Srijeda, 17 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoLoš kvalitet krompira posljedica je grešaka pri đubrenju - Evo kada i...

Loš kvalitet krompira posljedica je grešaka pri đubrenju – Evo kada i kako pravilno đubriti krompir!

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

U poređenju sa ostalim usjevima, krompir karakteriše izuzetno visoka produkcija biljne mase u kratkom vremenskom periodu. Za postizanje visokog prinosa, potrebna je ishrana dovoljnom količinom hranljivih materija tokom cijelog vegetativnog razvoja.

Količina i vrsta đubriva zavise od plodnosti zemljišta, planiranog prinosa, predusjeva, izbora i namene sorte (konzumni ili prerada). U prosjeku 10 tona po ha krtola iznosi: 50 kg azota, 25 kg fosfora i 75 kg kalijuma. Mineralnim đubrivima treba obezbijediti 80-120 kg/ha N, 100-150 kg/ha P2O5 i 160-240kg/ha K2O.

Loš kvalitet krompira posljedica je grešaka pri đubrenju. Prekomjerno đubrenje može nanijeti veće štete nego koristi. Iz tog razloga neophodno je đubrenje planirati na osnovu agrohemijskih analiza zemljišta.

Optimalno đubrenje ove kulture je sve značajnije s obzirom da više od polovine proizvedenog krompira odlazi u preradu, koja postavlja sve oštrije zahtjeve po pitanju kvaliteta. Svaki od osnovnih elemenata pri đubrenju utiče na svojstva krtola. Azota u zrelim krtolama ne smije biti više od 1% u suvoj materiji. Azot i sadržaj nitrata pokazatelj je kvaliteta krtola.

Dozvoljen sadržaj fosfora u suvoj materiji krtole mora da se kreće u granicama 0,15-0,35%. Prihvatljiv sadržaj kalijuma iznosi do 2%. Kalijum najbolje pokazuje intenzitet đubrenja. Ukoliko dolazi do povećanja sadržaja kalijuma, smanjuje se sadržaj skroba, što pogoršava kvalitet. Magnezijuma u krtolama može da bude 0,07-0,1%, dok kod sumpora granica je 0,11%.

Prevelike količine đubriva ne povećavaju prinose, a sigurno smanjuju kvalitet krtola. Hraniva iz organskih đubriva (stajnjak) u načelu ne stvaraju probleme u kvalitetu krtola i osiguravaju dovoljnu količinu mikrohraniva.

Đubrenje u sušnim uslovima ne ostvaruje željene rezultate, jer u takvim uslovima dolazi do zastoja u rastu. U sušnim uslovima ne preporučuje se folijarno đubrenje. U sušnom periodu sadržaj hranljivih elemenata u biljci znatno je veći od optimalnog. Zastoj u razvoju biljaka dolazi zbog nedostatka padavina i stoga u ovakvim uslovima sušni stres biljaka ne treba pojačavati i dodatnim đubrenjem.

Fosfor i kalijum se unose sa osnovnom obradom ili prije sadnje. Za postizanje stabilnog, visokog i kvalitetnog prinosa neophodno je kombinovati organska i mineralna đubriva. Od organskih đubriva mogu se koristiti stajsko i zelenišno đubrenje.

Od mineralnih đubriva pogodne su formulacije 8:16:24, 10:20:30, 15:15:15, a najbolje rezultate daju đubriva sa dodatkom magnezijuma i sumpora. Ključno je da unijete količine fosfora i kalijuma za vrijeme osnovnog đubrenja pokrivaju najmanje 2/3 ukupnih potreba. Ovi hranljivi elementi treba da budu dostupni usjevu što ranije, da bi se postigao visok prinos. Sa osnovnim đubrenjem unijeti 30 do 40 % od ukupnih potreba usjeva azotom.

Šta je to NPK đubrivo i kako se koristi u povrtarstvu!

Tokom osnovnog đubrenja, azot treba unijeti u zemljište u amonijačnom obliku jer je stopa usvajanja tokom početnih faza razvoja niska i usvajanje teče polako. Upotrebom nitratnog oblika azota (ΝΟ3-) dolazi do velikih gubitaka i ometanja usvajanja fosfora.

U početnim fazama razvoja azot i fosfor se usvajaju u malim količinama. Potrebe za njima se postepeno povećavaju i dostižu maksimalne količine u vrijeme zatvaranja redova i opet opadaju sa starenjem biljke. Zahtevi za kalijumom su visoki u početnim fazama razvoja i opadaju od cvjetanja.

Prvu prihranu potrebno je obaviti neposredno poslije nicanja. Cilj prve prihrane je formiranje bogate lisne mase koja doprinosi zdravom formiranju krtola.
Azot ubrzava vegetaciju i utiče na formiranje većih krtola, a time i na povećanje prinosa.

Prevelik sadržaj azota smanjuje prinos i količinu suve materije u krtolama.

Drugu prihranu obaviti u fazi završetka formiranja krtola. Cilj druge prihrane krompira je da ispuni visoke zahtjeve biljke prema hranljivim materijama da bi se krtole neometano razvijale. U ovoj fazi prihrana se primenjuje prije završetka formiranja krtola i naglasak treba da bude na primjeni đubriva koja sadrže azot i kalijum.

Izvor: psss.rs / autor:  Kačarević Anka

PROČITAJTE:

Zaštita krompira od korova, bolesti i štetočina u organskoj proizvodnji

Sjemenski krompir – Pokazatelji kvaliteta

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI