Naslovnica Blog Stranica 524

Liker od koprive i nane – Napravite sami i uživajte u čašici zdravlja

Agrosavjet
-
0
Liker od koprive i nane – Napravite sami i uživajte u čašici zdravlja

Liker od koprive i nane – Kopriva je jedna od najljekovitijih biljaka, a najčešće se koriste list, vrhovi  i korijen koprive.

Koristi se za pročišćavanje krvi i pojačavanje izlučivanja tečnosti iz organizma, pa je našla primjenu kod svih oboljenja izazvanih akumuliranjem toksina u organizmu (ekcemi, glavobolje, reumatizam, giht, artritisi). Kopriva ima blagotvorno dejstvo kod raznih oboljenja koja nastaju kao posljedica pretjeranog opterećenja jetre, žuči, slezine i bubrega toksičnim materijama. Kopriva sprječava nastanak pijeska u bubrezima i bešici.

Nana spada među biljke koje bi uvijek trebalo imati kod kuće, jer dobro dođe kod različitih tegoba. Sadrži visoku količinu mentola, koji je po mirisu čini prepoznatljivom među hiljadama biljaka.

Mentol aktivira receptore osjetljive na hladnoću u koži i sluznici tkiva, zbog čega se javlja osjećaj hlađenja, po kojemu je ova biljka prepoznatljiva. Mentol je čest sastojak zubnih pasti i vodica. On pomaže u sprečavanju bolesti desni i lošeg daha, a pijenje čaja od nane općenito pomaže u održavanju oralnog zdravlja.

Liker od koprive i nane

Sastojci:

  • 1 l grape ili lozove rakije
  • 1 l vode
  • 600 gr šećera
  • 40 vrhova svježe koprive
  • 5 listova nane

Priprema:

Usitnite vrhove koprive i listove nane, stavite u staklenu posudu i dodajte rakiju. Macerirajte 8 dana. Nakon toga pripremite sirup od šećera i vode i dodajte macerirani sadržaj pa ostavite na tamnom mjestu do drugoga dana. Zatim procijedite do bistrog sadržaja.

Flaširajte i do upotrebe ostavite da miruje najmanje nedjelju dana.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Da li ste probali liker od ljubičica? /RECEPT/

Liker od jagoda – Pripremite ovaj mirisni liker i uživajte u čaroliji ukusa

Recept za liker od ljekovitog bilja i meda

CRVENA MRTVA KOPRIVA – Biljka na koju stalno nailazimo i mislimo da je korov ima brojna ljekovita svojstva za koja nismo znali

Agrosavjet
-
0
CRVENA MRTVA KOPRIVA – Biljka na koju stalno nailazimo i mislimo da je korov ima brojna ljekovita svojstva za koja nismo znali

Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum L.) je jednogodišnja biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Latinsko ime roda Lamium potiče od grčke riječi lamos (ždrijelo) zbog oblika cvjetne krunice. Prema drugom izvoru riječ je označavala neku vrstu plosnate ribe, a ime je dato zbog sličnosti cvjetova s usnom šupljinom ribe.

Ime vrste purpureum znači ljubičast. Naziv „mrtva kopriva“ proizlazi iz morfološke sličnosti s običnom koprivom. Ipak, crvena mrtva kopriva nema specifičan neugodan miris i ne izaziva peckanje pri dodiru. Stabljika crvene mrtve koprive naraste do 30 cm visine, donji listovi su okruglasti, a gornji srcoliki, nazubljenih rubova i bez peteljke. Cvate gotovo cijele godine, ako su povoljni uslovi, najčešće početkom februara do kraja oktobra. Široko je rasprostranjena u Evropi i Aziji, čak i u Americi.

Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum L.)

Nicanje crvene mrtve koprive započinje u jesen, a nastavlja se na proljeće. Kao ozima korovna vrsta zakorovljuje strne žitarice, uljanu repicu, povrtnice, travnjake, voćnjake i vinograde. Preventivne mjere smanjenja zakorovljenosti mrtvom koprivom uključuju kasniju proljetnu sjetvu. Naime, obrada i sjetva uništiće već ponikle klijance te spriječiti veću zakorovljenost.

Jestiva i ljekovita

Crvena mrtva kopriva dobro je poznata vrsta naših travnjaka te su u narodu poznata njena korisna i ljekovita svojstva. Medonosna je biljka i jedna od prvih koja cvate u proljeće, stoga je dobar izvor hrane za oprašivače.

Cijela biljka crvene mrtve koprive je jestiva i sadrži mnoga ljekovita svojstva. Pripremiti se može kao salata, supa, a takođe je dobra mljevena i osušena kao začin. Maksimalno se iskorištavaju njena nutritivna svojstva ako je pojedete u salati ili kao dodatak u smoothiju s nekim voćem kako bi neutralizovali ukus.

Biljka ima brojne vitamine (naročito vitamin C), brojna vlakna, a u sjemenu biljke nalaze se mnogi antioksidansi. Zbog sadržaja eteričnih ulja, tanina, flavonoida, organskih kiselina, saponina i drugog, primjena crvene mrtve koprive u narodnoj medicini vrlo je široka.

Djeluje antiinflamatorno, antibakterijsko i antimikotično. Takođe, poznata je kao diuretik i značajna je po smanjenju sipmtoma alergija. Listovi crvene mrtve koprive mogu se staviti na rane ili posjekotine u cilju zaustavljanja krvarenja, a vitamin C i flavonoidi zajedno poboljšavaju imunitet i bore se protiv infekcija.

Učinkovita je i protiv E. coli, uzročnika probavnih tegoba i mnogih drugih bakterija. Ova biljka djeluje i sedativno, koristi se za poboljšanje sna i metabolizma. Crvena mrtva kopriva gotovo da nema otrovnih tvari te je stoga sigurna za korištenje bez straha.

Oprez! Ako se konzumira kao čaj potrebno je poznavati da velike doze imaju laksativan učinak. Treba pripaziti s korištenjem tokom trudnoće, hipotenzije i povećanog zgrušavanja krvi zbog njenog učinka.

Čaj od crvene mrtve koprive

Preporučuje se u slučaju anemije, oboljenja disajnih puteva, nedostatka apetita, bolne menstruacije.

Recept: 2 kašičice osušene biljke staviti u čašu punu vode. Zagrije se do ključanja te odstoji 5 minuta. Preporučena doza je 2 – 3 šolje dnevno.

Autori: Nikolina Begović, Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr., izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović (Zavod za herbologiju, Agronomski fakultet u Zagrebu)

Izvor: gospodarskilist.hr

PROČITAJTE:

BIJELA LOBODA – Ljekoviti korov koji raste u našim baštama!

TUŠT ljekoviti korov koji raste po našim baštama i livadama /RECEPTI/

Mišjakinja – Korov koji se jede

Malčiranje za početnike – Zašto, kada i kako?

Agrosavjet
-
0
Malčiranje za početnike – Zašto, kada i kako?

U ovom članku saznaćete šta je malčiranje, koje su mu prednosti i nedostac i kako se sprovodi.

Jedna od metoda zaštite tla i biljaka koje uzgajamo je malčiranje. Pojednostavljeno rečeno, malčiranje je pokrivanje tla raznim organskim tvarima čiji je cilj održavanje optimalnih uslova za rast biljaka, te sprečavanje, odnosno usporavanje rasta korova. Malčiranje je vrlo jednostavan i koristan proces, a njegove prednosti su višestruke.

Prednosti malčiranja

Prva grupa prednosti malčiranja vezana je uz borbu protiv korova. Zapravo je ovo najjednostavniji i najbrži način borbe protiv korova, i to zbog nekoliko razloga. Kao prvo, malčiranje sprečava korove da rastu, dok sve druge metode, poput kopanja uklanjaju korove, ali isto tako stvaraju uslove novoj generaciji korova da još brže, lakše i jače rastu. Na ovaj se način gotovo u potpunosti mogu ukloniti korovi poput kupina, preslice, slaka i to u vrijeme dok vaša vegetacija raste bez problema.

Za ovaj način rada u vrtu potrebno je puno manje rada i vremena. Jednom postavljeni malč trajaće cijelu sezonu i višestruko smanjiti potrebno vrijeme i rad za redovno okopavanje vrta. Na taj će način vrtove puno lakše održavati i stariji ljudi, ili oni koji su zaposleni i nemaju previše slobodnog vremena. U malčiranom vrtu puno je lakše raditi, lakše se hoda po malčiranim gredicama nego po zemlji, možete hodati po vrtu čak i kad je zemlja mokra, što u vrtu koji nije malčiran nije nemoguće, ali svakako nije preporučljivo.

Još jedna velika prednost malčiranih vrtova je lakše održavanje vlažnosti tla. Ovo je od izuzetne važnosti u ljetnim, toplim mjesecima kada se velike količine vode u vrtu isparavaju. Zemlja pod malčem ostaće duže vlažna, što će biti dobro za biljke, ali će smanjiti i potrošnju vode za zalijevanje.

I za kraj, pogledajmo koje su prednosti prednosti malčiranja kada govorimo o ekologiji. Prije svega, malčiranje reciklira razne prirodne materijale koji bi inače možda završili u kantama za otpatke. Takođe, malč će se s vremenom pretvoriti u prirodno gnojivo koje će dodatno obogatiti vaš vrt.

Iako je malčiranje neosporno sjajna metoda vrtlarenja, ima i nekoliko nedostataka. Nekim biljkama malč jednostavno ne odgovara. To se, prije svega, odnosi na korjenasto povrće, sa izuzetkom krompira. Isto tako, kako malč u proljeće i ljeto hladi tlo, može usporiti klijanje i rast nekih biljaka. Kako malč može povećati količinu gljivica, to takođe može naškoditi nekim usjevima.

Pokazalo se je kako mravi i termiti vole malčirana tla, pa nije baš najbolja ideja malčirati površine koje se nalaze u neposrednoj blizini kuće ili nekog drugog objekta. Puževi su još jedna životinjska vrsta koja ne da voli, nego obožava malč, pa ako sadite biljke koje i inače imaju problema sa puževima, možda bi bilo bolje da upotrijebite neku drugu metodu, a ne malčiranje.

Materijal za malčiranje

Za malč se uglavnom koriste prirodni materijali poput komposta, suve slame ili sijena, lišća, kore drveta, šljunka, piljevine, kore drveta i slično. Kakav malč ćete odabrati prije svega zavisi od dostupnih materijala, ali i nekim drugim elementima. Svakako je poželjno da se koristi presušena tvar, bez obzira o čemu je riječ, jer korištenje svježe trave, na primjer, dovešće do njenog truljenja, što će pogodovati razvoju gljivica, te povećanom broju puževa i drugih štetočina.

Svojevrsno malčiranje je i korišćenje najlonskih folija poput klasičnih crnih folija koje se koriste u nasadima jagoda, krastavaca, tikvica i sličnih biljaka. Te folije obavljaju osnonvi posao malča, odnosno sprečavaju rast i razvoj korova, ali i griju zemlju, što ubrzava rast osnovne kulture.

Kako malčirati

Ako se odlučite malčirati, riječ o relativno jednostavnom procesu, ali koji ipak zahtijeva ponešto vremena i planiranja. Dakle, prva stvar koju morate napraviti je isplanirati koje ćete površine i kako malčirati. Zatim morate nabaviti materijale koje ćete koristiti prilikom malčiranja. Nabolje je da koristite materijale koje inače imate na raspolaganju, poput pokošene trave ili piljevine koja je ostala nakon spremanja drva za zimu.

Prije malčiranja morate napraviti pripremne radnje. To, kao prvo, podrazumijeva da zemljište koje ćete malčirati dobro natopite vodom, da barem 10 centimetara od površine bude mokro. Ako na zemljištu rastu neke biljke, pogazite ih. Gaženje je bolje rješenje od čupanja, jer će te biljke biti prvi sloj vašega novoga malča.

Možete staviti i određenu količinu korova, a preko toga nabacajte sloj suvog lišća, trave, slame, piljevine ili sličnog materijala. Po svemu tome možete posuti malo vapna ili koštanog brašna. Šta ćete odabrati zavisi od dvije stvari – postojeće pH vrijednosti vašeg tla i biljaka koje planirate zasaditi. Naime, ako vaš povrtnjak redovno prihranjujete, bilo dodavanjem organskih, bilo vještačkih đubriva, time povećavate kiselost tla. Kako većini povrtnih kultura više odgovaraju lužnata tla, bilo bi dobro povrtnjak svakih par godina posuti vapnom.

Dobro bi bilo dodati i malo komposta ili nekog sličnog materijala koji će pospiješiti procese razgradnje u malču. Iako je kuhinjski otpad sjajan materijal za proizvodnju komposta, nije ga pametno dodavati u malč, jer može privući miševe, štakore i druge štetočine. Isto tako, iako je neosporno riječ o praktičnoj opciji, korišćenje plastične folije umjesto malča ima jedan veliki nedostatak, a to je taj da plastična folija ne samo da ne hrani zemlju, što malč čini, već i sprečava ulazak prirodnih hranjiva u zemlju.

Malčiranje je neosporno dobra metoda, a njegov uspjeh zavisi od mnogo faktora. Svakako je najbolje voditi računa o specifičnostima terena koji malčirate, materijalu koji koristite, biljakama koje uzgajate i drugim faktorima. Vjerovatno ćete najbolje rezultate postići tokom vremena metodom pokušaja i uspjeha, odnosno grešaka.

Izvor: mojvrt.eu

PROČITAJTE:

Malčiranje – Prednosti i nedostaci

Malčiranje kao mjera suzbijanja korova

Malčiranjem protiv korova

Obratite pažnju – 9 parova biljaka koje nikada ne bi trebalo saditi zajedno!

Agrosavjet
-
0
Obratite pažnju – 9 parova biljaka koje nikada ne bi trebalo saditi zajedno!

Sadnja vrta može biti pravo blagostanje za vašu kuhinju ako znate kako izvuči najbolje iz svojih biljaka i osigurati da budu plodonosne. Osim što trebate paziti na mjesta na koja ih sadite, vrstu tla, sjenovitost i sunčanost prostora, količinu navodnjavanja i sl., trebali biste obratiti pozornost i na to koje biljke ćete posaditi jednu pored druge.

Neke biljke međusobno odgovaraju jedna drugoj, čuvaju se i podstiču rast, dok druge jednostavno ne odgovaraju jedna uz drugu, lakše šire bolesti ili jednostavno mijenjaju okus. Ako želite pomoći svom vrtu, pripazite kod organizovanje svog vrta na to koje biljke ne idu jedna uz drugu i nemojte ih saditi kao susjede.

Koje biljke ne treba saditi jednu pored druge?

Luk i grašak

Tradicionalno se kaže da biljke iz porodice luka ne bi trebali saditi pored graška i pasulja. Razlog tome je što luk sprječava njihov rast i razvoj.

Krompir i paradajz

Postoje neka istraživanja koja kažu da sadnja paradajza i krompira jedno pored drugoga može biti pravi problem. Uzrok tome je što i jednu i drugu biljku napadaju iste bolesti, najčešće plemenjača, pa ako se nalaze jedne pored drugih, puno lakše će se zaraziti, a bolest širiti.

Paprika i pasulj

Paprika i pasulj su jako osjetljive na antraknozu pa ako se slučajno jedna zarazi, lako će se prenijeti i na drugu. Antraknoza se liječi fungicidima a vidljiva je po tamnim i mekanim mrljama na biljkama.

Salata i kupus

Salatu ne bi trebalo saditi pored kupusa jer kupus utiče na njen rast i na njen ukus.

Kupus i grožđe

Još od davnina ljudi vjeruju kako kupus loše utiče na vino koje će se praviit od grožđa izraslog uz kupus.

Mrkva i kopar

Iako nema naučnih istraživanja o ovome, mrkva i kopar se smatraju neprijateljima pa ih ne bi trebalo uzgajati jedno pored drugoga.

Orah i paradajz

Opše je poznato da je orah prozvan lošim susjedom. Njegov korijen proizvodi tvar toksičnu za biljke s dubokim korijenjem. Ako imate ovo drveće u svom vrtu najbolje je saditi vrt u posebne posude ili na povišenim gredicama.

Salata i brokula

Neka su istraživanja pokazala da je salata osjetljiva na hemikalije koje brokula ostavlja iza sebe. Zato salatu ne bi trebalo saditi pored brokule, ali ni u zemlji gdje je prethodno rasla brokula.

Kukuruz i paradajz

Kukuruz i paradajz napada kukuruzni plamenac. Sadnja biljaka koje napada ista bolest rizično je jer se bolest tako lakše širi, a vaši usjevi brže propadaju.

Izvucite najbolje iz svojih biljaka, spriječite eventualno širenje bolesti i pripazite koje biljke sadite jednu pored druge.

Izvor: mojvrt.eu

PROČITAJTE:

Cvijeće i povrće – Šta sa čime saditi?

Neven i kadifa PRIRODNI zaštitnici organskog vrta

10 biljaka uz koje KROMPIR daje bolji ukus i veći PRINOS

Proizvodnja CRVENOG LUKA na organski način – Sadnja, njega i zaštita

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja CRVENOG LUKA na organski način – Sadnja, njega i zaštita

Crveni luk je povrće koje je visokokvalitetna hrana, začin i lijek. Od mineralnih soli najviše ima kalijuma, sumpora i oligo-elemenata, a od vitamina beta karotin, B1, B2, E, H, K, P i vitamin C. Dovoljno je u organizam dnevno unijeti 80-100 g svježeg luka da se zadovolji dnevna potreba organizma za vitaminom

Agroekološki uslovi

Crveni luk pripada porodici lukova i dvogodišnja je biljka. Cvjetno stablo se razvija u drugoj godini života, a cvast sadrži i do 1000 cvjetova bijele ili blijedoljubičaste boje.  Za uspiješno gajenje crvenog luka zemljište treba da je dobro pripremljeno, da je rastresito i prozračno.

Ukoliko je zemljište u bašti još uvijek sabijeno, dobro ga pripremiti mašinama ili ašovom (bar 30 cm dubine) u jesen i prekriti organskim materijalom do proljeća. Pred sjetvu ili sađenje lukovica vilama prorahliti zemlju, poravnati i tek tada pristupiti sađenju.

Crveni luk ne podnosi najbolje kisela zemljišta kao i direktan unos svježeg stajnjaka ili tečnih biljnih đubriva.

Luk je dosta otporan prema niskim temperaturama, sjeme počinje da niče već na 3-5°C, ali mu je optimalna temperatura za klijanje oko 22°C kada može da nikne za 3-5 dana. Rana sjetva obezbeđuje normalan rast biljaka i očekivano formiranje glavica. Ukoliko se lukovice sade u jesen, u fazi 3-4 lista uspiješno mogu da prezime zimu.

Plodored

Plodored se mora uzeti u obzir prilikom pravljenja plana sjetve ili sadnje. Luk zauzima drugo mjesto u plodoredu, za razliku od bliskog rođaka praziluka koji je zahtjevniji po pitanju unosa hraniva. Na istu površinu luk se može vratiti tek treće, a ukoliko imate uslova tj. dovoljno mjesta, četvrte godine, kako bi se na taj način sprečilo širenje bolesti i štetočina.

Dobre predkulture luku su kupus, krastavac, paprika, paradajz.

Sjetva i sadnja

Crveni luk se može proizvesti sjetvom sjemena ili sađenjem arpadžika. Sađenje arpadžika se može sprovesti čim spoljašnji uslovi dozvole tj. zemlja se prosuši u rano proljeće. Lukovice možete proizvesti sami ili ih kupiti gotove. Pri kupovini lukovice ne smiju biti proklijale, uglavnom su klasirane, a ukoliko nisu, sami ih grupišite po veličini.

Sitnije lukovice možete saditi gušće (3-5 cm), a krupnije na većem razmaku.  Lukovice se sade se na dubinu od 2-3 cm, a količina lukovica je 5-7 kg po aru. Birati osrednje lukovice, a nakon kupovine ih, do sađenja, držati na mračnom i suvom mjestu.

Sađenje crvenog luka obaviti tokom februara, marta i aprila. Luk se u organskoj bašti najčešće sadi združeno sa šargarepom čime se obezbjeđuje preventivna zaštita od lukove muve. Redovi mogu biti na razmaku 25-40 cm između redova i 5-10 cm u redu. Ukoliko posadite lukovice gušće, prorijedićete ih vadeći mladi luk u proljeće.

Na veličinu glavice utiče mnogo faktora ali je i gustina sklopa veoma važna. Nakon izvlačenja reda za sadnju, pažljivo zaliti dno kanala, a lukovice blago utisnuti.

Za ranu potrošnju (mladi luk) sađenje lukovica se može sprovesti i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Birati najsitnije ili krupnije lukovice nego one koje sadite za proizvodnju glavica. U zatvorenom prostoru mladi crveni luk se može saditi kao predkultura paradajzu i paprici. Lukovice saditi gusto (5 cm u redu, 10 cm između redova), a mladi luk se može koristiti za jelo čim pera narastu do 25 cm visine, što je otprilike nakon 70-80 dana od sađenja na otvorenom, a za 4-6 nedjelja ukoliko je u zaštićenom prostoru.

Za uspiješno gajenje veoma je važno da je zemljište rastresito i ukoliko to nije slučaj, motikama okopavati iznikle biljke i redovno zalivati. Mladi luk može da zaguši trava pa ga, nakon što sklopi redove i obavite drugo okopavanje (2-3 nedjelje nakon nicanja), ušuškajte u slojeve slame koja će sprečiti pojavu pokorice i isušivanje. Prilikom združene sadnje sa šargarepom vodite računa da ne oštetite mlade biljke i korijen zeleni.

Preventiva i zaštita

Preventivne mjere za sve ove muve jesu: sađenje luka i praziluka zajedno sa šargarepom i nevenom, u  toku vegetacije ukloniti svaku oštećenu biljku i uništiti, sljedeće 3 godine na toj leji ne saditi luk.

Domaća sredstva: oparak od rabarbare, sredstvo od buhača, piretrin, biljna ulja.

Zalivanje

Korijen luka je plitak i biljka je osjetljiva na nedostatak vode u gornjim slojevima zemljišta. Ovo je izuzetno važno ukoliko u proljeće nema dovoljno padavina. Može se primjenjivati sistem „kap po kap“ i navodnjavanje u brazde.

Vađenje i čuvanje luka

Luk se vadi kada lišće počne se suši, a oko 50 -70 % stabljika polegne, tokom prve polovine avgusta. Biljke se mogu vaditi čupanjem ili podkopavanjem. Pera luka odsjeći bar 2 cm iznad vrata lukovice. Ukoliko je suvo i toplo, lukovice postaviti na mreže ili lese da se dosuše. Ukoliko vremenski uslovi nisu pogodni, kišan je period ili je visoka vlažnost vazduha, izvađeni luk obavezno dosušiti uz dodatak toplote. Tokom zime glavice crnog luka čuvati na suvom i tamnom mjestu, u sanducima ili drvenim gajbicama ili upleten u vence. Ukoliko se dogodi da se luk u ostavi smrzne, ostavite ga da se odmrzne jer neće izgubiti na kvalitetu.

Gajenje na terasi

Mladi luk se uspiješno može gajiti na zatvorenim terasama tokom cijele zime, a sem arpadžika, za dobijanje mladih, sočnih listova mogu da posluže proklijale glavice starog luka. Ukoliko nemate sanduke napunjene zemljom, lukovice zasadite u žardinjere.

Autor: Snežana Ognjenović

Izvor: organskabašta.rs

PROČITAJTE:

Suzbijanje korova u usjevu luka

Crni i bijeli luk: Ove biljke nipošto nemojte saditi pored njih u bašti

Proljetni bijeli luk – Kada i kako se sadi

Radovi u martu u organskoj bašti

Agrosavjet
-
0
Radovi u martu u organskoj bašti

Mart mjesec je mjesec sjetve. Potrebno je 7-10 sunčanih dana u kontinuitetu da bi se zemljište prosušilo i ugrijalo što je osnovni preduslov njene obrade i sjetve.

Radovi u martu u organskoj bašti

Đubrenje

Unos organskih đubriva se sprovodi po planu na površinama gdje će se gajiti kulture koje dobro podnose stajnjak ili kompost. Pošto je kasno za unos đubriva pred samu obradu zemljišta, ostaviti zgoreli stajnjak ili kompost sa strane kako bi se kasnije dodao u jamice ili kanale za sađenje, prilikom rasađivanja onim kulturama kojima je neophodno više hraniva.

Leje gdje će se sijati grašak ne đubriti uopšte.

Sjemena

Nabaviti arpadžik crnog i crvenog luka, čenove bijelog luka, sjemena zeleni, praziluka, graška, salate, blitve, spanaća, cvekle.

Važna je dezinfekcija sjemena koje se sije u zdravo zemljište, a naročito je važna higijena u plasteniku i klijalištu gdje se sjeme sije isključivo u dezinfikovano zemljište. Sadni materijal mora biti zdrav, biljke ne povređivati tokom rasađivanja, a po presađivanju ih njegovati, svakodnevno pregledati i odsijecati i uništavati svaki bolesni list. Uništavati osušene korovske biljke oko povrtnjaka jer doprinose razvoju i širenju nekih bolesti.

Sitno sjeme šargarepe, celera, peršuna, salate sijati na dubinu od 0,5-1 cm, srednje krupno sjeme kakvo imaju kupusnjače, rotkve, crni luk, praziluk, paradajz, paprika sijati na dubinu od 2-3 cm. Krupno sjeme imaju tikve, lubenice, dinje, grašak, krastavci, cvekla, spanać, pasulj i njih sijati na veću dubinu, 3-4 cm.

Naklijavati krtole krompira na svijetlom i toplom mjestu ali daleko od direktnog uticaja sunca sve dok izdanci ne počnu da niču. U takvim uslovima iz gomolja izbijaji kratke, čvrste klice koje nakon sađenja brzo izlaze iz zemlje, krompir ranije sazrijeva i prinosi su veći. Krtole su spremne za sađenje kada su izdanci 3-4 cm dužine.

U drugoj dekadi marta sijati papriku, paradajz, kupus, spanać u mlake leje. U trećoj dekadi rasaditi glavičastu salatu, kupus, kelj, a u zaštićeni prostor posijati lubenicu i dinju.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Poboljšajte kvalitet komposta uz biodinamičke kompost preparate

ORGANSKA ĐUBRIVA nejednako djeluju na različito povrće

Značaj stajnjaka u poljoprivrednoj proizvodnji

Rezidba kivija

Agrosavjet
-
0
Rezidba kivija

Rezidba (orezivanje) kivija važno je u prvim gdinama iz razloga da se dobije čvrsta osnova biljke koja će nositi plodove. Zbog toga je važno uzgojiti čvrsto uspravno deblo koje se na odgovarajućoj visini (obično oko 180-200 cm) razgranjava.

Potrebnu visninu je teško postići u jednoj vegetaciji. Potrebno je i nekoliko godina da biljka dovoljno naraste. Na početku prve vegetacije sadnica se skrati na dva ili tri pupa te se odabere jedna jaka mladica upravna rasta, a sve ostale se pinciraju.

PROČITAJTE JOŠ: Muška biljka kivija ne plodonosi – Kako razlikovati pol?

Kada biljka dostigne visinu armature, oblikuju se razgranjenja tako da se odaberu mladice na odgovarajućim mjestima, ovisno o uzgojnom obliku. Na razgranjenjima se dalje uzgajaju nova razgranjenja po načelu „riblje kosti“,  a odstranjuju se mladice koje rastu okomito prema gore ili dole. Ostavljaju se samo one koje su usmjerene lijevo i desno postrance od glavne grane.

Rezidba kivja ili aktinidije
Oblikovanje špalira s tri etaže; a) skraćivanje izbojaka prije početka druge vegetacije, b) oblikovanje etaže, c) izgled biljke nakon rezidbe u razdoblju mirovanja, c) oblikovani špalir s naznačenim rodnim izbojcima

REZIDBA KIVIJA NA OBLIK

Kivi ili aktinidija počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini nakon sadnje. Mladice na razgranjenjima, koje će dati rod i sljedećoj godini, skrate se krajem juna i početkom jula na jedan metar. Tako se zaustavlja njihov rast i bolje se zameću rodni pupoljci smješteni pri osnovi mladica.

U proljeće prije kretanja vegetacije jednogodišnji se izboji ponovo skrate na 8-10 dobro razvijenih pupoljaka. Kada se iz ovih pupoljaka razviju rodne mladice, ponovo se krajem juna i početkom jula skrate na 8-10 listova, računajući od zadnje zametnutog ploda. Postupak se ponavlja na rodnom čvoru i u sljedeće dvije do tri godine ili dok ne dođe do smanjenja rodnosti. Tada treba iz adventivnih pupoljaka uzgojiti novu mladicu za zamjenu rodnog čvora.

Rezidba muških biljaka je drugačija. Nakon cvjetanja odstranjuju se sve mladice na kojima su se nalazili cvjetovi. Time se podstiče rast mnoštva novih mladica koje će u sljedećoj vegetaciji dati cvjetove. One se u julu skraćuju na 50 cm, a zatim ponovo u avgustu na 80 cm od mjesta izrastanja. Rezidba muških biljaka u razdoblju mirovanja nije potrebna.

Izvor: agrosavjet.com / autor: prof.dr.sc. Tomislav Jemrić

Priprema domaće sirutke

Agrosavjet
-
0
Priprema domaće sirutke

Sirutka je tekući nusproizvod u procesu proizvodnje sira i ostalih mliječnih proizvoda. Sadrži mnogo proteina, ugljikohidrate zaostale prilikom proizvodnje sira te soli. Ako Vas zanima kako napraviti sirutku od mlijeka donosimo vam recept.

Surutka ili sirutka je nusproizvod koji nastaje u procesu proizvodnje sira. To je tečnost koja ostaje nakon što se mlijeko zgruša. Surutka ima veliki sadržaj vode, dok je sadržaj kalorija i masti veoma mali.

Sirutka je u izvornom obliku tekućina koja sadrži manje od 1 % bjelančevina i preko 93 % vode. Bogata je hranjivim materijama i nikako je ne treba bacati. Ono najbolje od mlijeka, prilikom njegove prerade u sir, ostaje u njoj. Pored vode, u njoj završi 96% laktoze, 4% kazeina, 50% minerala i soli i 93% proteina surutke. Proteini surutke sadrže mnogo esencijalnih aminokiselina koje se brzo apsorbuju. Esencijalne aminokiseline su one koje ljudsko tijelo ne proizvodi, već se moraju unositi hranom.

Kako napraviti sirutku od mlijeka

Potrebni sastojci za pripremu domaće sirutke su:

Zbog mnoštva hranjivih i ljekovitih tvari koje u sebi sadrži sirutka, odlučili smo vam dati recept za pripremu ovog ljekovitog napitka.

  • 2 l mlijeka
  • sok od jednog limuna

Priprema sirutke:

Mlijeko stavite na kolo da prokuva. Dok je mlijeko još vruće u njega dodajte sok od limuna. Smjesu ostavite da se ohladi. Ohlađenu tekućinu pretočite u boce, koje kasnije spremite u frižider, gdje se i čuvaju dok se ne potroše. Talog koji se stvori u bocama, može da posluži u pripremi jela, poput pite od zelja, ili pite od sira.

Surutka ljekovita svojstva

Ljekovita svojstva surutke su velika, no još nisu u potpunosti istražena. Intenzivna upotreba, odnosno konzumacija surutke dovodi do ubrzane regeneracije bolesnih mjesta u organizmu. Surutka pospješuje razgradnju masti i jača imunitet organizma.

Proteini koji se mogu pronaći u surutki imaju pozitivno djelovanje na apetit. Također, surutka pozitivno djeluje na povišeni kolesterol, a dobra je i protiv karijesa i zubnog kamenca.

Sirutka za jetru – Ako bolujete od bilo kakve bolesti jetre, redovito se pijte sirutka za jetru. Sadrži beta-laktoglobulin koji opskrbljuje organizam aminokiselinama zvanima BCAA, koji pomažu kod uznapredovalih jetrenih bolesti.

Sirutka sadrži i alfa-lactalbumin, koji obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po reguliranju sna i poboljšavanju raspoloženja. Bogat je imunoglobulinima i lizosomom, koji jačaju imunitet, što je vrlo korisno kod kroničnog hepatitisa. Sadrži protuupalni laktoferin, sastojak od neprocjenjive važnosti za one čija je jetra podložna upalama.

Redovito konzumiranje sirutke doprinosi i zdravlju krvožilnoga sustava jer smanjuje razinu glukozu u krvi i snižava krvni tlak te tako smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila.

Izvor: narodnilijek

PROČITAJTE:

Sirutka luči hormon sreće i tjera umor!

Facelija medonosna biljka na radost pčela

Agrosavjet
-
0
Facelija medonosna biljka na radost pčela

Facelija medonosna biljka je veoma zahvalna medonosna biljka. Može se tokom perioda maj – septembar koristiti kao ispaša pčela. To se postiže sjetvom tokom 15 – 20 dana, postepeno. Prinos meda je i do 1.000 kg po hektaru.

Poznato je nekoliko tipova facelije.

Najraširenija je Phacelia tanacetifolia koja je visine 70-100 cm. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja je gusto pokrivena kratkim dlačicama. Listovi su perasto usađeni. Cvjetovi su plavičasti ili modri sakupljeni na vrhu stabljike ili bočnih grana.

Phacelia campanularia je niža biljka, visine 15-20 cm. List je u obliku srca, a cvijet u obliku zvončića zagasito je plave boje, znatno krupniji od prethodnog tipa. Sjeme je znatno sitnije, a takođe i prinos sjemena je manji.

Facelija pripada porodici Hydrophyllaceae, i kao takva dobro je došla u sve varijante plodoreda.

Facelija medonosna biljka na radost pčela

Phacelia tanacetifolia se koristi kao medonosna biljka, a koristi se i kod miješanog cvijeća. Može se koristiti i za zelenišno đubrenje.

Phacelia campanularia je takođe medonosna biljka, ali zbog lijepog cvijeta koristi se više kao cvijetna vrsta u cvijetnim lejama.

Oba tipa imaju prednost da cvjetaju prije svih biljaka. U istovremenoj sjetvi cvjetaju već krajem maja. Pošto je ovo medonosna biljka potrebno je povezati proizvodnju sjemena sa potrebama pčelara.

Cvijeta 45-50 dana poslije sjetve. Cvjetanje traje 30-40 dana. Ako se sjetva podesi u vremenskim razmacima, na pojedinim parcelama, može se period paše ove biljke produžiti tokom celog leta, odnosno od maja do septembra. Cvjetovi daju obilje nektara i cvijetnog praha. Prinosi meda sa 1 ha kreću se od 150-300 kg. Pod povoljnim uslovima (višekratna setva) može se postići i 1.000 kg meda po 1 ha. Boja meda je svijetložuta ili bela, prijatnog mirisa i ukusa i odličnog kvaliteta.

Pored ispaše za pčele facelija se koristi za pripremu sijena za stoku i za proizvodnju sjemena.

Agrotehničke mjere

Zemljište

Najbolje uspijeva na kvalitetnim zemljištima kao što su karbonatni – černozem, livadske crnice i aluviumi, ali može se sijati i na drugim tipovima zemljišta. Predsetvena priprema treba da je što kvalitetnija, da obezbijedi uslove za dobru sjetvu, zatim ujednačeno i dobro nicanje. Važno je da se pre nicanja ne stvori pokorica na površini, jer su klijanci facelije vrlo nježni.

Đubrenje

Ako se facelija proizvodi za krmu količina mineralnih đubriva zavise od više uslova kao što su predusjev, plodnost zemljišta, itd. Prosječna količina NPK koja se unosi pod osnovnu obradu iznosi oko 300 kg/ha đubriva. U prihranjivanju dodaje se dodatnih 50 – 100 kg azota.

Na plodnim zemljištima đubrenje se u potpunosti može izostaviti posebno ako je proizvodnja facelije namenjena za pašu pčela.

Sjetva facelije

Ona se obavlja u drugoj polovini marta. Za proizvodnju krme sjetva se obavlja žitnim sijalicama na međuredno rastojanje od 25 cm ili 12,5 cm. Dubina sjetve treba da bude 2-3 cm. Količina sjemena je 5-10 kg/ha. Jedna od specifičnih osobina facelije jeste da je klijanje sjemena inhibirano sunčevim svjetlom zbog čega ono NE smije ostati na površini.

Sjetva facelije za pašu pčela je svakih 15-20 dana. Na ovaj način obezbijeđuje se kontinuitet paše u cijelom vegetacionom period paše ove biljke produžiti tokom cijelog ljeta, odnosno od maja do septembra.

Na ovaj način obezbijeđuje se kontinuitet paše u cijelom vegetacionom periodu. obavlja se do polovine jula mjeseca u vremenskim razmacima.

Hemijske zaštitne mjere

Upotreba herbicida je moguća, ali treba biti oprezan sa izborom i vremenom primjene, naročito nakon razvoja petog lista. Kod proizvodnje facelije za pašu pčela pesticide je poželjno izostaviti, a sjetvu obaviti na 12,5 cm razmaka redova uz utrošak sjemena od 10-12 kg. U ovako gustom usjevu korovi će teško doći do izražaja. Setva facelije za pašu pčela je svakih 15-20 dana.

Kosidba facelije, medonosne biljke

Ako se usjev gaji za proizvodnju krme najbolje je započeti kosidbu facelije pred početak punog cvjetanja.

Kada se u donjem dijelu klasa vide sjemenke, usjev može da se tretira desikantima. Nakon nekoliko dana kada je usjev suv kombajnira se žitnim kombajnom. Ukoliko nije izvodljivo koristiti desikante usjev se može direktno kombajnirati, ali gubici su veći. Takođe, ako se izbjegava upotreba desikanta može se obaviti dvofazna žetva. Usjev se pokosi travokosačicom i ostavi u otkosima da se prosuši 5-7 dana, te se poslije toga kombajnom “pokupe” otkosi, izvrši vršidba. Nakon žetve sjeme se dosuši po potrebi.

Dipl. ing Svetlana Zlatarić

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Koje medonosno bilje da posijemo u blizini pčelinjaka

Dracena – Njega, presađivanje i razmnožavanje

Agrosavjet
-
0
Dracena – Njega, presađivanje i razmnožavanje

Dracena je biljka iz porodice Agavaceae, porijeklom je iz Afrike i svojim izgledom podsjeća na palmu ili juku. Još se naziva i zmajevac, jer joj ime potiče od grčke riječi drakania i znači ženski zmaj.

Izuzev pojedinih vrsta sobni varijeteti dracene su obično visoki 40-60 cm. Godišnje poraste 10-15 cm. Ima duge, kopljaste, blago savijene listove. Na vrhu biljke stalno izrastaju novi listovi, dok donji odumiru i vremenom razgolićuju stablo. Sok dracene je crvene boje i nazivaju ga – zmajeva krv. Nekim vrstama ljeti izrastaju lijepi bjeličasti cvjetovi. Pri kupovini, biramo biljku sa zdravim, neoštećenim listovima. Ako je prošarana, boja treba da je jasna.

NJEGA

Draceni je potrebno monogo svjetla, ali je treba sklanjati sa podnevnog sunca. Najpogodnija temperatura je 18-22 ºC, ali ne smeta i ako je viša. Tada je potrebna veća vlažnost od uobičajene, kada je zalivamo jedanput ili dvaput nedeljno, u zavisnosti od godišnjih doba. Ona se orašava vodom 2-3 puta nedeljno, ali ne kada je okupana suncem. Ne treba dozvoliti da se zemlja u saksiji isuši, niti da „pliva“ u vodi. Đubri se na svakih 14 dana dodajući đubrivo vodi za zalivanje.

PRESAĐIVANJE

Presađuje se svake, ili svake druge godine, što zavisi od njenog rasta. Ako bujno raste, presadićete je u proljeće. Obavezno treba na dno saksije (malo veće od prethodne), staviti drenažni sloj – šljunak ili pračiće crijepa. Bilo koji kompost će zadovoljiti potrebe dracene.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožavanje se sjemenom ili vršnim, odnosno stablenim reznicama. Potrebni su posebni uslovi temperature i vlage da bi sjeme proklijalo. Reznicama, dužine 8 cm, ćemo to lalše izvesti. Poprašimo ih praškom za zakorenjavanje i stavljamo u kompost. Kada istjeraju nove listiće presađujemo ih u zasebne, nevelike saksije. Koristimo kompist koji je smješa humusa, treseta i mnieralnih materija. Ne izlažu se intezivnom suncu i vodi se računa da u vazduhu ima dovljno vlage.

Izvor: agrosavjet.com

1...523524525...1.010Stranica 524 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia