Naslovnica Blog Stranica 562

Rezidba vinove loze u obliku horizontalne kordunice

Rezidba vinove loze je nužna da biste imali redovnu berbu jer stabljika (lastar) koja je dala grožđe neće više rađati.

Vinova loza se ne prodaje već oblikovana. Ona se može kupiti kao lozni kalem golog korijena ili kao kontejnirani kalem.

Oblikovanje vinove loze obavlja se tokom dvaju perioda: prvo treba stvoriti kratko deblo s većim prečnikom, čokot, za tri do četiri godine, a kasnije se oblikuje vinova loza u obliku kordunice.

PRILIKOM SADNJE

Od kraja februara do marta odsijecite drvenili lastar vinove loze iznad prvog dobro vidljivog, dakle dobro formiranog okca, počevši od osnove.

Ako postoji više lastara, odaberite najsnažniji i odstranite ostale.

Neka se lastar razvija cijelo ljeto pa će krajem sezone dostići visinu od 60 cm do 80 cm.

POGLEDAJTE: Profesionalne makaze za orezivanje voća i vinove loze

GODINU DANA KASNIJE

Od kraja februara do marta odsijecite dobijenu stabljiku – lastar – iznad drugog ili trećeg dobro formiranog, dakle dobro vidljivog okca, počevši od osnove.

Tokom ljeta uspravno vežite vrh izbojka i odsijecite iznad drugog ili trećeg lista sve zaperke koji se razvijaju.

Možete ponoviti taj postupak sljedeće (druge) godine  da biste dobili čokot većeg prečnika. Ali u toj fazi on se već dovoljno razvio kod većine sorti vinove loze.

DVIJE GODINE KASNIJE

JEDNOKRAKA HORIZONTALNA KORDUNICA

Od kraja februara do marta lagano savijte uspravni lastar i vežite ga horizontalno na željenu visinu, prema mjestu gdje će se formirati kordunica. Odsijecite vrh tog savijenog lastara iznad petog ili šestog dobro razvijenog (dakle, dobro vidljivog) okca, počevši od koljenca koje je smješteno prema osnovi.

Odstranite okca na uspravnom dijelu. Tokom aktivne vegetacije odaberite koje ćete kondire ostaviti duž vertikalnog dijela kordunice.

DVOKRAKA HORIZONTALNA kordunica

Od kraja februara do marta odsijecite uspravni lastar iznad drugog okca, na željenoj visini, prema mjestu gdje biste postavili kordunicu. Tokom aktivnog razdoblja vegetacije, horizontalno ćete vezati dva gornja lastara u potpuno suprotnim smjerovima.

Sljedeće godine odsjeći ćete dva dobijena kraka iznad petog i šestog dobro formiranog okca, počevši od pregiba smještenog prema dole. Tokom aktivnog razdoblja vegetacije treba duž glavnih krakova odabrati odgovarajuće lastare.

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Žan-Iv Prat Deni Returanar

Rododendron – Zimzelena biljka koja cvjeta već krajem zime

Rododendron nije zahtjevan za uzgoj, pa ga bez problema mogu uzgajati i početnici. Donosimo vam savjete za uzgoj, sadnju i održavanje rododendrona

Biljka rododendron u prirodi se nalazi na gotovo svim kontinentima, a nerijetko je možemo vidjeti i na našem području. Naročito je rasprostranjen u planinskim područjima Azije, Evrope, Sjeverne Amerike te Australije.

Ova zimzelena višegodišnja biljka karakterističnog je izgleda, a svojim velikim, tamnim listovima i mirisnim cvjetovima idealna je kao ukrasno cvijeće. Cvjetovi rododendrona javljaju se već krajem zime, a dolaze u raznim bojama i nijansama poput crvene, ružičaste, ljubičaste, narančaste, žute i bijele boje.

Uzgoj i održavanje

Što se tiče uzgoja ove specifične biljke, on nije nimalo komplikovan ni zahtjevan. Rododendron voli polusjenovita i prozračna mjesta što znači da ga nije dobro posaditi na izravnom suncu.

Važno je naglasiti da je za uspješan rast i razvoj potrebno osigurati dobro drenirano i humusno kiselo tlo. Osim toga, rododendrom je biljka koja nimalo ne podnosi vapno što znači da ga tlo u koje sadimo nipošto ne bi smjelo sadržavati. Takođe treba voditi računa o tome da rododendron ne sadimo preduboko jer ima vrlo plitko korijenje.

Zalivanje i orezivanje biljke

Redovno zalivanja vrlo je važno kako ne bi došlo su isušivanja i otpadanja listova. Rododendron je najbolje zalivati vodom iz kišnice, prvenstveno zato što ne sadrži kalcij te tako ne mijenja koncentraciju kiselosti u tlu. Biljku bi trebalo zalivati barem jednom sedmično, u ljetnim danima i češće.

Što se tiče orezivanja, rododendron u pravilu nije potrebno pretjerano orezivati, ali ako se na to ipak odlučite, najbolje je to učiniti odmah nakon cvatnje.

Izvor: rtl.hr

PROČITAJTE:

Kamelija – Kako da gajite ovu kraljicu zime

STAVILA SAM OVO U CVIJEĆE I ONO BUJA KAO LUDO: Trik koji ćete obožavati, a besplatno je!

Gardenija: Biljka očaravajućeg mirisa!

Prednosti naklijavanja krompira

Naklijavanje krompira je proces pri kome krtola poslije faze mirovanja prolazi niz  procesa u kontrolisanim uslovima, kako bi dala jake i zdrave klice.

Za postizanje visokog prinosa krompira pored poštovanja agrotehičkih mjera prije i nakon sadnje, veoma bitan faktor je izbor sorte i razvoj dobre, čvrste i kvalitetne klice. Za proces naklijavanja krompira nephodno je obezbijediti odgovarajući prostor sa dobrom ventilacijom, odgovarajućom temperaturom, vlažnosti i svjetlosti, zatim ambalažu (drvene gajbice, sandučiće ili perforirane PVC vreće).

Sa naklijavanjem se počinje 30-40 dana prije sadnje, u početku se taj proces odvija na svjetlosti, koje se kasnije smanjuje. Prve dvije sedmice temperatura treba da je oko 15-18°S, zatim se smanjuje do 15°S,  a u poslednjoj sedmici nakon  pojave klica od 1-1,5 cm temperatura treba da bude 8-10°S, relativna vlažnost kreće se od 85-90%. Prostoriju je neophodno povremeno provjetravati zbog povećane koncentracije ugljendioksida. Od momenta aktiviranja klica osvjetljenost treba povećavati prirodnom ili vještačkom svjetlosti kako bi se spriječilo izduživanje i etioliranost klica. Za vrijeme dok traje proces naklijavanja potrebno je bar 2 puta izvršiti izmjenu rasporeda gajbi, tj. one koje su bile gornje stavljaju se dole i obrnuto, kako bi se obezbijedila optimalna temperatura, svjetlost i protok vazduha za razvoj  normalnih i ujednačenih klica.

Klica treba da je čvrsta, intenzivne boje karakteristične za sortu (zelena, ljubičasta, roza), veličine 2 – 2,5 cm.

Prije sadnje vrši se sječenje krompira zavisno od njegove kurpnoće, na pola ili više dijelova. Međutim, treba imati u vidu da sječeni krompir trpi određen stres jer počinje ranije da klija, ranije stvara krtole i ima kraći vegetacioni period, što je od velikog značaja naročito u proizvodnji mladog krompira, a pored toga dobijamo na uštedi sadnog materijala, a samim tim i troškova sjemena. Za sječenje treba koristiti dezinfikovan nož.

Krtole treba sjeći po uzdužnoj osi da bi se dobio ravnomjeran broj okaca na obe polovine krtola. Sječenje na dvije klice preporučuje se samo ako se krompir gaji na lakšim, strukturnim i plodnim zemljištima, odnosno za uslove brzog nicanja. Sječenje se obavlja 10-tak dana prije sadnje kako bi se stvorila zaštitna opna, tj, zarastanje presječenih dijelova da ne bi došlo do prodora patogena u sjemenski materijal. Zarastanje je najbolje na temperaturi od 15-20 °S i vlažnosti 70-90%.

Prednosti naklijavanja:

  • obezbjeđuje se 100% klijavost;
  • brži rast i razvoj za oko 15 dana;
  • blagovremeno otkrivanje krtola sa nitavim klicama, te se tako smanjuje i % zakržljalih biljaka;
  • biljke ranije niču, pa su manje izložene napadu bolesti u ranim fazama razvoja;
  • obezbjeđeno je brže ukorjenjavanje i iskorištavanje zimske vlage;
  • povećanje prinosa i % suve materije.

Izvor: pssrs.net/autor:

Čokoladna čili paprika – Jako ljuta, a čokoladna

Zemlja porijekla ove paprike je Mexico’s Yucatan Peninsula (za ovu vrstu konkretno, kažu da je dobijena na Jamajci).

Radja tokom cijelog ljeta pa sve do kasno u jesen. Sorta: Capsicum chinense

Treba imati u vidu da obilno radja i da joj treba dosta prostora. Ljutina na skali od 1 do 10 je 9.

Priprema sjemena za klijanje, a kasnije za rasad čili paprike se ne razlikuje mnogo od proizvodnje uobičajene paprike za naše podneblje i veoma je jednostavno.

Sjeme se sije u manje kontejnere i poslije klijanja, kad se pojave prvi stalni listići rasađuje se u veće posude, plastenik ili u bastu, a može i u saksiju.

Pri procesu klijanja bitno je da temperatura bude oko 25 stepeni, zemlja stalno vlazna ali ne i mokra.

Izvor:

PROČITAJTE:

Evo zašto je ljuta PAPRIKA tako ZDRAVA?

Paprika koja može da zaljuti čak 7 lonaca pasulja

Kako uzgojiti ljute papričice u saksiji

Aljma – Kako i kada se sadi zimski luk

Aljma (zimski luk) je povrtna kultura koja se nalazi u svim zemljama Evrope.

Zimski luk je jako otporan prema niskim temperaturama. Vegetacija mu je jako kratka, zato je dobrodošao u proljeće, u vrijeme nedostatka ostalog povrća. Taj luk je višegodišnja biljka, a najviše se troši kao rani luk u proljeće. Lišće mu je posebno bogato C vitaminom. Sitno izdužene lukovice pričvršćene su za skraćeno stablo, ali je svaka posebna, tako da sama biljka izgleda poput struka.

Broj lukovica oko struka može se kretati od 15 do 20 komada. Listovi su tamnozeleni. dugi oko 30 cm. Listovi, osim što sadrže C vitamin, sadrže i karotin, zbog toga su bogatiji i kvalitetniji od crnog luka. U drugoj godini, ako proizvodimo iz sjemena, cvjetonosno stablo može narasti visoko preko pola metra. Cvjetovi, plodovi i sjeme isti su kao i kod luka. Otporniji je na hladnoću od crnog luka. Razmnožavamo ga vegetativno lukovicama koje dobijemo dijeljenjem struka.

Sadnja zimskog luka

Aljma se sadi krajem avgusta i septembra, a u toplijim krajevima u novembru. Sadimo ga u redove razmaka 20 cm i 15 cm između biljaka. Otporniji je na bolesti od luka, a tlo tokom vegetacije treba redovno okopavati. U toku vegetacije može se malo zaštititi radi brže proljetne proizvodnje. U prvoj godini uzgoja režemo samo lišće, i to u dva do tri navrata. U drugoj godini čupamo cijelu biljku i trošimo je. Kad režete lišće, treba ga rezati pažljivo da ne biste povrijedili začetke novih izboja. Aljma se na istom prostoru može uzgajati četiri godine.

Izvor: medjimurje.hr

PROČITAJTE:

Evo kako je najbolje gajiti luk

Crni luk rokambol – Umjesto sjemena donosi arpadžik

Uzgojite savršen PRAZILUK na potpuno prirodan način

Koja je voda najbolja za piće i koje su prednosti mineralne vode u odnosu na “česmovaču”

Ne postoji univerzalni odgovor na pitanje koja je voda najbolja, odnosno najadekvatnija za korišćenje, ali je sigurno da mineralna voda ima mnogo prednosti nad ‘česmovačom’.

Prednosti mineralne vode u odnosu na “česmovaču” su sljedeće:

• Mineralna voda je izuzetno korisna kao zamjena ne samo za vodu koja se prirodno gubi iz organizma, nego i pomaže u održavanju balansa elektrolita, jer je mineralna voda bogata elektrolitima (mineralima) koji su prirodno rastvoreni u njoj.
• Minerali iz vode se mnogo bolje apsorbuju od minerala iz hrane.
• Mineralna voda ima antibakterijska i antifugicidna svojstva.
• Pored ostalog mineralna voda pomaže detoksikaciji, čišćenju organizma, tj. borbi protiv raznih štetnih supstanci, toksina.
• Konačno, mnogo ljudi koji pije svakodnevno mineralnu vodu, pije zbog terapeutskog efekta kod mnogih hroničnih bolesti.
• Mineralnom vodom se postiže balans elektrolita u tijelu i popunjavaju zalihe koje organizam prirodno gubi.

Mineralna voda pomaže detoksikaciji – čišćenju organizma

Mineralna voda je vjerovatno najzdravije piće koje nam je dostupno. Ona uključuje supstance koje su neophodne našem organizmu i mogu pomoći u postizanju optimalnog zdravlja.

Odakle minerali u vodama?

Ove vode dolaze iz dubokih slojeva zemlje gde dolaze u kontakt sa stijenama. Taj kontakt rastvara minerale iz stijena i kada voda izvire ponovo na površinu, dobijamo vodu bogatu mineralima i drugim supstancama. A, mi ne možemo bez njih jer naše tijelo i sve njegove funkcije zavise od prirodnih minerala.

Mineralne vode imaju mnogostruko dejstvo na ljudski organizam tako što djeluju na proces varenja, funkciju sekretornih i endokrinih organa, upotpunjuju svakodnevne potrebe organizma za mineralima. Minerali se u ovim vodama nalaze u rastvorenom obliku najpovoljnijem za njihovu resorpciju.

Stoga prirodne mineralne vode mogu biti dodatni izvor minerala u svakodnevnoj ishrani savremenog čoveka, ishrani vegetarijanaca, u dijetetskim terapijama i u fiziološkim i patološkim stanjima u kojima su povećane potrebe za mineralima ili se oni gube u većim količinama.

Kako odabrati mineralnu vodu ?

Generalizovati upotrebu mineralne vode nije moguće jer su potrebe za sastojcima koje sadrži vrlo specifične za svaku osobu i zavise od uzrasta, fizičke aktivnosti, klimatskih uslova, fizičkog stanja i nutritivnog statusa.

Sve veća upotreba flaširane i mineralne vode zasigurno dovodi i do grešaka u odabiru, a loše je i nekontrolisano korišćenje vode koja nije u skladu sa fiziološkim potrebama organizma. Većina mineralnih voda uključuje slične karakteristike koje ih čine korisnim za postizanje dobrog zdravlja, ali je svaka mineralna voda ipak specifična, ima svoje prednosti i nedostatke. Zbog toga bi izbor mineralne vode, trebalo napraviti u konsultaciji sa doktorom, nutricionistom, posebno osobe koje imaju zdravstvenih problema. Ako ne postoje zdravstveni problemi prije izbora najprikladnije vode za cijelu porodicu, trebalo bi razmotriti neke osnovne kriterijume.

Čitajte deklaraciju pažljivo:

1. Slabo mineralne vode sa suvim ostatkom do 500 mg/l su najprikladnije za cijelu porodicu; Danas se sve više koriste vode niske ili srednje mineralizacije, sa uravnoteženim odnosom makroelemenata i mikroelemenata. Pošto ove vode organizam lakše prihvata, one imaju povoljan uticaj na zdravlje svih kategorija stanovništva i mogu potpuno da zamjene običnu vodu za piće, što nije uvjek slučaj s vodama većeg stepena mineralizacije, čije neograničeno i dugotrajno konzumiranje može da bude i štetno.

-niske koncentracije nitrata i sulfata, hlorida i natrijuma su veoma važne;
-provjerite datum proizvodnje i izaberite što skoriji;

2. Kada je o ambalaži riječ, najbolje je staklo, ali je danas popularna PET ambalaža (polietil tetraftalat), specijalna supstanca za koju istraživanja, do sada obavljena, kažu da može da drži vodu godinu dana bez ikakvih ekoloških promjena.

3. Ugljen dioksid koji se dodaje povećava aciditet vode, a naša dijeta je već bogata sa kiselim nutrijentima tj. namirnice koje jedemo daju uglavnom kiselu reakciju krvi idealnu sredinu za bolesti, kao što je kancer.

Po čemu se mineralne vode razlikuju?

Po suvom ostatku i količini minerala rastvorenih u njoj, po ph vrijednosti i količini ugljen dioksida tj.gaziranosti.

Šta je to suvi ostatak?

U pojedinim tipovima mineralnih voda nalaze se različite koncentracije više elemenata rastvorenih u obliku soli, a njihov suvi ostatak, izražen u miligramima dobija se isparavanjem jednog litra vode na 180°C. Prema količini suvog ostatka, mineralne vode su svrstane u vrlo slabe (prisustvo minerala nije veće od 50 mg/), slabe (do 500 mg/l), visokomineralne (između 500 i 1.500 mg/l) i bogato mineralne (više od 1.500 mg/l).

U sastav mineralnih voda za piće ulaze makroelementi i mikroelementi. Prvi, kao što su natrijum, kalijum, kalcijum i magnezijum, potrebni su organizmu u većim količinama. Pravilnikom o kvalitetu mineralnih voda, ni za jedan od ovih makroelemenata nije predviđeno ograničenje. Mikroelementi su potrebni u veoma malim količinama koje su u nekim slučajevima ograničene propisima zbog mogućeg štetnog djelovanja na organizam, kao i uticaja na izgled i ukus vode (gvožđe).

Hemijski elementi sadržani u mineralnoj vodi najčešće se nalaze u obliku soli rastvorenih u obliku jona. Njihovo dejstvo na organizam je različito.

U našim mineralnim vodama čest je:

Kalcijum

Važan makroelement koji obezbjeđuje normalno funkcionisanje organizma. Zajedno sa fosforom kalcijum čini osnovu koštanog tkiva, aktivira djelovanje najvažnijih enzima, učestvuje u održavanju jonske ravnoteže u organizmu, neophodan je za normalan rad nervnog sistema i kontrakciju mišića, faktor je koagulacije krvi.

Magnezijum

Kritičan element za pravilno funkcionisanje ljudskog organizma, posebno za kardiovaskularni i nervni sistem. Kao kofaktor u više od 300 enzimskih sistema u humanim ćelijama Mg ima odlučujuću poziciju u normalnoj miokardnoj funkciji. Valja svakako znati da je za protektivno dejstvo na kardiovaskularni sistem odgovoran magnezijum, kao i međusobni odnos ovog minerala i kalcijuma.

Zbog prirodne kompeticije, najpovoljniji odnos kalcijuma i magnezijuma je 2:1. Ukoliko je jedan od ova dva minerala prisutan u većoj koncentraciji sprječava apsorpciju drugog. Magnezijum iz vode apsorbuje oko 30% bolje i brže nego dijetalni magnezijum.

Posmatrajući našu ishranu koja je jedva adekvatna u magnezijumu nameće se zaključak da taj relativno mali unos magnezijuma putem vode za piće može biti od presudne važnosti, s obzirom da 1-2 l vode dnevno može povećati dnevni unos oko 20-40% .Poželjno je da nivo magnezijuma u vodi za piće bude bar 30 mg po litru.

Neophodan je kod osifikacije (ulazi u sastav kostiju, daje im čvrstinu i naročito kod mladih organizama, utiče na normalan rast i razvitak). Vitaminu C i B1 je neophodan da bi djelovao. Sprječava starenje ćelija, a, zajedno sa vitaminom C, kalcijumom i manganom, povećava broj i pokretljivost spermatozoida.

Natrijum

Je esencijalni element za pravilno funkcionisanje organizma. Međutim, neki ljudi su osjetljiviji na prisustvo natrijuma u krvi od drugih. Ljudi osjetljivi na natrijum lakše zadržavaju natrijum, što dovodi do nagomilavanja tečnosti i povišenog krvnog pritiska. Sa zalaskom u godine, vaša osjetljivost na natrijum često postaje izraženija.

Većina domaćih flaširanih voda ima visok sadržaj natrijuma u svom sastavu, što baš i nije dobro jer prekomjerno unošenje natrijuma predstavlja značajan faktor rizika u nastanku ateroskleroze i povišenog krvnog pritiska, ali i drugih bolesti, kao što su osteoporoza, nefritis, edem i gojaznost. Zbog toga je upotreba mineralnih voda sa što manjim sadržajem natrijuma najpreporučljivija, tako da u vodi ne bi trebalo da ga bude više od 150 mg/l, a preporučljivo je da ga bude i ispod 50 mg/l.

Kalijum

Je potreban organizmu, ali njegov višak izaziva stres bubrega, pa i prekid njihovog rada, i zato za svakodnevnu upotrebu ne treba koristiti vodu koja ga ima više od 12mg/l. Najnovija istraživanja pokazuju da je silika ili silicijum-dioksid koji je prisutan u nekim mineralnim vodama jako bitan element za organizam.

On je neophodan za stvaranje kolagena kostiju i vezivnog tkiva, za zdrave nokte, kožu i kosu, za apsorpciju kalcijuma, za fleksibilnost arterija i time igra ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Silicijum-dioksid je važan za prevenciju Alzheimer-ove bolesti. Zatim, on stimuliše imuni sistem i sprječava proces starenja ćelija u tkivima. Kalcijum, magnezijim i kalijum povećavaju dejstvo silicijum dioksida.

Nitrati i nitriti

Su zagađujuće materije i u flaširanoj vodi ne bi trebalo da ih bude. Za spravljanje hrane za bebe smije da se koristi samo voda bez nitrita.

-Ako se svakodnevno upotrebljava prirodna mineralna voda, ona ne bi trebalo da sadrži više od 1 mg/l fluorida, kako bi se izbjegla fluoroza zuba i drugi neželjeni efekti.

Jedna od hemijskih karakteristika koja označava kiselost ili baznost vode je pH faktor. Njegove normalne vrijednosti se kreću od 6 do 8, a ako imaju dodat ugljen-dioksid, njegov nivo se spušta i do 4,5. Takva voda može da izazove rastvaranje minerala zuba.

Ako se znaju ovi parametri, pri odabiru flaširanih voda koje će se koristiti u domaćinstvu treba voditi računa o starosti i zdravstvenom stanju svih ukućana, a posebno beba. Na osnovu svega možemo zaključiti da pravim odabirom vode možemo suzbiti, liječiti ili izliječiti bolesti današnjice – stres, gojaznost, dijabetes melitus, arteriosklerozu, a sve to pod kontrolom ljekara i primjenom određene dijeto-terapije.

Koje su prednosti slabomineralne, negazirane, alkalne vode?

Zabluda je, kao što se ranije mislilo, da vode koje ne sadrže veću količinu mineralnih supstanci nemaju nikakvo dejstvo na ljudski organizam. Danas se sve više koriste vode niske ili srednje mineralizacije, sa uravnoteženim odnosom makroelemenata i mikroelemenata. Pošto ove vode organizam lakše prihvata, one imaju povoljan uticaj na zdravlje svih kategorija stanovništva i mogu potpuno da zamene običnu vodu za piće, što nije uvjek slučaj s vodama većeg stepena mineralizacije, čije neograničeno i dugotrajno konzumiranje može da bude i štetno.

Svaka namirnica ima određeni uticaj na pH vrijednost krvi i ostalih tkiva. Gazirane mineralne vode, pogotovo one sa visokim sadržajem ugljen-dioksida, smanjuju pH vrijednost, tj. povećavaju kiselost tkiva i krvi, što između ostalog dovodi do bržeg starenja organizma, te se ne preporučuju se za svakodnevnu upotrebu. Osim toga CO2 je vrlo agresivan gas koji može da ugrozi zdravlje onih koji takvu vodu stalno piju u velikim količinama.

Zato su alkalne vode, odnosno vode sa pH vrijednošću iznad 7, dobar lijek protiv starenja.

Piše: Mr sc.med. Zorica Jovanovski, specijalista higijene, dijetolog Institut za javno zdravlje Srbije “Milan Jovanović Batut”

Izvor: b92.net

PROČITAJTE:

Kako nastaje voda za piće?

Da li ste znali da VODA OD BREZE ima ova ljekovita svojstva

MIMOZA – Stidljiva ljepotica ljekovitih svojstava

Mimoza – Osim što je vrlo dekorativna, ova zimzelena biljka čija je kolijevka Australija, ima i ljekovita svojstva. Kako sadrži tanine, etarsko ulje, palmitinsku i sirćetnu kiselinu, mimoza u vidu čaja jača imunitet, pomaže u zarastаnju rana i dobar je antiseptik.

Mirna ljepotica

Mimoza, spada u mirne i skromne ljepotice. Oni koji su imali iskustva da je “udome” znaju da ona svoju ljepotu pokazuje samo kada je sve oko nje mirno: pri najmanjoj smetnji sklapa listiće, a tek poslije 20 minuta ih ponovo otvara.

Mimoza je u mnogim kulturama simbol žene, emancipacije, slobode i osjećajnosti. U Italiji, Rusiji i Francuskoj vezuje se za Međunarodni dan žena, pa je tradicija da se damama za taj praznik poklanja buket mimoza. Uz to, mimoze su i simbol besmrtnosti i vaskrsenja, raskoši i moći, ali i poštovanja, pa ako nekom želite da učinite “plezir” , poklonite mu mimozu.

Veoma ljekovita

Ova biljka je na istoku – u Burmi, Laosu i na Tajlandu sastojak supa i omleta, a med koji se od nje pravi poseban je delikates. Ne kristališe, a odlikuje se blagom cvjetnom aromom i delikatnom teksturom. Oni koji su ga probali tvrde da je i veoma ukusan!

Osim za jačanje imuniteta, grančice žute mimoze se upotrebljavaju za spravljanje čaja koji pomaže kod upale grla i veoma lako se pravi: u 2,5dl ključale vode sipati dvije kašičice sitno isjeckanih grančica i kuvati na slabijoj temperaturi 30 minuta, pa skloniti i ostaviti 15 do 20 minuta. Procijediti i ispirati upaljeno grlo grgoljanjem.

Stidljiva i “pametna”

Vrsta Mimosa pudica koristi se od davnina u ajurvedskoj medicini: pastom od mimoze tretiraju se hemoroidi, mljeveni korijen zaustavlja krvarenje, a sok od svježeg lista blagotvoran je kod čireva na koži.

Mimoze su generalno u stanju da prilagode svoje ponašanje saznanjima za samo nekoliko sekundi, a mimoza pudica prednjači u tome. Ovo su zaključili naučnici Centra za evolucionu biologiju pri Univerzitetu u Pertu, a vođa tima istraživača dr Monika Gaglijano istakla je da ove biljke nekoliko nedjelja pamte ono što su naučile, čak i ako se spoljašnji uslovi promjene.

Pretpostavlja se da im ovu vještinu omogućava signalna mreža na bazi kalcijuma, koju sadrže ćelije biljke. Gaglijano je objavila i rad u kojem tvrdi da biljke imaju sposobnost da govore putem zvuka…Stidljive, skromne i – pametne…

Inače, mimoza oduvjek predstavlja simbol vjernosti. Postoji legenda po kojoj je mimoza ovekovečena kao simbol zabranjene, i vjerne ljubavi dvoje mladih: sirotog ribarevog sina i bogate devojke koja je voljela žutu boju. Ostalo je zabilježeno da je mirisno žuto cvijeće mimoza tada niklo na mjestu gdje je umro taj ljubavni par.

Izvor: Novosti – Bilje i zdravlje

PROČITAJTE:

Kamilicu nipošto nemojte miješati sa ovim lijekovima

Rtanjski čaj – Ljekovitost, recepti i upotreba

Tinktura od GLOGA I RAKIJE – Reguliše pritisak, ubrzava cirkulaciju, jača krvne sudove i srce

Selekcija jaradi je uslov za uspješan rast i razvoj

Selekcija jaradi – Pravilnim izborom posle 3 mjeseca starosti možete stvorili još bolja grla u sljedećoj generaciji.

U najranijoj mladosti jarad uglavnom dobro napreduju hraneći se majčinim mlijekom. Česta je pojava da koza ojari veći broj jaradi, a nema dovoljno mlijeka za sve njih, zato se javljaju određene poteškoće. U tom slučaju se višak jaradi podmeće pod druge koze, kojima su uginula jarad ili su selekcijom izbačena iz dalje reprodukcije. Sa porastom jaradi rastu i njihove potrebe za hranom. Zbog toga, već u starosti od 8-12 dana treba početi sa njihovim prihranjivanjem i navikavanjem na kabastu i koncentrovanu hranu.

Selekcija jaradi je uslov za uspješan rast i razvoj

U početku treba nastaviti sa selekcijom. Posebnu pažnju treba posvetiti na dvije nasljedne pojave:

  1. Prisustvo malih dodatnih sisa (pasisa) na trbuhu i
  2. Rogatost

Pošto su jarad vrlo živahne životinje, i dosta rano dostižu polnu zrelost, sva muška grla koja se stavljaju u tov treba prethodno kastrirati kako bi im se ublažio temperament i povećala sposobnost iskorišćavanja hrane. Kastriranje muške jaradi treba obaviti pri težini 15-17 kg.

Proces selekcije jaradi

U starosti 2,5 – 3 mjeseca u našim uslovima treba odvojiti mušku od ženske jaradi (da ne bi došlo do parenja i oplodnje). Pri tom treba izvršiti odabiranje najboljih za priplod. Svu odabranu jarad za priplod treba trajno obilježiti, preostala grla najčešće idu na klanje. Sa tri mjeseca života sva jarad se zalučuju, ukoliko to ranije nije urađeno.

Jarad selekcija – odabrana za priplod u narednih 120 dana treba da dostignu težinu potrebnu za parenje (30-35 kg). U produženom tovu jaradi, od tri mjeseca pa nadalje životinje treba toviti dok ne dostignu težinu 25-30 kg. Kada će jarad dostići ovu težinu zavisi od tovnih sposobnosti rase, ali i od intenziteta tova, odnosno da li se tov odvija na pašnjacima ili u objektima sa obilatim obrocima.

Autor: Dipl. ing. stočarstva Tajić Bilal

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Ishrana koza u zimskom periodu – Sijeno, kukuruz i proteinski dodaci

Savjeti za efikasnu mužu koza

Bolest i obrada papaka kod koza

Stočar Kantarević: Ovčarstvo zaustavila pandemija

VELIKA KLADUŠA – Rijetki su poljoprivrednici u Unsko-sanskom kantonu koji se danas bave ovčarstvom, a jedan od takvih je Nevzad Kantarević, mladić iz sela Podzvizd, nadomak Velike Kladuše.

Kaže kako se u proteklim godinama bavio drugim vidovima agrarne proizvodnje, kao što su tov i prodaja junadi, ali da se taj posao pokazao neisplativim.

Poslije toga odlučio se okušati u ovčarskoj proizvodnji, koja se, međutim, susreće s nizom velikih problema.

Stanje na tržištu

„Uzgajam romanovsku pasminu, koja se smatra jednom od najplodnijih vrsta ovaca na svijetu. Odlučio sam se za njih iz više razloga, a jedan je što se lako prilagođavaju načinu ishrane. Trenutno u stadu imam oko stotinu ovaca“, kaže Kantarević za „Nezavisne“.

Dodaje kako je protekla godina za ovčare bila katastrofalna jer je zbog situacije usljed pandemije virusa korona prodaja na tržištu bila veoma slaba.

Kantarević kaže kako je izostao dolazak velikog broja građana iz dijaspore, a kupovna moć domaćeg stanovništva je oslabila, što se odrazilo na tržište.

„Domaćim proizvođačima problem stvaraju i šverceri koji trguju ovcama, tako da imamo velike probleme u plasmanu“, dodaje on.

Kakva je pozicija ovčarstva

Zbog zahtjevnih i komplikovanih procedura, Kantarević kaže kako nije u sistemu poticaja za ovu vrstu proizvodnje, iako je, kako ističe, pomoć države neophodna. Smatra kako bi se što više mladih trebalo uključiti u poljoprivrednu proizvodnju, ali da u ovome segmentu upravo nedostaju stimulacija i pomoć države.

„Situacija je veoma loša jer gotovo svi moji vršnjaci napuštaju poljoprivredu i odlaze u inostranstvo u potrazi za poslom i boljim životom. Ako se ovako nastavi, uskoro ćemo doći u situaciju da na selu neće biti mladih ljudi“, kaže Kantarević.

Poslije niz godina stagnacije, ovčarstvo na prostorima Unsko-sanskog kantona počelo je posljednjih godina da se revitalizuje nakon što je ova oblast stočarstva prije deceniju zapala u veliku krizu zbog pojave zaraznih životinjskih bolesti kao što je bruceloza.

Desetkovan je fond ovih domaćih životinja i proizvođači su dovedeni u vrlo tešku poziciju jer su eutanazirana čitava stada, što je djelovalo destimulirajuće na ovdašnje stočare.

Kada su za ovčarstvo počeli bolji dani, nastupila je pandemija virusa korona, koja je u dobroj mjeri poremetila pozitivne trendove u ovoj grani stočarstva.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Od onoga što bacimo kad pojedemo kajsiju i šljivu Ivana i Marko prave zdrav proizvod

Zimski kupus se nije isplatio Sembercima

Pusta sela oko manastira Tavna: Duhovnik Lazar nekad cijelu sedmicu obilazio kuće, sad svećenje vodice završi za dan

Hljeb od kokosa i badema prepun vlakana i proteina

Kokosovo brašno je posebno dobro prihvaćeno kod pobornika paleo načina prehrane te kod osoba osjetljivih na gluten, a ovo proteinima bogato brašno je izvrsna alternativa tradicionalnom pšeničnom brašnu u svim varijantama.

Baš zato, ovaj hljeb nije još jedan u nizu. Sjajnom kokosovom brašnu pridružio se još jedan pobjednik. Bademovo brašno prepuno je vlakna i proteina te u njemu ostaju svi hranljivi sastojci kao i u jezgri badema osim onih koji se rastvaraju u uljima. Ono što je ipak njegova najveća prednost jeste činjenica da od je ostalog alternativnog brašna, bademovo superiorno i bez problema mijenja pšenično.

Hljeb prepun vlakna i proteina čeka vas u nastavku.

Potrebni sastojci:

  • 80 g kokosovog brašna
  • 120 g bademovog brašna
  • 140 g kokosovog ulja
  • 8 jaja
  • 1,5 žlica jabukovog sirćeta
  • 3/4 čajne kašičice soli
  • 1,5 čajna kašičica praška za pecivo

Priprema: Zagrijte pećnicu na 150 stepeni, a u manjoj posudi zagrijte ulje da se otopi. Dodajte mu jabikovo sirće i dobro promiješajte. U većoj posudi razbijte jaja i dobro ih umutite pa dodajte so, prašak za pecivo, bademovo brašno i mješavinu ulja i sirćeta pa sve dobro promiješajte. Na kraju dodajte kokosovo brašno i sve dobro promiješajte dok ne dobijete homogenu smjesu. Ako smjesa nije dovoljno čvrsta, dodajte još malo kokosovog brašna. Smjesu stavite u kalup za hljeb i pecite 50-60 minuta. Kad je hljeb pečen, stavite da se hladi 20-ak minuta prije nego ga vadite iz kalupa. Držite ga u dobro zatvorenoj plastičnoj kesi kako se ne bi isušio.

Izvor: tvornicazdravehrane.com

PROČITAJTE:

HLJEB će vam biti SVJEŽ DANIMA, TAJNA je u ovom POVRĆU!

Hljeb iz kamenog doba, bez brašna i kvasca – Ovaj recept ćete obožavati!

Cvjetovi crvene djeteline – Čaj, sirup i hljeb