenom, manganom i vlaknima.

Pseudožitarice poput heljde i kvinoje imaju viši udio proteina i antioksidansa, što je njihova dodatna prednost.

5. Mahunarke

Mahunarke su nutritivno bogata skupina namirnica koja uključuje leću, grah, slanutak, grašak i soju. Iznimno su bogate mnogim vitaminima i mineralima, među kojima su kalij, željezo i magnezij. Za osobe na vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani, upravo su mahunarke glavni izvor proteina.

U 100 grama leće nalazi se 36 mg magnezijuma, a u istoj količini crnoga graha čak 160 mg magnezijuma.

6. Tofu

Tofu je temelj prehrane mnogih vegetarijanaca, a razlog tome je i visok udio proteina u ovoj namirnici. U 100 grama tofua nalazi se 53mg magnezija, pa se ovu namirnicu smatra i jako dobrim izvorom ovog minerala.

Osim toga, tofu je bogat i kalcijumom, željezom, manganom i selenom.

7. Avokado

Avokado je veoma nutritivno bogato voće i izvrstan izvor magnezija. U 100 grama avokada nalazi se 29 mg magnezija, a bogat je i kalijem, vitaminima B grupe i K. Za razliku od drugog voća, avokado je jako bogat mastima, posobno mononezasićenima koje doprinose zdravlju srca.

8. Neke vrste masne ribe

Riba uopšte, a posebno masna riba je nutritivno jako bogata namirnica. Među ribama koje obiluju magnezijem ističu se losos, skuša i list (poznat i kako iverak ili halibut).

U 100 grama lososa nalazi se 27 mg magnezijuma, on je i izvrstan izvor proteina (20g) te omega-3 masnih kiselina.

Osim toga, ova riba je bogata kalijem, selenom i vitaminima B skupine. Visok unos masnih riba kroz prehranu povezan je sa smanjenim rizikom od razvoja niza bolesti, posebno kardiovaskularnih.

9. Banane

Banane su jedno od najpopularnijeg voća na svijetu. Iako ih se primarno povezuje s visokim udjelom kalija, one su i jako dobar izvor magnezijuma.

U 100 grama ovog voća dobiva se 27 mg magnezija. Osim toga, banane su jako dobar izvor vitamina C, B6, mangana i vlakana.

10. Lisnato zeleno povrće

Zeleno lisnato povrće je po mnogima prvo na ljestvici povrća s najboljom nutritivnom vrijednošću. Među njima, jako dobar izvor magnezija su kelj, špinat, raštika i list gorušice.

Na primjer, u 100 grama špinata nalazi se 79 mg magnezijuma, što je triput više nego u bananama. Osim magnezijem, špinat je jako dobar izvor vitamina A, C i K te mangana i kalija.

Može li se „predozirati“ s magnezijumom?

Kada su kod osobe povišene razine magnezijuma, to stanje se naziva hipermagnezemija. Ona može biti uzrokovana pojedinim vrstama lijekova ili smanjenom sposobnošću bubrega da se riješe viška magnezija u organizmu. Također, ovo stanje se događa i osobama koje boluju od srčanih i bolesti gastrointestinalnog trakta.

Simptomi povišene razine magnezija u krvi su:

proliv
mučnina i povraćanje
letargija
slabost mišića
nepravilan rad srca
niski krvni tlak
zadržavanje urina
poteškoće u disanju
srčani zastoj
U slučaju hipermagnezemije liječnici najčešće propisuju kalcijev glukonat koji pomaže u smanjenju nuspojava povišene razine magnezija. Kod bubrežnih bolesnika, dijaliza pomaže u izbacivanju suviška magnezija iz organizma.

Izvor: fitness.com

PROČITAJTE:

Namirnice bogate GVOŽĐEM na jednom mjestu

Namirnice koje izazivaju glavobolju

Ovo su namirnice koje sprječavaju bol u grlu

Kvasci za vrenje u proizvodnji voćnih rakija

Agrosavjet
-
0
Kvasci za vrenje u proizvodnji voćnih rakija

Alkoholno vrenje u proizvodnji voćnih rakija može biti sprovedeno radom spontane mikroflore ili uz dodavanje čiste kulture selekcionisanog kvasca.

Tradicionalno to se radi spontanim vrenjem, dok se dodavanjem selekcionisanih kultura kvasaca postiže čistija rakija, bolji randman, kvalitetnija i rentabilnija fermentacija i kvalitetnija rakija.

Kvasac se dodaje tako što se aktivirana ‚‚maja‚‚ gde se za 100 kg voćnog kljuka uzima 10 g kvasca (ukoliko proizvođač nije dao svoju preporuku), i doda u 15-20 % rastvor šećera na temperaturi od oko 19-25 ºC, sačeka da krene burno vrenje.

Nakon toga kvasac se prenosi u bačve sa voćnim kljukom uz intenzivno miješanje, sudovi se poklope ili pokriju sa PVC folijom, kako bi se izbjeglo padanja prašine i drugih nečistoća, a prije svega i posebno je važno da ne dolaze drozdofile do kljuka i alkohola, jer one prerade-prevode alkohol u sirćetnu i druge kiseline.

U posudama u kojima se obavlja fermentacija potrebno je ostaviti praznog prostora odozgo 15-20 cm, zavisno od zapremine i oblika suda, radi spriječavanja prelivanja zbog naglog oslobađanja CO2 idizanja klobuka na površinu bačve-kace, tj. da ne dođe do kipljenja komine i izbacivanja izvan kace ili bačve i stvaranja gubitaka zbog nepravilnog rada.

Trajanje vrenja

U uslovima povoljne temperature od 19-25 ºC i uz dodatak kvasca, vrenje traje leti najduže do 21 dan.

Dužina trajanja vrenja zavisi prvenstveno od temperatura u toku dana i noći. Kod nižih temperatura vrenje traje znatno duže, a kod viših kraće vrijeme.

Ukoliko želimo da ubrzamo alkoholno vrenje to se postiže povremenom aeracijom pomoću malog kompresora i specijalne sonde za aeracije. Dovoljno je ako se aeracija vrši svakih 2-4 dana jednom (u zavisnosti od temperature u okolini), prema za to datim uputstvima.

Vrenje se smatra da je završeno kada u fermentisanom voćnom kljuku odnosno komini nema više šećera, a to znači da su kvasci prestali sa radom. To se prepoznaje po tome Smederevoto se više ne oslobađa CO2 , odnosno, prestaje stvaranje mjehurića na površini tečne faze u kljuku. Ovim postupkom šećer je preveden u alkohol i druge organske materije i sada se pristupa postupku destilaciji fermentisanog voćnog kljuka.

Vida Evstratiev, dipl. inženjer

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Rakija od jabuke – Tehnologija proizvodnje i savjeti

Kako ispraviti mane kvalitetnih voćnih rakija

Kako se pravi rakija? – Uputstvo za upotrebu kazana za rakiju /VIDEO/

Žuta rđa izdanaka i lista kupine – Koliko je štetna?

Agrosavjet
-
0
Žuta rđa izdanaka i lista kupine – Koliko je štetna?

Master inženjer zaštite bilja, Novica Đorđević na osnovu svog primjera, prenio nam je iskustvo u proizvodnji kupine, način na koji se manifestuje bolest, koji su simptomi, kao i proces suzbijanja ovog patogena.

Značaj i štetnost

Kuehneola uredinis је prouzrokovač žute rđe izdanka i lista kupine. Žuta rđa  је veoma rasprostranjeno oboljenje kupine. Javlja sе u većini rejona gajenja kupine, а posebno је štetna nа osjetljivim sortama. Najosjetljivija sorta је Tornfri, ali i Čačanska bestrna koja је najzastupljenija u proizvodnji kupine u Srbiji. Štete sе оgledaju u preranom opadanju lišća pri čemu nedostaje hrane zа sazrijevanje plodova pа samim tim dobijamo plodove niske tržišne vrijednosti, takođe оvim sе biljke iscrpljuju pа su kao takve osjetljive nа niske temperature.

Simptomi

Simptomi sе manifestuju na izdanku i na naličju lista. Nа izdanku sе pojavljuju žuti uredosorusi pri čemu sе može uočiti ispucanje kore izdanka (slika 1). Nа naličju listova žute sitne tačkice (uredosorusi) koji mogu prekriti celu površinu lista (slika 2). Prvi simptomi оboljenja sе javljaju u aprilu.

Slika 1. Pojava žutih uredosorusa i ispucanje kore nа izdanku kupine, FOTO: Đorđević, 2019.

Slika 2. Žuti uredosorusi nа naličju lista kupine, FOTO: Đorđević, 2019

Ciklus razvoja

Kuehneola uredinis može prezimiti nа dva načina: u оbliku teleutospora nа opalim listovima i micelijom u zaraženim izdancima. U proljeće sе ovaj patogen aktivira, nа miceliji (potiče od ecidiospora) sе formiraju uredosorusi sа uredosporama kojima sе infekcija dalje širi. Kada sе formiraju uredosorusi, rasejavanje patogena može trajati dо kraja vegetacije. Nа kraju vegetacije sе јavljaju teleutosorusi nа naličju lista (slika 3). Razvoju patogena pogoduje toplo i vlažno vreme tokom proljeća.

Slika 3. Pojava sivih teleutosorusa nа naličju lista kupine, FOTO: Đorđević, 2019.

Suzbijanje

Treba primjeniti sve mjere zaštite. Оd mehaničkih mjera preporučuje sе uklanjanje zaraženih izdanka, pri čemu sе značajno smanjuje infekcioni potencijal patogena. U оkviru hemijskih mera treba izvesti nekoliko tretiranja dо početka cvjetanja kupine i јedno tretiranje nа kraju vegetacije. Оd fungicida mogu sе primjeniti neorganska јеdinjenja bakra i tо u vrijeme mirovanja vegetacije. Tokom vegetacije treba primjeniti dva tretmana dо početka cvjetanja i tо nа bazi  а.s mankozeb, а.s kaptan (prvi tretman), а.s difenokonazol, а.s tebukonazol, а.s boskalid + piraklostrobin (drugi tretman). Posle berbe kada dođe dо opadanja lišća primjeniti neorganska jedinjenja bakra.

Novica Đorđević, master inženjer zaštite bilja

Izvor: poljoprivrednenovosti.com

PROČITAJTE:

Zaštita maline poslije završene berbe za veći prinos sljedeće godine

Osnovno đubrenje kupina u kasnu jesen

Vrste kupine i njihove karakteristike

Kako da lakše ogulite kuvana jaja?

Agrosavjet
-
0
Kako da lakše ogulite kuvana jaja?

Jaja su omiljena hrana mnogima, a konzumirana u pravoj količini dobra su za naš organizam. Pržena na oko, kao kajgana, poširana jaja, kuvana – toliko je načina da se pojedu.

Naravno, jedan od najbržih i najlakših načina pripreme jaja, a takođe i način na koji se njihova trajnost povećava, je kuvanje jaja. Sa kuvanim jajima pripremamo razne specijalitete od jaja i štedimo vrijeme i novac.

Mnogi od nas sa nepovjerenjem gledaju na ovakvu pripremu zdrave hrane, jer ih ljuštenje jaja nervira i teško im je, a ponekad ih potpuno odvikava od potrošnje kuvanih jaja.

Ne bojte se, postoje jednostavni načini da se jaja ogulite brzo i lako.

Vjerovatno prva stvar koju možemo da uradimo je da ih pripremimo za lako guljenje tokom samog kuvanja. Postoje različite opcije, ali najpopularnije od njih su stavljanje kašike sirćeta u vodu ili malo sode bikarbone.

Opcije

Jednom kada ste skuvali jaja, radi lakšeg ljuštenja poželjno je staviti ih u posudu sa hladnom vodom ili da ih prelijete hladnom vodom, tako ćete prekinuti postupak kuvanja i bjelance se neće zalijepiti na ljusku.

Nakon što se jaja ohlade, možete nastaviti sa samim guljenjem, za šta takođe postoje trikovi. Jaje možete kotrljati na drvenoj dasci, ali pažljivo, bez prejakog pritiskanja kako ga ne biste smrvili.

Druga opcija je da lupnete jaje nožem ili kašikom da biste ga slomili i formirali veće pukotine u ljusci, nakon čega ćete ga lakše oguliti.

Treća opcija je da pronađete šuplju stranu jaja, da izbušite malu rupu i snažno duvate da biste odvojili belance od ljuske, ali ovo nije preporučljiva opcija ako ćete služiti drugima kuvana jaja.

Poznata je i metoda sa vodom u tegli – sipajte malo vode u teglu, stavite jaje unutra, zatvorite poklopcem i snažno promućkajte dok ljuska sama ne otpadne.

Postoje različiti načini uz koje možete lako oljuštiti kuvana jaja ali imajte na umu – najbolje je da ne kuvate sasvim svježa jaja.

Izvor: bonapeti.rs

PROČITAJTE:

Trik za KUVANJE JAJA: “Ovo je genijalno, potpuno menja SVE”

Kada nestane jaja ova namirnica je najbolja zamjena za njih!

Povećajte nosivost jaja kod vaših koka – Hranite ih bijelim lukom!

Šta se od poljoprivrednih radova obavlja u novembru

Agrosavjet
-
0
Šta se od poljoprivrednih radova obavlja u novembru

Novembar je promjenljiv mesec, jer se u njemu smjenjuju sunce, kiša, vjetar, mraz, pa čak krajem mjeseca može da iznenadi i sneg. Zato je u ovom mesecu krajnje vreme da povrtarske i voćarske plodove sakupite, kako se ne bi smrzli.

U vrtu i bašti treba da je obrano svo kasno povrće , što se najviše odnosi na kupusnjače i kasno korjenasto povrće, koje treba da se na pravilan način uskladišti, bilo u trapove, konzervira ili zamrzava. Bašta se čisti od ostataka, prekopa duboko i ostavi da izmrzne tokom zime.

Na njivama se privodi kraju berba kukuruza i vađenje korijena šećerne repe. Isto tako i sjetva ozimih strnih žita treba da je već pri kraju.

Površine koje neće biti zasijane ozimim kulturama, već ostavljene za sjetvu u proljeće treba poorati duboko, pođubriti mineralnim i stajskim gnojivom. Izorana brazda ostaje otvorena tokom zime da bi bolje izmrzla i prikupila zimsku vlagu.

Ukrasne biljke, ukrasno žbunje i grmlje treba da se zaštiti od zime radi izmrzavanja pokrivanjem slamom ili nekim materijalom protiv izmrzavanja. Travnjak treba da se pokosi ne previše nisko, očisti od korova i mahovine, potom prozrači i pođubri gnojivom sa povećanim sadržajem fosfora i kalijuma.

Ukoliko nema mraza sredinom mjeseca idealno je vreme je za sadnju voćki, listopadnog drveća i žbunastog bilja.  Vrijeme je i za uređenje voćnjaka, valjalo bi pograbljati lišće, trebalo bi da pokupite otpale voćke, posebno one zaražene monilijom.

Novembar je idealan mjesec za rezidbu starijih voćaka kako biste ih podmladili.

Izvor: sjemenarna.net

PROČITAJTE:

Zimska proizvodnja povrća u plastenicima

Zašto je važna zimska rezidba šljive?

Šta se sve može sijati/saditi u jesen?

PERŠUN – Može biti fatalan za kardiovskularne bolesnike

Agrosavjet
-
0
PERŠUN – Može biti fatalan za kardiovskularne bolesnike

Peršun obiluje vitaminom K koji može biti fatalan za kardiovskularne bolesnike. Vitamin K pospješuje zgrušavanje krvi, zbog čega je veoma važno da srčani bolesnici budu oprezni kad ga uzimaju, navode stručnjaci.

Ruska liječnica Jelena Mališeva nazvala je taj nutrijent “ubicom” jer može dovesti do pojave tromboze koja pak može uzrokovati infarkt ili plućnu emboliju.

Tromboza je jedan od najčešćih uzroka obolijevanja i smrti u savremenom svijetu. Pod trombozom podrazumijevamo stvaranje ugruška (tromba) u venama u nozi. Uslijed začepljenja krvne žile otežan je prolazak krvi koja treba da se vrati u srce. Kada se vena potpuno začepi, kroz nju uopće ne prolazi krv.prenosi

Uslijed slabe cirkulacije u venama krv protiče sporije, a ponekad dolazi i do zastoja u protoku. Česte su i promjene na stijenkama vena ili je sposobnost zgrušavanja krvi poremećena. Gomilaju se krvne pločice, crvena i bijela krvna zrnca pa se stvara ugrušak.

Ta bolest često je povezana sa životnom dobi, neaktivnim načinom života, prehranom i postojećim kardiovaskularnim problemima. Posebno je važno da oni koji već uzimaju antikoagulanse (razrjeđivači krvi) obrate pozornost. Ti lijekovi pomažu u borbi protiv stvaranja krvnih ugrušaka, međutim postoje supstance koje blokiraju njihov učinak.

Najopasniji od njih jest – običan peršun. Sadrži puno vitamina K, koji potiče zgrušavanje krvi.

“Kada se krvni ugrušci formiraju u krvnim žilama i ne otope, to može dovesti do fatalnih posljedica“, rekla je Mališeva.

Osim peršuna, vitamina K ima i u sljedećim namirnicama: šparoga, brokula, prokulica, karfiol, mladi luk, kelj i špinat.

Izvor: trecaobhrvatska.com

PROČITAJTE:

Planinske breskve – Ljekovita voćka za koju vjerovatno niste ni čuli

Šta je AMARANT i koja ljekovita svojstva posjeduje?

Pelin: Ljekovita svojstva i gajenje

Rotkvica – Idealan čistač organizma

Agrosavjet
-
0
Rotkvica – Idealan čistač organizma

Rotkvica ima antibakterijska i antigljivična svojstva. Pomaže kod bolesti dišnih puteva, naročito kod kašlja i astme. Izvanredan je lijek protiv žutice, jer normalizira proizvodnju bilirubina. U liječenju žutice, osim ploda, korisni su i listovi.

U liječenju žutice, osim ploda, korisni su i listovi.

Ukoliko ste na dijeti, jedite rotkvicu zbog njene niske kalorijske vrijednosti. Kao prirodan diuretik uklanja višak tekućine iz organizma. Ublažava bol i pečenje kod mokrenja, čisti bubrege i smanjuje rizik od upala mokraćnog sistema.

Rotkvica se ne preporučuje osobama koje imaju upalu sluznice, želuca i crijeva, čir na želucu, kao ni bubrežnim bolesnicima.

Izvor: avaz.ba

PROČITAJTE:

Rotkvica nije zahtjevno povrće, a prva berba dolazi jako brzo!

Za svaku vrstu važe različita pravila: Da li je zdravije svježe ili kuvano povrće?

Ukrasni kupus – Raskošne boje u tmurnim danima, ovo je pravi zimski dragulj

Agrosavjet
-
0
Ukrasni kupus – Raskošne boje u tmurnim danima, ovo je pravi zimski dragulj

Ukrasni kupus (kelj) cijenjena je ukrasna biljka zbog svoje boje unutarnjih listova. Zbog svog prepoznatljivog i zanimljivog izgleda nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a najljepše će izgledati ukoliko ga posadite uz niske trave.

U jesen dolazi do sušenja većine biljaka u vrtovima, ali ukrasni kelj tada počinje pokazivati svu svoju raskoš. Porijeklom je iz Europe i Azije, a pripada porodici Brassicaceae (kupusnjača).

Opis

Ukrasni kupus prekrasna je biljka za jesensko i zimsko uređenje cvjetnih gredica i oruba. Svoju ljepotu pokazuje tek u jesen i zimu jer jarke boje dobija tek kada zahladi. Krupne rozete u bež, ružičastim i bordo nijansama učiniti će svaki vrt spektakularnim. Prepoznatljiv je po sivo-zelenom lišću koji mogu biti kovrčavi i izrezani. Ukrasni kupus je dvogodišnja biljka koja u drugoj godini razvija granu sa žutim cvjetićima. U proljeće cvijeta pa je moguće sakupiti sjemenke i ponovno ih posijati.

Neke vrste ukrasnog kupusa su niske i narastu svega 30 cm, dok su neke visoke i narastu do 1 m visine te su pogodne za vaze i aranžmane. Glavice su široke oko 60 cm, ali postoje i sorte koje formiraju veći broj manjih glavica promjera 10-20 cm.

Tehnički je jestiva biljka, ali može biti malo više gorka u odnosu na običan kupus, pa nije tako ukusan.

Uzgoj

Mlade biljčice se ne razlikuju od rasada običnog kupusa.

Sa sjetvom se kreće na otvorenoj površini tijekom svibnja i lipnja te klije 8-12 dana. Sjemenkama je potrebna svjetlost da bi klijale pa ih treba samo blago utisnuti u tlo i ne prekrivati. Krajem kolovoza iznikle biljke treba presaditi na drugo mjesto gdje će ostati preko zime. Voli sunčane i vlažne površine.

Osim u vrt, ukrasni kupus može se posijati i direktno u tegle gdje tijekom ljeta lijepo raste, a u jesen dobije intenzivnu boju.

Ne zahtjeva posebnu njegu, obično tlo i normalno zalijevanje tijekom ljeta zadovoljiti će se njegove potrebe. Ukoliko se uzgaja u tegli potrebno ga je malo više zalijevati jer se tlo u teglama brže suši.

Ukoliko ste se odlučili za sjetvu u zaštićeni prostor, ukrasni kupus je potrebno rasaditi sredinom jeseni tako da se prilagodi hladnijim temperaturama sve dok nije velika razlika u temperature vani i u zaštićenom prostoru.

Kada ga sadite u vrt, donje listove obavezno prekrijete tlom i dobro zalijte. Ne formira čvrstu glavicu kao običan kupus. Svoje jarke boje dobije tek kada temperature padnu ispod 10 °C.

Ukoliko ga niste na vrijeme posijali, ne brinite – možete ga kupit u većini supermarketa i posaditi u vrt ili teglu, a možete se poigrati sa više vrsta ukrasnog kelja (osaka, tokio, paun…) i dobiti pravu simfoniju boja.

Izvor:  agronomija.info
PROČITAJTE:
1...624625626...1.012Stranica 625 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia