Tikvica je toploljubiva biljka. Klija i niče na temperaturi iznad 12 ºC, ali znatno brže i uspješnije na 18-20 ºC.
IZBOR PREDUSJEVA
Kao izuzetno dobri predusjevi smatraju se leguminozne biljke (grašak, boranija, soja, lucerka, crvena djetelina), a zatim pšenica, ječam, raž, ovas i druge ratarske biljke. U svakom slučaju treba se držati kada god je to moguće, plodoreda koji je objašnjen u tesktu: „Koji su dobri predusjevi krstavcu i kako ispoštovati plodored u zatvorenom prostoru?„.
OBRADA ZEMLJIŠTA
Zemljište u toku jeseni zavisno od vremena skidanja predusjeva, treba jednom ili dva puta uzorati. Ukoliko postoji mogućnost za dva oranja, prvo treba da bude plitko (do 20 cm), a drugo duboko (30-40cm). Ovako obrađeno zemljište prezimi u otvorenoj brazdi da dobro izmrzne i natopi se zimskim padavinama, a rano u proljeće se površinski obrađuje (drljanje, kultiviranje).
Ukoliko se planira ljetna, odnosno jesenja proizvodnja tikvica, onda se zemljište obradi odmah po skidanju ranih usjeva (rani krompir, rani kupus, grašak) na dubinu od 20 cm i površinski usitni, poravna, pođubri.
ĐUBRENJE
Zemljište za tikvice treba pođubriti stajskim i mineralnim đubrivima. Dobrog stajnjaka treba unijeti 30 do 40 t/ha, a od mineralnih đubriva 70 do 80 kg/ha azota, 80-100 kg/ha fosfora, 70-80 kg/ha kalijuma.
Stajnjak i 1/2 fosfora i kalijuma unose se pod osnovnu obradu zemljišta, a 1/2 azota, 1/4 fosfora i kalijuma pod površinsku pripremu, dok se planirani ostatak hranljivih materija daje u vidu prihranjivanja.
Ukoliko se stajnjak ne može dati u punom iznosu i po cijeloj površini, onda se može unijeti pod sjetvene „kućice“ u masi od 10 do 15 t/ha.
SJETVA
Kada se zemljište zagrije preko 14 ºC može se pristupiti sjetvi. U kontinentalnim područjima to je u drugoj polovini aprila ili početkom maja.
Primjenjuje se sjetva na međuredno rastojanje za žbunaste sorte 100-120 x 60-80 cm, za polužbunaste 140-160 x 60-100 cm, za sorte sa dugim vriježama 180-250 x 100-150 cm sa jednom ili dvije biljke.
Dubina sjetve 4-5 cm. Količina sjemena 3-5 kg, što zavisi od gustine sjetve i poljoprivredne vrijednosti sjemena.
NJEGA USJEVA
Ako poslije sjetve padne jaka kiša, a onda nastanu jaki vjetrovi, brzo se formira zemljišna pokorica. Ukoliko se dozvoli da ona zahvati deblji sloj zemljišta nastaje veliki problem za klicu sjemena da se probije kroz tu sredinu. U tom slučaju pokorica se mora razbijati drljačama sa kratkim zubcima ili rebrastim valjkom ili se vještačkom kišom samo ovlaži stvrdnuti sloj.
PRIHRANJIVANJE
Obično se preostala količina prostalog đubriva unosi u dva maha u toku vegetacije: prvi put prilikom prvog kultiviranja, a drugi put 15 do 20 dana kasnije. Treba nastojati da se ova mjera sprovede pred kultiviranje ili zajedno sa kultiviranjem, odnosno pred navodnjavanje kako bi se đubrivo unijelo u zemljište, rastvorilo u vlazi i bilo pristupačno biljkama za korišćenje.
NAVODNJAVANJE
Navodnjava se na više načina:
- Brazdama
- Vještačkom kišom
- Sistemom „kap po kap“
Najveće ekonomisanje vodom postiže se sistemom kap po kap. Navodnjava se po potrebi. Zemljišna vlaga treba da se kreće 70-80 % PVK.
BERBA
Mladi plodovi tikvice beru se u tehnološkoj, a tikve u fiziološkoj zrelosti. Berba se obavlja ručno, svakodnevno ili svakog drugog, odnosno trećeg dana ako se radi o tikvicama. Berba tikvica obavlja se u thenološkoj zrelosti odnosno dok su plodovi mladi. Prerasli plodovi gube neka kulinarska svojstva. U tom slučaju treba sačekati da dođu u fiziološku zrelost pa da se onda kao zreli oberu. Zreo plod se prepoznaju po obliku, veličini i boji gajene sorte.
U jesen zrele plodove treba držati što duže na suncu, a kad nastanu hladniji dani treba ih lagerovati u skladišta, gdje ne dolazi do pojave jačih mrazeva.
Prinos mladih polodova kreće se od 30-40 t/ha, a kod potpuno zrelih znatno više 40-60 t/ha
Izvor: agrosavjet
PROČITAJTE:
