Naslovnica Blog Stranica 557

Gavezova mast po recepturi Marije Treben

Mast od gaveza – Gavez (Symphytum officinale) je biljka koja se ubraja među najneophodnije i najljekovitije biljke koje nam priroda nesebično pruža. 

U narodu je poznata i pod drugim imenima kao crni gavez, crni korijen, klinjak, vela konsolida, opašica, volovski jezik – u engleskom Comfrey. Raste na vlažnim terenima, uz potoke, jarke, rijeke i sl. Cvijeta cijelo ljeto. Listovi su mu šiljasti, dugački i hrapavi. Korijen mu je izvana tamnosmeđ, gotovo crn, dok je iznutra žućkast, sluzav i ljepljiv.

Gavezovo korijenje vadi se u jesen i proljeće kada je i najljekovitije. Od svježe iskopanog korijenja priprema se izvrsna mast koja je lijek za mnoga oboljenja. Naučnici su došli do zaključka da bi redovnom primjenom masti od gaveza milioni ljudi bili izlječeni od bolova u leđima. Istraživanje je sprovedeno nad bolesnicima koji su trpili neopisivu bol, a mast od gaveza uspjela ju je smanjiti za čak 95 %, počevši djelovati već nakon sat vremena od prve primjene.

Benefiti koje pruža mast od gaveza

Mast od gaveza učinkovita je kod raznih vrsta osipa, rana, posjekotina, hemeroida, gihta i sl.
U narodnoj medicini gavez se koristi za ozljede i rane koje teško zacjeljuju te kod uganuća, lomova, kožnih oboljenja, bolova u mišićima, istegnuća i dr.
Djeluje antiflogistički, potiče stvaranje novog koštanog tkiva te uspješno ublažava bolove.
Homeopati tvrde da je gavez jedina biljka koja uspješno liječi mnoga kožna oboljenja poput psorijaze te učinkovito liječi i otklanja čukljeve i giht i druga oboljenja za koje moderna medicina nema lijeka.
Primjenom masti kod svježih rana pospješuje njihovo zarastanje bez ožiljaka te sprječava trovanje krvi.
Gavez u sebi sadrži biljne sokove, karotin, alkaloide, tanine, glikozide, eterično ulje, smole, sluzi te alantoin (aktivna prirodna tvar zaslužna za rast stanica).
Mast se koristi i za liječenje životinja.

Potrebni sastojci  za pripremu masti

4-6 korijenova (250 g)
250 dkg čiste masti
Staklene posudice

Za pripremu masti od gaveza prema receptu iskusne narodne iscjeliteljice koja je poznata širom naše planete i zaslužna za mnoga znanja u lječenju ljekovitim biljem Marije Treben biće vam potrebno samo puno ljubavi.

Priprema :

Svježi korijen gaveza oprati u hladnoj vodi i dobro posušiti nekom pamučnom tkaninom.

Potrebno je 4 – 6 korijenova (oko 250 g), narezati na tanke kolutove, (najbolje keramičkim nožem).

Mast stavimo u emajliranu posudu da se otopi, dodamo joj narezano korijenje. Kratko prepržimo, poklopimo i ostavimo preko noći da se ohladi.

Sutradan mast zagrijemo i procijedimo kroz lanenu krpu ili gazu te sve dobro istisnemo.

Odmah napunimo sterilne staklene posudice (teglice) i spremamo u hladnjak. Na ovaj način možemo je koristiti slijedećih godinu dana.

Savjet – za ljepši miris ove masti možete u nju dodati nekoliko kapi kvalitetnog eteričnog ulja prema želji (lavanda, ruzmarin, čajevac).
Mnogi danas koriste umjesto masti čisti maslac, maslinovo ulje i sl., ali upravo se domaća čista mast koristi još odavnina u narodnoj medicini i smatra se najljekovitijom.

Ova mast neophodna je u svakom kućanstvu, jer je njena moć liječenja mnogostruka.

Izvor: organskocarstvo.blogspot.com

PROČITAJTE:

Napravite svoju KREMU ZA LICE – Donosimo vam 5 veličanstvenih i dugo skrivanih recepata

Napravite prirodnu kremu koja uklanja zanoktice /RECEPT/

Recept za NEVENOVU MAST i za šta je sve dobra

Šta se desi kada pijete kafu na prazan želudac?

Da li je kafa zdrava za naš organizam? Šta se desi kada pijete kafu na prazan želudac, pitanja su koja stručnjaci često postavljaju?

Naravno da pruža brojne pogodnosti organizmu, no postoje neke stvari na koje morate obratiti pažnju.

Kafa je bitan antioksidans, pa je čak dokazano kako i u nekim situacijama sprječava razvoj malignih ćelija. Ukoliko kafu pijete na prazan stomak, onda stvari i nisu tako pozitivne.

Kafa na prazan želudac

U želucu imamo hlorovodičnu kiselinu koja je zaslužna za probavljanje hrane. Međutim, ispijanje kafe na prazan želudac uzrokuje pretjeranu proizvodnju kiselina, ako se to često događa naše tijelo vremenom gubi interes za proizvodnju kiseline samostalno, čime probava postaje sporija.

Međutim, problemi se mogu razviti i u probavne smetnje, žgaravicu i iritaciju crijeva, ako se želudčana kiselina poveća. Ako se ovo događa duže vrijeme, može doći do refluksa kiseline ili čira.

Prema nekim istraživanjima, kafa se brže probavlja kroz naš organizam. To znači da se minerali i vitamini ne apsorbiraju pravilno, što može uzrokovati nedostatak hranjivih sastojaka. Međutim, i kofein takođe ima važnu ulogu. On ubrzava proces uklanjanja tekućine iz našeg organizma putem bubrega, što znači da se kalcijum, cink, magnezijum i drugi minerali također ne apsorbiraju.

Problemi mogu nastati s magnezijumom, jer mnogi ljudi ne dobijaju odgovarajuću količinu. Nedostatak magnezijuma može uzrokovati mnoge probleme poput depresije, astme, anksioznosti, srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska, migrene, bolesti bubrega i slično.

Kafa i zdravlje

1 šoljica dnevno
Prednosti: Šoljica kafe na dan reguliše visinu krvnog pritiska i pozitivno utiče na krvne sudove. Kafa je odličan antioksidant i podstiče moždane aktivnosti.

Nedostaci: Šoljica kafe je dovoljna da vam poremeti san i drži vas budnima tokom noći, potrebno je čak 8 sati da kofein potpuno nestane iz tijela.

2 šoljice dnevo
Prednosti: Ovakva količina kafe na dnevnoj bazi je odlična prevencija protiv Alzheimerove bolesti odnosno od tolike doze kofeina raste količina proteina u mozgu koja utiče na gubitak pamćenja. Ispijanje 2 šoljice kafe 30 minuta prije naporne aktivnosti će pružiti vašem tijelu veliku dozu energije.

Nedostaci: Dvije šoljice kafe u trudnoći prevelika su doza kofeina, jer on utiče na proizvodnju hormona kortizola i adrenalina što može uzrokovati spontani pobačaj.

3 šoljice dnevno
Prednosti: Tri šoljice kafe dnevno sprječavaju nastajanje raka jajnika kod žena. Ova količina crnog napitka pozitivno utiče i na muškarce jer sprječava nastajanje žučnog kamenca.

Nedostaci: Ova doza kafe na dnevnoj bazi zbog velike količine kofeina povećava rizik od srčanog udara.

Naučna studija objavljena u evropskom časopisu za prevenciju raka pokazala je da pasionirani ljubitelji kafe ( tri šoljice na dan) imaju 18 odsto manji rizik razvoja raka jetre, endiometrija, usne šupljine, jednjaka i prostate.

Revizija više od 200 istraživanja o uticaju kafe na srce pokazala je da ljudi koji piju 3 ili 4 šoljice kafe na dan imaju 19 % manji rizik da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti.

Devet naučnih studija pokazalo je da je kafa smanjuje rizik za cirozu jetre. Jedna šoljica kafe dnevno smanjuje taj rizik za 22 %, dvije za 43 %, tri za 57 %, a četiri za čak 65 %.

Izvor: narodnilijek.com

PROČITAJTE:

Da li kafa može da se pokvari?

Da li ste znali kako nastaje najskuplja kafa na svijetu?

Kafa – Arabica ili Robusta ?

Kokcidioza – Krvavi proliv kod živine

Kokcidioza (krvavi proliv) – Ovu bolest izazivaju paraziti iz klase protozoa (praživotinje).

U prirodi postoji veliki broj različitih vrsta kokcidija, ali određene vrste kokcidija napadaju samo određene vrste ptica. Od živine kokcidije najviše ugrožavaju kokoši. I to piliće u starosti od desetak nedjelja.

Jedina vrsta kokošijih kokcidacija napda isključivo slijepo crijevo pilića, a druge vrste – tanko crijevo. Zarazu prenose i siju prije svega oboljela čiji je izmet prepun kokcidija, a zatim ljudi na obući i raznim predmetima zagađenim izmetom zaraženih pilića. Pilići se zaraže najčešće zagađenom hranom i vodom, kljucanjem zaražene prostirke i td.

Kokcidioza se javalja u dva oblika – težem i lakšem. Na početku zaraze obično se javlja teži oblik oboljenja, a kasnije snaga bolesti opada.

Kod težeg oblika kokcidioze tok bolesti je vrlo brz i često se završava uginućem pilića u roku od 4 – 7 dana. Međutim, kada se javi u lakšoj formi bolest se vuče i po nekoliko nedjelja i veoma iznuri oboljela grla.

Foto: ferma.expert

LIJEČENJE KOKCIDIOZE PILIĆA

U kliničkoj terapiji koriste se razna kokcidiocidna sredstva sa dosta uspijeha. U preventivi koriste se kokcidiostatici kroz hranu. Najpoznatiji su jonoforni antibiotici koji mogu biti jednovalentni i dvovalentni. Od jednovalentnih jonofora najčešće se upotrebljavaju Salinomicini, a od dvovalentnih Lasalocidi.

Postoje i vakcine protiv kokcidioze. Jedne su napravljene od živih a druge od inaktivisanih kokcidija. Vakcine su efikasne samo protiv onih kokcidija koje su sadržane u njoj, jer ne postoji unakrsna zaštita između Eimerija, navodi veterina.info.

Međutim i pored mogućnosti uspještnog liječenja, štete od kokcidioze su velike, jer ozdravili pilići zaostaju u porastu i vrlo sporo se oporavljaju. Utvrđeno je da se posljedice bolesti odražavaju i na nosivost živine, tako da nosilje koje su kao pilići bolovale od kokcidioze redovno imaju manju nosivost od grla iste rase i zapata koja nikad nisu bolovala.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Oboljenja živine uslijed nedostatka vitamina (avitaminoza)

Koji su to nedostaci kukuruza u ishrani živine?

Metode određivanja pola kod jednodnevnih pilića

Odlike dobrog pijetla za priplod – Odabiranje prema spoljašnjem izgledu

Liker od mandarina – Sastojci i priprema

Zima je tu, a uz nju i omiljeno zimsko voće – mandarine. Mandarine imaju slatkasti ukus u kojem mnogi uživaju, a uz to su i izuzetno korisne za zdravlje.

Mandarine su voće koje se konzumira u sirovom stanju ali pored toga postoje i mnogi drugi načini njihovog iskorištavanja, jedan od njih je i pripema osvježavajućeg likera.

SASTOJCI ZA LIKER OD MADARINA

  • 1,5 kg domaćih mandarina
  • 0,65 l grape
  • 0,35 l vode
  • 0,5 kg šećera

PRIPREMA

Oguliti mandarine, staviti kore u staklenu posudu, preliti rakijom i macerirati 8 dana. Zatim pomiješati vodu i šećer te prokuvati 15 minuta.

Rashladiti sirup i pomiješati sa maceratom. Procijediti, uliti u boce i ostaviti da stoji 30 dana na tamnom i hladnom mjestu.

Izvor: agrosavjet.com/ literatura: mediteranske travarice i likeri

PROČITAJTE:

Liker od NARANDŽE – Čašica zadovoljstva

Liker od jaja – S pravom se smatra jednim od „recepata svijeta“

Ovako se pravi liker od mušmula: Moćan napitak koji jača imunitet, čisti jetru, snižava holesterol!

,,MINIRANA SUŠARA“: Muke mještana semberskih sela – zbog lopova meso mora pod ključ

Mještani semberskih sela, već nekoliko godina unazad, suočavaju se sa čestim krađama mesa iz pušnica, pa su sušare u zimskim mjesecima, najčuvaniji objekti u domaćinstvima.

– Kuće, a pogotovo pušnice, nismo zaključavali ni tokom rata – priča S.M. iz Ostojićeva kod Bijeljine i dodaje da posljednjih nekoliko godina koriste sva raspoloživa sredstva da sačuvaju meso od lopova.

– Prvo smo, pored lanaca i katanaca, pokušali lopove da uplašimo sa velikim fotografijama krvožednih pasa, pa smo lijepili upozorenja „pazi, visoki napon“ i na kraju, došlo je do mina, priča ovaj dosjetljivi domaćin, i dodaje, da je na lopovima, da provjere, da li je stvarno minirano.

U ovim nadmudrivanjima sa lopovima, ostale su brojne priče i anegdote, a jedna se još uvijek prepričava, kako je domaćin pomogao lopovima da mu ukradu tele…

– Nedaleko od kuće, u mračnom sokaku, dok sam se vraćao od prijatelja, primijetim dvojicu momaka kako se muče da utovare tele u kamion… Zamole me da im pomognem, i tek ujutru, kada sam otišao u štalu, shvatim, da sam lopovima utovario svoje tele – pričao je ovaj ojađeni domaćin.

Izvor: novosti.rs

PROČITAJTE:

Lopovi odnijeli 70 kilograma suvog mesa

RED ŠUNKE, RED SLANINE Jesti suhomesnate đakonije, a ostati zdrav – Evo u čemu je tajna

Rezidba voćaka stradalih od zimske hladnoće

Većina listopadnih voćaka u razdoblju dubokog zimskog mirovanja može podnijeti temperature oko 20 ºC ispod nule. Ponekad se ipak dogodi da voćke jako stradaju od zimske hladnoće.

KAKO POMOĆI VOĆKAMA STRADALIM OD HLADNOĆE?

Prvo se mora utvrditi koji su dijelovi krošnje stradali i kolika je šteta. Na tanjim se granama na više mijesta voćarskim nožem zaraže kora i ako je tkivo ispod kore uobičajne boje i izgleda, možemo biti sigurni da je voćka ostala neoštećena.

Ako je tkivo ispod kore smeđe boje i izgleda suvo, došlo je do smrzavanja na tom mjestu.

S utvrđivanjem oštećenja od hladnoće i rezidbom ne treba žuriti nego pričekati početak kretanja vegetacije da se vidi odakle će voćka početi tjerati mladice.

Sigurno će biti dosta izbojaka čiji su vegetativni pupovi stradali jer su oni manje otporni od debljih grana. Tada mladice rastu iz adventivnih i latentnih pupova na starijm granama i iz vegetativnih pupova jednogodišnjih izbojaka koji nisu stradali od hladnoće.

Grane na kojima nema ni jedne mladice mogu se odstraniti do mjesta odakle izrastaju nove mladice. Ne treba paziti na uzgojni oblik ni lijep izgled jer se rezidbom mora spastiti voćka.

Nakon toga treba pomno pratitit rast voćke i provjeravati postoje li mladice koje znatno zaostaju u rastu i izgledaju uvenulo. Primijete li se takve grane, treba ih odsraniti sve do mjeseta gdje se zarezivanjem kore utvrdi da tkivo ispod nije zdravo.

Mladice će se na oštečenim mjesetima sigurno osušiti jer ne dobijaju potrebne hranjive tvari iz korijena.

Po nekad hladnoća znatno uništi voćku pa je jedino rješenje njezino krčenje i sadnja nove voćke.

Sve mladice treba ostaviti da slobodno rastu kako bi se krošnja što prije obnovila. U sljedeće dvije do tri godine postupnim se izborom najpovoljnijih grana i umjerenim prorjeđivanjem grana obnavlja krošnja. Kasnije se rezidba obavlja uobičajen način.

Ako je voćka manje oštećena obnavlja se samo manji dio krošnje ili pojedini dijelovi garna. Rezidba se tada gotovo ne razilikuje od uobičajene. Obnavljaju se samo stradali didjelovi krošnje, a na neoštećenim dijelovima obavlja se uobičajena rezidba.

Izvor: agrosavjet.com/Autor: prof.dr.sc. Tomislav Jemrić

PROČITAJTE:

Rezidba korijena nerodne voćke

Zašto je važna zimska rezidba šljive?

Bliži se zimska rezidba voćaka!

Zašto dolazi do neplodnosti kod krava

Neplodnost krava je težak i vrlo važan problem. Zbog neplodnosti krava smanjuje se broj teladi i produkcija mlijeka, što izaziva ne samo zootehnički, već i ekonomski problem.

Neplodnost kod životinja je stanje kada ženske životinje ne mogu rađati potomstvo koje je sposobno za život. Uzroci neplodnosti mogu biti razni, a najčešće su u vezi sa načinom ishrane i uzgoja. Životinje su jalove kada ne mogu ostati steone poslije tri uzastopna parenja ili osjemenjavanja. Junice su privremeno jalove ako u uzrastu 16 –18 mjeseci, pri tjelesnoj masi 380-400kg, nisu imale tjeranje, odnosno nisu ostale steone.

Jalovost je u 20% slučajeva urođena, dok je u 80% slučajeva posledica nepravilnog držanja ili loše ishrane: nedostatak bjelančevina, vitamina, minerala; ishrana smrznutom, pljesnivom i pokvarenom hranom; izgladnjivanjem u vrijeme suše;-nedostatak soli. Hrana lošeg kvaliteta i male hranljive vrednosti izaziva jalovost u 50% slučajeva i naziva se gladni sterilitet.

Gladni sterilitet nastaje, najčešće u zimskom periodu kao i početkom proljeća ako se u ishrani koristi loše sijeno, kukuruzovina, slama. Slaba ishra uzrokuje kašnjenje u polnom razvoju ženskih i muških životinja i njihovo kasno uvođenje u priplod.

Slaba ishrana steonih krava i junica dovodi do slabljenja kondicije zbog čega nastaju povađanja (pobačaji) i rađanje teladi nesposobnih za život. Jalove životinje ponovo mogu postati plodne ukoliko se hrane dovoljnim količinama kvalitetne hrane.

Posebno treba obratiti pažnju na unos dovoljnih količina minerala (najznačajniji su kalcijum, fosfor, kalijum, natrijum i hlor) i vitamina koji se mogu unositi u organizam putem preparata: koštano brašno, kostovit ili davanjem putem injekcije.

Kravama i junicama se svakodnevno u ishrani mora davati 30-40gr (jedna supena kašika) kuhinjske soli. Nikako se so ne smije davati jednom sedmično u većim količinama, jer se može izazvati trovanje. Simptomi nedostatka soli su izopačen apetit, kada krava liže zidove štale i pije mokraću i osoku.

Nedostatak soli takođe dovodi do pobačaja, jalovosti, smanjenja lučenja mlijeka, mršavljenja i slabog apetita. Da bi se spriječila jalovost kod krava i junica, štale moraju biti dobro provetrene, svijetle i umerene temperature. Ležajevi moraju biti udobni, suvi, čisti i prostrani. Krave se moraju redovno voditi na ispašu. Oboljenja polnih organa su takođe uzročnici jalovosti, kao i razna druga oboljenja (nogu, kičme, papaka, mišića, vimena, organa za varenje) i greške u osemenjavanju,

– propuštanje gonjenja (vođenja),
– kasno, ili prerano osjemenjavanje,
– pogrešno, nestručno osjemenjavanje,
– osjemenjavanje mrtvim ili slabo pokretljivim sjemenom (spermatozoidima),
– osjemenjavanje suviše mladih i nerazvijenih životinja,
– osjemenjavanje starih životinja (najveća plodnost kod krava je između četvrte i osme godine) su uzroci jalovosti životinja.

Proizvođači moraju shvatiti značaj ishrane i njen uticaj na reprodukciju krava kako bi preduzeli odgovarajuće mjere i smanjili ekonomske gubitke koji tom prilikom mogu nastati.

Izvor: domaćinska kuća

PROČITAJTE:

U kojoj zemlji krave daju najviše mlijeka?

Stres kod stoke: Kako da smirite uznemirene krave

Vrijeme i način sjetve mrkve

Mrkva je u nas najrasprostranjenija povrtna kultura iz grupe korjenastog povrća.

To je dvogodišnja biljka, koja u prvoj godini razvija zadebljali, sočan korijen, radi kojeg je i uzgajamo. Na te­ žim tlima slabe strukture otežan je rast korijena, pa često dolazi do nepravilnog rasta i račvanja, a otežano je i vađenje. Dobro, vrtno tlo, na kojem u toku nekoliko godina uzgajamo povrće, kao npr. kupus, krastavce, papriku, paradajz, dinje i si. vrlo je podesno za uzgoj mrkve.

Mrkva se može uzgajati u svim našim područ­jima. Prema dužini vegetacije razlikujhemo : rane, srednjekasne sorte. Ako nije suviše hladno, a tlo je prikladno vlažno, rane sorte možemo sijati od kraja februara/veljače, te u martu/ožujku. Srednje rane i kasne sorte možemo sijati od maja do kraja juna. Kasne sorte rastu duže vremena i daju veće prirode. U mediteranskom području možemo sijati mrkvu od ranog proljeća do jeseni, pa dolazi za potrošnju u toku cijele godine. Sjeme niče vrlo sporo.

Da brže nikne, navlažujemo sjemena na sobnoj temperaturi (18-22°C), i to 1-2 dana, pa tek nakon toga sijemo u redove razmaka 20 – 25 cm.

Čim nikne, prorjedujemo biljke na razmake 8 – 10 cm što ovisi o sorti. Neke sitne sorte mrkve mogu se sijati i gušće, kao npr. pariška rana. Na 1 m² treba 2 – 8g sjemena (ovisno o gustoći i sorti). Tlo za sjetvu mrkve treba duboko prekopati, obično do 25 cm, tako da bi se što više prorahlilo i time osigurali najbolji uvjeti za razvoj korijena.

Prije sjetve gnoji se kompleksnim NPK mineralnim gnojivom 7:14:21, i to 150 g/m², a uz drugo okopavanje treba prihraniti sa 30′ g/m² KAN-a. Njega mrkve sastoji se u prorjeđivanju, okopavanju, plijevljenju i prihranjivanju.

Mrkvu vadimo za suvog vremena, jer vlažne brzo gnjiju. Sitnije sorte možemo čupati rukom, a krupnije vadimo motikom.

PRINOS MRKVE

Prinos zavisi o sorti, pa tako: rane male sorte mogu dati 1 do 2 kg, kasne i krupnije i oko 2,5-5 kg a i više na 1 m². Za najraniju proizvodnju najpodesnija je sorta pariška rana, zatim su u nas vrlo rasprostranjene sorte nantes, šantenaj, braunšvajska i neke druge.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Ljubičasta MRKVA – zbog BOJE ima veću ulogu po naše ZDRAVLJE

Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja

Radovi u povrtnjaku u februaru

Februar je mjesec, kada se polako, ali sigurno nazire dolazak proljeća, pa samim tim i posla u polju ima više nego što je toga bilo u prethodnim mjesecima. 

Pogledajte koji su to radovi u bašti u feburaru:

Sije se: mrkva, peršun, cikla, grašak , bob, luk.
Sije se u zaštićenom prostoru : kupus proljetni, kelj proljetni, salata proljetna, paradajz, paprika, patlidžan.
Sadi se: češnjak, kupus proljetni, kelj proljetni, artičoka.

Bere se: mrkva, peršun, blitva, kupus zimski, kelj zimski, kelj pupčar, cvjetača, salata, endivija, radič, raštika, špinat, poriluk.

Detaljno se pregledava svo povrće u skladištima i odstranjuje svo bolesno.

Ako nije pripremljeno u jesen, a vrijeme je toplo, priprema se klijališno tlo i dezinfikuje se.

Prikuplja se bioenergetskimaterijal za zagrijavanje zaštićenog prostora, zbija se i pokriva do upotrebe, puni se u klijališnu jamu za uzgoj presadnica ranog povrća.

Priprema se klijalište ili drugi zaštićen prostor za sjetvu. Ako je vrijeme toplo, a tlo se dobor prosu­šilo, obavlja se obrada, đubrenje i predsjetvena priprema zemljišta za kulture koje se siju ili sade krajem mjesec i u martu.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Šta se sije u bašti u februaru i martu

Program radova na pčelinjaku u FEBRUARU

Koja zemljišta su najbolja za proizvodnju maline?

Za malinu su povoljna rastresita, propustljiva i slabo kisela zemljišta, bogata organskim materijama, koja mogu da prime i zadrže dovoljne količine vlage u toku sušnog perioda vegetacije.

Malina ne podnosi laka, suva, krečna i pjeskovita zemljišta, a ni teška i zbijena zemljišta sa visokim nivoom podzemne vode.

Za gajenje maline podesnije su gajnjače, a za njima dolaze blago opodzoljene gajnjače i aluvijumi.

Teške smonice te teški podzoli nisu pogodni za malinu.

Nova duboka pjeskovita zemljišta koja su dobro obezbijeđena vodom – padavinama u humidnim rejonima ili navodnjavanjem u semiaridnim rejonima – mogu uspiještno da se koriste za gajenje maline.

Na krečnim zemljištima često se pojavljuje nedostatak gvožđa i magnezijuma što dovodi do hloroze lišća i otežane fotosinteze.

Uopšte uzev, za malinu su najpogodnije slabokisela zenljišta čiji pH 6. Ako je pH ispod 5, zemljište je suviše kiselo za malinu, a ako je iznad 7, pojavljuje se nedostatak gvožđa i magnezijuma.

Samo zemljišta bogata humusom u stanju su da prime i sačuvaju dovoljne količine vode za potrebe maline u toku sušnih ljetnih mjeseci.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Sadnja malina u jesen – Određivanje redova i razmaka

Šta prvo trebate uraditi s malinama nakon kupovine

Evo kako do velikog prinosa MALINA: 3 pravila koja se moraju poštovati!