Subota, 27 Novembra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoPresađivanje mlađih i starijih voćaka - Evo kako da uspješno premjestite voćke

Presađivanje mlađih i starijih voćaka – Evo kako da uspješno premjestite voćke

Uključite se u NAŠU Viber zajednicu

Presađivanje voćaka, mlađih ali i starijih stabala, moguće je uraditi uspješno. Postoje slučajevi zbog kojih je potrebno uklanjanje ili premještanje postavljenih voćki na drugo mjesto.

Često se takva stabla ili biljke posijeku, u neznanju njihovog vlasnika da je moguće i starije stablo presaditi tako da ono nastavi da donosi rod. Ipak, mora se imati u vidu da mlađa stabla bolje podnose presađivanje, prijem na novom mjestu, brže se obnavljaju i lakše obnavljaju svoju rodnost.

O mogućnostima i tehnikama presađivanja voćki piše mr Branko Tanasković, savjetodavac PSSS Čačak.

Jabučaste vrste mnogo bolje podnose presađivanje, tako da, na primjer jabuke, kruške, dunje, kao i orah i lijeska sa dobrom perspektivom mogu se presaditi do 15 godina starosti, dok kod koštičavih vrsta rizik od obnavljanja je veći, a praksa je pokazala da se sa uspijehom mogu presaditi do 10 godina starosti, naglašava Tanasković.

Generalno, ukoliko je nužno, najbolje je stablo presaditi do 7-8 godine starosti.

Vrijeme za ovaj posao je tokom mirovanja vegetacije, a najbolje je, kalendarski, od kraja novembra do aprila, uz uslov da nema mrazeva u tom lokalitetu. Obično se praktikuje u periodu zimskog mirovanja voćaka, ali u koliko se planira u proljeće, važno ga je obaviti što ranije.

Priprema jame za presađivanje voćaka

Preporučuje se da jamu za presađivanje starih voćaka treba iskopati ranije i to, u koliko presađivanje vršimo u proljeće jamu kopati u kasnu jesen ili početak zime, dok za jesenje i zimsko presađivanje ove radove obaviti u ljeto.

Važno je da jama bude dovoljno duboka i široka (bar za dvadesetak cm više od korijena stabla koji se presađuje).

Ponekad je ona i oko 2 metra široka, a duboka 60 do 70 cm.

Prilikom kopanja rupe odvaja se gornji sloj zemlje, obično prvi ašov na jednu stranu, a ostala zemlja na drugu. Pri sadnji zemlja se vraća obrnutim postupkom – prvo površinski sloj, a zatim ostala zemlja.

Vađenje stabla i sadnja

Kod vađenja stabla, mora se posebno paziti. U krugu ili kvadratu oko voćke kopa se rov (jarak) čija širina trebalo bi da bude 20 do 30 cm, a dubina po potrebi, zavisno od veličine stable, odnosno korijena. Sve žile na koje se naiđe pri tome pažljivo i ravno se presijeku.

Sa porastom dubine jarka sve se više podkopava voćka, pri čemu se vodi računa da se na žilama zadrži zemlja.

Sa ovako podkopanom voćkom, korijen sa zemljom trebalo bi obložiti čvršćim materijalom, ili daskama, da bi se grumen zemlje zadržao na žilama.

Tako pripremljeno stablo može se prenositi na kraćim rastojanjima, ali i na udaljenost od više kilometara, uz izbjegavanje previše toplog i sunčanog vremena, da ne bi došlo do isušivanja korijena.

Nešto starije i razvijenije voćke trebalo bi da imaju veći grumen zemlje.

Neposredno prije stavljanja stabla na novo mjesto osvježiti presijeke na žilama korijena debljim od 2 cm, zagladiti ih oštrim nožem i dezinfikovati rastvorom plavog kamena.

Postaviti voćku u nov jamić na istoj dubini na kojoj je rasla, uz rasturanje 2 do 3 kg NPK đubriva, sa smanjenim procentom azota.

Korijen odgovarajuće zatrpati zemljom, a šupljine do žila ispuniti sitnom, plodnom zemljom, uz miješanje sa dobro zgorelim stajnjakom, a sve što bolje sabiti do korijena, da bi se obezbijedila stabilnost i lakši prijem stabla (zato je korisno i pričvrstiti stablo za postavljen kolac).

Nakon obavljene sadnje obilno voćku zaliti vodom.

Njega

Prije kretanja vegetacije, rano u proljeće, obaviti oštru rezidbu na presađenom stablu, uz premazivanje presjeka kalemarskim voskom. Primjenjuje se radikalnije skraćivanje svih grana krošnje, ali uz nastojanje da kruna zadrži prvobitni oblik, savjetuje Tanasković.

Za voćku na novom mjestu, koja je preživela stres i promjenu sredine, moramo obezbjediti dobru njegu – uredno okopavanje, prihranu početkom i krajem proljeća, navodnjavanje prije nego što se osjete tragovi suše, kao i adekvatnu zaštitu od bolesti i štetočina.

Takođe, moramo obaviti i zelenu rezidbu, da pretjerano izbile vodopije i zelene grane ne bi suviše opterećivale krunu i značajno redukovan, skraćen korijen, koji ne bi mogao da ishrani dominantniji nadzemni dio stabla.

Osim ovakvih, u većini slučajeva ručnih metoda presađivanja, postoje i specijalne mašine sa radnim tijelima koje se koriste za sigurnije i lakše vađenje stabala i njihov transport na novo odredište.

Odabirom načina koji je moguće primijeniti, i primjenom stručno i pravovremeno obavljenih svih radnji u ovim pomotehničkim zahvatima ni uspijeh u životu presađenih voćaka na novo mjesto neće izostati, zaključuje Tanasković.

Izvor: poljosfera.rs

PROČITAJTE:

Rezidba zasada dunje – Detaljan opis sa slikama

Ljetna rezidba: Obavezna agrotehnička mjera!

Savjeti za pravilno orezivanje šljive

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

5 namirnica koje treba da jede svaka žena poslije 50. godine...

Nutricionisti preporučuju da dame koje su na pragu šeste decenije, kako bi očuvale svoje zdravlje, unose u većoj mjeri ovih pet vrsta manirnica. 1. Mahunarke I...