Ladolež je poznat i pod imenom – ukrasni slak, a latinski naziv je Calystegia sepium. To je jednogodišnja biljka penjačica, koja vrlo brzo napreduje, lako raste i daje prelijepe cvjetove ako joj obezbjedite neophodnu njegu.
To je višegodišnja biljka čije stablo može da poraste do 3 metra. Uvija se oko ograda pa i drugih biljaka, Pored toga što je dekorativna, ova biljka se u nekim državama upotrebljava za ishranu životinja i ljudi. Korijen ladoleža je prilično razgranat, listovi su srcasti, a cvjetovi ljevkasti i pojedinačni.
Sijanje ladoleža (kako posaditi ladolež)
Sjeme ladoleža se sije direktno u zemlju i to početkom aprila. Iz sjemena vrlo brzo niknu biljčice koje takodje brzo počinju da cvjetaju. Dobro je da se ladolež sije pored ograde, rešetki ili druge potpore, bilo da je u bašti ili na terasi, jer joj je uvijek neophodno nešto uz šta će se penjati. Ladolež na balkonu će dati potpuno novi dekor eksterijeru u periodu cvjetanja. Ladolež u saksiji je vrlo zahvalan za gajenje naročito ako saksije ili žardinjere postavite uz ogradu na terasi ili u dvorištu. Ladolež gajite u većoj dugačkoj uglastoj saksiji. Kao oslonac, zabodite u zemlju kočiće ili rešetkice.
Savjet: Za brže klijanje, sjeme potopite u vodu da proklija, a tek onda posadite. Tako će ovo cvjeće brže izrasti. Kada je u pitanju sadnja, napravite razmak od 15 do 20 cm uzmedju dvije biljke.
Njega i gajenje ladoleža
Za vrijeme intenzivnog razvoja biljke, zemljište treba obogatitu hranljivim djubrivom. Ako Ladolež gajite na osunčanom mjestu i u kvalitetnoj zemlji sa dovoljno vlage, sigurno ćete u bašti redovno imati prekrasne svilenkaste cvjetove. Ladoležu prija zalivanje na nekoliko dana, a prskanje pesticidima je potrebno ako se desi napad gljivica. Kada nije ljeto, period izmedju dva zalivanja može biti duži, ali je neophodno da zemlja bude uvijek vlažna.
Cvjetanje
Ladolež svakog jutra otvara nove cvjetove koji se u podne opet zatvaraju. Cvjetovi mogu biti prosti i jednobojni u plavoj, ljubičastoj, bijeloj i crvenoj boji, a postoje i naročito dekorativne prugaste vrste.
Bolesti ladoleža
Ladolež može pogoditi pepelnica. U tom slučaju biljku poprskajte odgovarajućim fungicidom, koji će vam preporučiti u poljoprivrednoj apoteci. Ladolež znaju da napadnu i biljne vaši, a da biste sprečili komplikacije – biljku redovno preledavajte i skidajte ocvale cvjetove.
Sitni crveni ladolež
Jedna od popularnijih vrsta ladoleža je Ipomea sloteri. Cvjeta crvenim trubastim cvjetovima. Pošto je osjetljiva na niske temperature, sije se nakon što prođe opasnost od mrazeva. Ovu vrstu odlikuju tamno zeleni, duboko urezani listovi i cvijet koji je dvostruko manji u odnosu na obični slak. Preporuka je da se sadi u grupama. Raste u visinu oko 2 metra. Sjemenke se mogu sakupljati kad je čahura potpuno suva. U njima se nalazi po četiri okrugle crne sjemenke. Ova vrsta nije osjetljiva na bolesti što je velika prednost.
Razmnožavanje
Ladolež se razmnožava sjemenkama i jedna biljka daje prosječno od 100 do 400 sjemenki. Nekad se ladolež posije i sam i niče još dosta godina na mjestu gdje je nekada rastao. Sjemenke se često same rasipaju po vrtu i lako “primaju”. Poslije sijanja, sjeme klija na proljeće. Ladolež se može razmnožavati i putem korijena ili izdancima.
Izvor: cvecarstvo.com
PROČITAJTE:
Jasmin njega – Pažljivo zalivajte ovu mirisnu penjačicu
Penjačice – Ukrasne biljke koje krase vašu okućnicu
Ovo je najpopularnija ruža penjačica: Sorta stara 90 godina, nikog ne ostavlja ravnodušnim!