Nedjelja, 25 Februara, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZaštita i ishrana biljakaOsnovno đubrenje kupina u kasnu jesen

Osnovno đubrenje kupina u kasnu jesen

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Kompleksno mineralno NPK đubrivo rastura se u novembru ili decembru u količini od 500 do 700 kg/ha. Nakon đubrenja treba obaviti dublju obradu po sredini međurednog prostora.  

Savremeni zasadi kupine su visokointenzivni i vrlo rodni, pa ih treba redovno i obilno đubriti. Za đubrenje kupine koriste se organska i mineralna đubriva, a po potrebi i folijarna (preko lista).

Osnovno đubrenje obavlja se u kasnu jesen i izvodi se kompleksnim mineralnim đubrivima i stajnjakom. Razlog za to je što je korijen kupine dublji nego kod maline. S obzirom na to da su kod nas zemljišta dosta oskudna u humusu, veoma je korisno zasade đubriti stajnjakom. Dobro zgorjelo goveđe ili ovčije stajsko đubrivo dodaje se svake druge godine u količini 30- 40 t/ha. Količine su veće (50 t/ha) ako se dodaje svake treća godine.

PROČITAJTE: Vrste kupine i njihove karakteristike

Poslije rasturanja ovog đubriva obavezno je freziranje ili plitko oranje.

Stajnjak se može dodati i u proljeće, prije prve obrade, ali se mineralno kompleksno đubrivo mora dodati blagovremeno u kasnu jesen.

Kompleksno mineralno đubrivo

Kompleksno mineralno NPK đubrivo rastura se u novembru ili decembru (što zavisi od tipa zemljišta) u količini od 500 do 700 kg/ha. Nakon đubrenja treba obaviti dublju obradu (10-12 cm) po sredini međurednog prostora.

Kombinacije koje najviše odgovaraju kupini su NPK 10:12:26+3% MgO ili NPK 8:16:24 ili NPK 7:14:21. U godini kada se unosi stajnjak ove se količine mogu smanjiti do 3 odsto. Ukoliko se đubrivo ubacuje samo u redove, količine se smanjuju za polovinu. Za tačnu dozu đubriva najbolje je uraditi agrohemijsku analizu zemljišta.

Kupina je voćna vrsta koja za svoj razvoj i plodonošenje zahtijeva veliku količinu kalijuma, nešto manje azota, a zadovoljava se znatno manjim količinama fosfora. Najveće potrebe za kalijumom kupina pokazuje od početka vegetacije pa do kraja sazrijevanja plodova, a za azotom u prvoj polovini vegetacije kada je intenzivan porast izdanaka i rodnih grančica.

Na alkalnim zemljištima koristiti od azotnih đubriva amonijum-sulfat, a na kiselim KAN. Kod fosfornih đubriva, na alkalnim zemljištima dodavati superfosfat, a na kiselim tomasovo brašno. Što se tiče kalijumovih đubriva, treba imati u vidu da joni hlora u zemljištu veoma negativno utiču na razvoj i plodonošenje kupine, pa je potrebno, kad god je to moguće koristiti kalijum-sulfat, a ne kalijum hlorid.

Prihranjivanje

Prihranjivanje se obavlja u proljeće u dva navrata. Prvi put u fazi kretanja vegetacije, odnosno poslije vezivanja i rezidbe (sredinom pa do kraja marta). Nakon prvog prihranjivanja treba obaviti dublju obradu (10-12 cm) po sredini međurednog prostora. Drugo prihranjivanje treba obaviti pred sam početak cvjetanja (u zavisnosti od potrebe). Prvo prihranjivanje obaviti sa 200-250 kg/ha KAN-a ili 300 kg/ha amonijum-sulfata ili 150 kg/ha uree. Drugo prihranjivanje (zavisi ako ima potrebe za njim) obaviti sa 200 kg/ha KAN-a. U godini u kojoj je upotrebljen stajnjak drugo prihranjivanje može izostati da se ne bi unijela prevelika količina azota. Ako se đubrivo rastura samo duž reda, količine treba prepoloviti.

Sa primjenom azotnih đubriva se ne smije kasniti jer to ima za posljedicu kasniji završetak vegetacije, posebno kod puzećih sorti. U pojedinim godinama posljedice mogu biti katastrofalne, jer se povećava osjetljivost na mrazeve, a to je u Srbiji čest slučaj. U slučaju pojave hloroze lišća ili bilo kakvog drugog simptoma nedostatka hranljivih elemenata, može se upotrijebiti kompleksno folijarno đubrivo preko lista.

Autor: Dejan JOCIĆ, dipl. ing.

Izvor: agroplaneta

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI