Naslovnica Blog Stranica 496

Razmnožavanje jagoda sjemenom

Jagoda se može razmnožavati sjemenom, kalemljenjem, dijeljem bokora i živićima. U ovom članku objasnićemo proces razmnožavanja jagoda sjemenom.

Razmnožavanje jagoda sjemenom

Ovaj način razmnožavanja koriste stvaraoci novih sorti jagoda. Sjeme jagode, po pravilu, ne zahtjeva period niskih temperatura da bi klijalo. Ono može da klija kada se odmah po sazrijevanju plodova izvadi i posije, ali i poslije nekoliko godina držanja kao očišćenog i suvog u frižideru.

Međutim, sjeme brže klija i ima ujednačenije sijance kada se čuva u vlažnoj sredini oko mjesec dana na temperaturi s maksimalnim rasponom od 0ºC do 4ºC.

Posijano u baštensku zemlju kojoj je dodat pijesak i kompost, sjeme počinje da klija četvrtog dana i nastavlja sljedeće tri do četiri nedjelje. Najbolje klija pri temperaturi 25ºC. Procenat klijavosti iznosi 58 do 94%.

Poslije pojave prvog lista, s tri liske vrši se presađivanje u leje, na rastojanju 5 cm X 5 cm. Presađene biljke treba zasjenjivati (npr. pomoću asure) za prvih 15 dana.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Kakvo zemljište odgovara jagodama za postizanje visokih prinosa?

Uzgoj jagoda u PVC cijevima

Izbor položaja za jagodnjak – Faktor od kojeg zavisi prinos

Hajdučka trava – Ljekovita biljka naših krajeva

Hajdučka trava (Achillea millefolium) je rasprostranjena na području Evrope, Sibira, zapadnih Himalaja, Kavkaza, sjevernog Irana, unesena je u Sjevernu Ameriku, Novi Zeland i južnu Australiju. Drugi nazivi za hajdučku travu su ajdučica, sporiš, kunica, stolisnik, jezičac.

Obično raste pored puteva, pruga, na kamenitim mjestima, na sušnim do umjereno vlažnim livadama, pašnjacima, do 1700 m nadmorske visine. Raste kao korov u njivama i vrtovima.

Sakuplja se i koristi cvijet i list biljke. Listovi se beru prije nego što iz rozete izbije stabljika, a cvasti kada se tek rascvjetaju. Biljka cvjeta od juna do avgusta. Makazama se reže vršni dio biljke dužine 20-25 cm ili se sakuplja samo cvast bez drške. Suši se u hladu na promaji.

Izgled biljke

Hajdučka trava je višegodišnja zeljasta biljka, 20-80 cm visoka. Rizom je horizontalan, puzeću, odrvenio. Stabljika uspravna, dlakava sa naizmjeničnim listovima, koji su dvostruko do trostruko perasto dijeljeni, režnjevi posljednjeg reda linearno lancetasti, šiljasti. Cvjetne glavice su 3-5 mm u prečniku, složene u guste cvasti. Omotač cvastije jajast, listići omotača žutozeleni. Jezičastih cvjetova 5, bijeli, rijetko ljubičasti do tamnocrveno-ružučasti, upola kraći od involukruma, na vrhu trozubi. Plod je ahenija.

Achillea millefolium

Sastojci hajdučke trave

Hajdučka trava sadrži do 1% eteričnog ulja, 13 mg karotina, flobatanina, organskih kiselina, šećere, vitamin C i K, gorku materiju ahilein, gume, smole i dr.

Ljekovitost hajdučke trave

Ljekoviti sastojci hajdučke trave djeluju antimikrobno, antiflamatorno, hemostatično i spazmolitički. Ljekoviti preparati, prirpremljeni od ove biljke, utiču na jačanje apetita, otklanjanje želudačnih tegoba i nadimanja, poboljšanje varenja hrane. Gorki i aromatični sastojci podstiču bolje stvaranje i izlučivanje žuči.

Spolja se upotrebljava u vidu obloga i kupki prilikom liječenja oboljenja kože, sluzokože i rana. Svježa izgnječena biljka stavlja se kao oblog na rane i čireve, a od osušenih vršnih dijelova biljke priprema se čaj.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Kunica, hajdučka trava, stolisnik: Spas za sve tegobe

Lopuh – Čudesan lijek za alergije i migrenu

Dobričica – Za bubrege i pluća melem bez premca!

Uslovi uspijevanja i proizvodnja brokole

Brokola je povrće veoma srodno s karfiolom, za razliku od karfiola na brokoli se osim centralne cvasti razvijaju postupno omanje mesnate cvasti sa bočnim izdancima, koje se postepeno beru.

Uslovi uspijevanja

Prema uslovima uspijevanja ima veoma slične zahtjeve kao karfiol s tim što je čak manje zahtjevna i otpornija prema nižim temperaturama.

Za klijanje i nicanje optimalna je temperatura oko 20ºC, minimalna 5ºC, a maksimalna 35ºC. Minimalna temperatura rasta je 5ºC. Odmah nakon sjetve ili sadnje povoljnije su nešto više temperature: 20 do 24ºC. Rani kultivari, često se još nazivaju i jednogodišnji, ne zahtjevaju niže temperature za zametanje cvijeta.

U povoljnim uslovima vršni se cvijet zameće nakon 20-25 listova. Temperature više od 22ºC mogu produžiti vegetativnu fazu i povećati broj listova do zametanja cvata. Ako više temperature nastupe u vrijeme formiranja cvata, cvatovi su sitniji, brže postaju rahli, a cvjetovi se brže otvaraju.

Proizvodnja brokole

Zbog umjerenih zahtjeva prema nižim temperaturama, brokola se do sada rjeđe gajila u zaštićenom prostoru. Međutim, s obzirom da je sve traženije povrće, produženje sezone potrošnje gajenjem u plastenicima, može da bude interesantno i profitabilno.

Gaji se isključivo iz rasada, na isti način kao i karfiol, a treba koristiti sorte kratke vegetacije.

Više o proizvodnji karfiola pročitajte u tekstu: Savjeti za uzgoj karfiola

Berba se obavlja kada se cvast potpuno formira, vodeće računa da ne dođe do otvaranja cvjetova. Siječe se dijelom cvjetnog stabla, a nakon 15-20 dana formiraju se i beru bočne-sekundarne cvasti, koje u ukupnom prinosu mogu da učestvuju i do 35%.

Težina vršnih cvasti je zavisno od sorte 200-400 g, a bočnih 40-60 g, uz ukupan prinos 15-25 t/ha.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Listovi brokolija: Bacamo ih, a oni su nevjerovatno zdravi

Šta je zdravije – karfiol ili brokoli?

Trikovi za uspiješan uzgoj karfiola

Bolesti borovnice tokom cijele sezone gajenja

Od proljeća do zime ima borovnica bolesti koji napadaju korijen, list, cvijet i plod. Kako je zaštititi? NAJBOLJA JE PREVENTIVA, ALI UPOTREBA HEMIJSKIH SREDSTAVA ZAŠTITE JE KRAJNJA MJERA.

Bolesti borovnice

Antraknoza

Antraknoza se uglavnom javlja u godinama sa obilnim padavinama i toplim vremenom. Oboljenja se javljaju tokom perioda cvjetanja i kada je plod još uvijek nezreo. Oboljenja su najuobičajenija na cvjetnim vrhovima plodova. Tokom perioda sazrijevanja, inficirana mjesta postaju blago ulegnuta i naborana. Orezivanjem i uništavanjem sasušenih izdanaka u proljeće umanjuje se pojava primarnih izazivača zaraze.

Suzbijanje se može vršiti i hemijskim putem, rotiranjem različitih preparata, kao što su, na primjer, azoksistrobin, mješavina ciprodinila i fludioksonila, iram, piraklostrobin, mješavina kaptana i fenheksamida, mješavaina piraklostrobina i boskalida i hlorotalonil.

Siva trulež

Siva trulež (botritis) može da napadne cvjetove i mlade grančice, u proljeće, nekoliko dana nakon kišnog i maglovitog vremena, ali i zrele plodove, kasnije tokom sezone. Cvjetovi i/ili mlade grane propadaju, poprimaju mrku boju, a prekriva ih mrka masa gljivičnih spora. Višak azota može da dovede to izraženog rasta lisne mase, koja je osjetljivija na oboljenje. Ovo oboljenje može se suzbiti tokom perioda bubrenja pupoljaka nanošenjem kaptana, prije kretanja pupoljaka. U periodu kada pupoljci poprimaju ružičastu boju, mogu se primjeniti dodatne mjere kontrole preparatima fenheksamid, mješavina ciprodinila i fludioksonila, kaptan, mješavina kaptana i fenheksamida, iprodion, mješavina piraklostrobina i boskalida i fenbukonazol. Rotiranje različitih klasa preparata se naročito preporučuje, kako bi se izbjegla rezistentnost patogena.

Monilinija

Monilinija uzrokuje pojavu pri kojoj mladi izdanci venu, poprimaju mrku boju i propadaju, a može se pogrešno zaključiti da su navedena oštećenja izazvana mrazom. Tkivo u osnovi cvjetnih grozdova može izgledati vodenasto ili mrko. Kako se plod razvija, bobice iznikle iz oboljelih cvjetova poprimaju braon ili krem boju, klupčaju se u čvrstu čahuru i slobodno padaju sa žbuna. Oboljenje se može i hemijski suzbiti višestrukim prskanjem hlorotalonilom, odnosno svakih 7 – 10 dana od pojave pupoljaka do vremena punog cvijetanja. Azoksistrobin takođe može biti efikasan u kontroli, ali ga ne treba primjenjivati u blizini zasada sa jabukom, zbog njegove izražene fitotoksičnosti. Ostali efikasni preparati su kaptan, mješavina ciprodinila i fludioksonila, mješavina kaptana i fenheksamida, mješavina piraklostrobina i boskalida. Preporučuje se rotiranje različitih klasa hemijskih preparata, kako bi se izbjegla rezistentnost patogena.

Plamenjača borovnice

Plamenjača borovnice dovodi do uvenuća i sušenja mladih izdanaka, od vrha ka žbunu. Srž biljke i mlade grane gube boju, a oboljeli zreli izdanci mogu iznenada da uvenu i propadnu sredinom ljeta. Indikator oboljenja je propadanje individualnih izdanaka, dok čitava biljka izgleda zdravo. Prskanje krečnim sumporom u proljeće, po izbijanju pupoljaka, redukovaće stepen pojave primarnih izazivača zaraze. Kasnije, tokom vegetacije, azoksistrobin, piraklostrobin ili mješavina piroklostrobina i boskalida mogu do izvesne mjere da posluže u kontroli. Svaki od preparata treba rotirati (po klasama) da bi se izbjegla rezistentnost patogena.

Trulež korijena

Trulež korijena se najčešće javlja kod zemljišta sa lošom drenažom, a oboljenje dovodi do propadanja čitave biljke, a ishod je fatalan. Inicijalni simptomi su žutilo i crvenilo listova, a katkad rubovi listova izgledaju spaljeno i sparušeno. Ono što potom slijedi je kržljanje i propadanje biljke. Gajenje borovnice na izdignutim lejama i primjena mjera kojima se poboljšava drenaža zemljišta doprinosi suzbijanju ovog oboljenja. Sredstva na bazi fosetil-Al mogu do izvesne mjere pomoći u kontroli.

Autor: Savjetodavac za zaštitu bilja Dipl.inž. Ružica Đukić

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Haskap ili sibirska borovnica – Evo po čemu se razlikuje od obične borovnice!

Borovnica – kraljica zdravlja

SUVA BOROVNICA – Kako se koristi i za šta je dobra?

 

Pravilno uvođenje plodoreda u proizvodnju krompira – Obavezna mjera za postizanje stabilnih prinosa

Jedna od važnih mjera u proizvodnji i organizaciji jeste uvođenje plodoreda (izmjena kultura). Pravilnim plodoredom sprečava se jednostrano iscrpljivanje oranica, popravlja se struktura zemljišta, omogućava lakša obrada i osigurava veći prinos.

U mnogim krajevima, posebno s većom nadmorskom visinom, zbog nemogućnosti uzgoja više kultura, mnogi prozvođaču griješe uzgajajući krompir u dvopolju – prve godine krompir, a druge neke od žitarica (ječam, zob ili raž). Ovakvo dvopolje zna se održavati godinama i pored toga što je krajnje loše, jer se zemljište jednostavno iscrpljuje, dolazi do jačeg nagomilavanja štetnika u tlu, zemljište gubi strukturu i za nekoliko godina postane teško i neprikladno za dobru i rentabilnu proizvodnju.

Od dvopoljnog plodoreda puno je bolji tropoljni. Izmjena kultura u ovom plodoredu bila bi:

  • prva godina – krompir gnojen stajnjakom
  • druga godina – neka od žitarica (ječan, zob ili raž)
  • treća godina – jednogdišnja leguminoza, npr. grahorica.

Najbolji je četvoro ili petopoljni plodored, a sastoji se u ovoj izmjeni:

  • prva godina – krompir gnojen stajnjakom
  • druga godina – neka od žitarica sa podusjevom crvene djeteline
  • treća godina – djetelina
  • četvrta ili peta godina – djetelina ili djetelinsko-travne smjese.

Nakon četvrte ili pete godine ciklus se nastavlja krompirom

Ukoliko iz bilo kojih razloga proizvođač mora primijeniti dvopolje, tada ni u kom slučaju ne smije ovaj plodored primjenjivati više od dva ciklusa. Ako se primjenjuje pravilan plodored, onda nema bojazni od iscrpljenja ili kvarenja strukture zemljišta, a proizvodnja je neuporedivo sigurnija.

Da bi se izabrao odgovarajući plodored u brdsko-planinaskimpodručjima, potrebno je napomenuti važnost izbora parcele za uzgoj krompira s obzirom na nagib terena.

Kada se obrada sprovodi ručno, odnosno spregama nagibu terena ne pridaje se tolika važnost. Međutim, uvođenjem mašinske obrade ovaj uslov postaje sve izrazitiji, naročito ako se radi o nagibima većim od 5%. Na parcelama sa većim nagibom teško se sprovesti kvalitetnu sadnju, otežana je međuredna obrada. Posebna teškoća nastaje prilikom iskopa. S druge strane, primjena mehanizacije ne može se izbjeći, jer jedino mehanizovana proizvodnja može biti rentabilna.

Posebne zahtjeve za izmjenu kulture postavlja proizvodnja sjemenskog krompira, naraočito iz razloga što kod čestog uzgoja krompira na istoj parceli dolazi do multipliciranja uzročnika raznih bolesti i štetnih vrsta insekata.

Po redoslijedu u plodoredu krompir dolazi iza lucerke i ostalih djetelina, zatim iza drugih mahunjača zbog toga što svojim dubokim i razgranatim korijenom pridonose razrahljivanje tla i stvaraju povoljne strukture za uzgoj krompira. Od žitarica, najlošiji predusjev je zob. S druge strane, krompir kao predusjev odgovara svim poljoprivrednim kulturama. Jedino zbog kasnog vađenja u jesen nije povoljan za ozime kulture, izuzev ranih sorti koje se mogu nešto ranije iskopavati i na taj način omogućavaju sjetvu ozimih žitarica u optimalin rokovima

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Loš kvalitet krompira posljedica je grešaka pri đubrenju – Evo kada i kako pravilno đubriti krompir!

Zaštita krompira od korova, bolesti i štetočina u organskoj proizvodnji

Sjemenski krompir – Pokazatelji kvaliteta

Njega bijelog luka – Prihranjivanje, navodnjavanje, okopavanje

Njega bijelog luka – Bijeli luk, posebno jesenji, otporan je na niske temperature. Čak i na preko -25ºC skoro nikada se ne zapažaju nikakva oštećenja biljaka. Klija na temperaturi od 3 do 5ºC. Optimalna temperatura rasta je između 18 i 22ºC, a u fazi sazrijevanja oko 26ºC. Isto tako dobro podnosi i visoke temperature.

Njega bijelog luka

Kultiviranje i okopavanje

Kada biljke niknu i dostignu visinu 6-10 cm, vrši se prvo kultiviranje i okopavanje. Ta tehnološka mjera, ako je veće rastojanje među redovima može se obaviti sa podešenim radnim dijelovima kultivatora vučenim lakim traktorom. Često se koristi i motokultivator ili se radi ručno uz pomoć malih špartača.

Učestalost kultiviranja i okopavanja u toku vegetacionog perioda zavisi od zakorovljenosti, pojave pokorice, pa se u tom smislu te mjere i primjenjuju, a najčešće 4 do 5 puta.

Prihranjivanje bijelog luka

Bijeli luk koji se sadi u toku jeseni rjeđe se prihranjuje odmah nakon nicanja, ali i to se može učiniti dodavanjem NPK đubriva (15 : 15 : 15). Ali, u proljeće usjevi se prihranjuju sa 100-150 kg/ha đubriva istog sastava kao u prethodnom slučaju.

Posađen luk proljetnjak prihranjuje se prilikom prvog kultiviranja i okopavanja biljaka. Ubotrebljavaju se sve tri vrste NPK đubriva (15 : 15 : 15) u količini od 100 dp 150 kg/ha.

Posljednje prihranjivanje treba primijeniti zajedno sa kultiviranjem zemljišta kada započnu da se formiraju lukovice.

Navodnjavanje

Luk jesenjak obezbjedi se većim količinama zimske vlage pa se dešava da se ne mora redovno navodnjavati već samo po potrebi.

Luk proljetnjak često se mora navodnjavati, naročito kada je suvo proljeće i ljeto, a obično je dovoljno dva-tri zalivanja.

Napitak koji vam može pomoći da regulišete rad štitnjače

U slučaju da štitnjača ne proizvodi dovoljne količine hormona, dolazi do stanja poznatog kao hipotireoza. Ovaj ukusni napitak za štitnjaču sadrži niz sastojaka koji potiču rad štitne žlijezde, a ujedno je i prava bomba vitamina, minerala i antioksidansa.

Kako pripremiti ovaj napitak

Potrebni sastojci:

  • Kašika soka od limuna
  • Mali komad suvog đumbira
  • Čaša soka od brusnica
  • Kašika soka od narandže
  • Kašika muškatnog oraščića
  • Kašika cimeta Cejlon
  • Voda

Postupak pripreme:
Prokuvajte 2 čaše vode i dodajte đumbir, cimet, muškatni oraščić i sok od brusnice. Dobro izmiješati i ostaviti ga 20 minuta da odstoji. Zatim dodajte limunov i narandžin sok, i napitak je spreman.

Možete ga popiti odmah. To će podstaknuti vaš metabolizam i regulisati funkciju štitnjače. Napitak je takođe bogat vitaminima, tako da će ojačati imunitet i spriječiti upalu i razne bolesti i poremećaje zdravstvenog stanja. Osim toga, ovaj napitak će poboljšati probavu i pomoći vam da lakše mršavite.

Vitamini za štitnjaču

Istraživanja su izdvojila nekoliko osnovnih prehrambenih smjernica za poboljšanje funkcije štitnjače kroz pravilan izbor specifičnih hranjivih tvari (vitamina i minerala) i namirnica koje su njihov dobar izvor:

Jod: kuhinjska ili morska sol (koja prema Pravilniku o soli treba biti jodirana), školjkaši, alge (arame, dulse, kombu, hijiki, nori, wakame), ribe dubokih voda, češnjak, sjemenke susama, soja, špinat, listovi bijele repe.

Selen: žitarice, heljda, ječam, proso, raž, smeđa riža, zob, pivski kvasac, klice žitarica i kvinoja, iznutrice, maslac, masna riba (harniga, tuna), školjke, sjemenke suncokreta i sezama, brazilski oraščići.

Bakar: plodovi mora (kamenice, škampi, školjke, rakovi), iznutrice (goveđa jetra, bubrezi, srce), cjelovite žitarice, orašidi i maslaci od orašida, mahunarke (pasulj, kikiriki, soja), čokolada, suvo voće (grožđice).

Cink: crveno meso, jaja, sir, iznutrice, plodovi mora, cjelovite žitarice, mahunarke, miso, tofu, pivski kvasac, kuvano zeleno povrće, grašak, gljive, sjemenke bundeve i suncokreta.

Mangan: cjelovite žitarice, ananas, orašidi, sjemenke, klice žitarica, alge, zeleno lisnato povrće, mahunarke.

Željezo: hem oblik (crveno meso, iznutrice, jaja) ne-hem oblik (cjelovite žitarice, povrće).

Vitamini B kompleksa: cjelovite žitarice, pekarski kvasac, iznutrice, orašidi, mlijeko, jaja, crveno meso, perad, riba, svježe voće, zeleno lisnato povrće.

Vitamin C: citrusi (naranče, limun, grejp), zelene paprike, lubenica, dinja, bobičasto voće (jagode, borovnice, kupine, maline), kivi, paradajz.

Vitamin E: klice žitarica, hladno prešana biljna ulja, iznutrice, jaja, suncokretove sjemenke, tamnozeleno lisnato povrće, batata.

Omega-3: esencijalne masne kiseline: riblja, biljna i ulja orašida, sjemenke (lan, susam, bundeva) i njihova ulja, alge.

Vitamin d i štitnjača

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Hrana bogata vitaminom D obuhvata ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora. Neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta. Kao i namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza.

Ladolež – Kako da gajite ovu predivnu penjačicu?

Ladolež je poznat i pod imenom – ukrasni slak, a latinski naziv je Calystegia sepium. To je jednogodišnja biljka penjačica, koja vrlo brzo napreduje, lako raste i daje prelijepe cvjetove ako joj obezbjedite neophodnu njegu.

To je višegodišnja biljka čije stablo može da poraste do 3 metra. Uvija se oko ograda pa i drugih biljaka, Pored toga što je dekorativna, ova biljka se u nekim državama upotrebljava za ishranu životinja i ljudi. Korijen ladoleža je prilično razgranat, listovi su srcasti, a cvjetovi ljevkasti i pojedinačni.

Sijanje ladoleža (kako posaditi ladolež)

Sjeme ladoleža se sije direktno u zemlju i to početkom aprila. Iz sjemena vrlo brzo niknu biljčice koje takodje brzo počinju da cvjetaju. Dobro je da se ladolež sije pored ograde, rešetki ili druge potpore, bilo da je u bašti ili na terasi, jer joj je uvijek neophodno nešto uz šta će se penjati. Ladolež na balkonu će dati potpuno novi dekor eksterijeru u periodu cvjetanja. Ladolež u saksiji je vrlo zahvalan za gajenje naročito ako saksije ili žardinjere postavite uz ogradu na terasi ili u dvorištu. Ladolež gajite u većoj dugačkoj uglastoj saksiji. Kao oslonac, zabodite u zemlju kočiće ili rešetkice.

Savjet: Za brže klijanje, sjeme potopite u vodu da proklija, a tek onda posadite. Tako će ovo cvjeće brže izrasti. Kada je u pitanju sadnja, napravite razmak od 15 do 20 cm uzmedju dvije biljke.

Njega i gajenje ladoleža

Za vrijeme intenzivnog razvoja biljke, zemljište treba obogatitu hranljivim djubrivom. Ako Ladolež gajite na osunčanom mjestu i u kvalitetnoj zemlji sa dovoljno vlage, sigurno ćete u bašti redovno imati prekrasne svilenkaste cvjetove. Ladoležu prija zalivanje na nekoliko dana, a prskanje pesticidima je potrebno ako se desi napad gljivica. Kada nije ljeto, period izmedju dva zalivanja može biti duži, ali je neophodno da zemlja bude uvijek vlažna.

Cvjetanje

Ladolež svakog jutra otvara nove cvjetove koji se u podne opet zatvaraju. Cvjetovi mogu biti prosti i jednobojni u plavoj, ljubičastoj, bijeloj i crvenoj boji, a postoje i naročito dekorativne prugaste vrste.

Bolesti ladoleža

Ladolež može pogoditi pepelnica. U tom slučaju biljku poprskajte odgovarajućim fungicidom, koji će vam preporučiti u poljoprivrednoj apoteci. Ladolež znaju da napadnu i biljne vaši, a da biste sprečili komplikacije – biljku redovno preledavajte i skidajte ocvale cvjetove.

Sitni crveni ladolež

Jedna od popularnijih vrsta ladoleža je Ipomea sloteri. Cvjeta crvenim trubastim cvjetovima. Pošto je osjetljiva na niske temperature, sije se nakon što prođe opasnost od mrazeva. Ovu vrstu odlikuju tamno zeleni, duboko urezani listovi i cvijet koji je dvostruko manji u odnosu na obični slak. Preporuka je da se sadi u grupama. Raste u visinu oko 2 metra. Sjemenke se mogu sakupljati kad je čahura potpuno suva. U njima se nalazi po četiri okrugle crne sjemenke. Ova vrsta nije osjetljiva na bolesti što je velika prednost.

Razmnožavanje

Ladolež se razmnožava sjemenkama i jedna biljka daje prosječno od 100 do 400 sjemenki. Nekad se ladolež posije i sam i niče još dosta godina na mjestu gdje je nekada rastao. Sjemenke se često same rasipaju po vrtu i lako “primaju”. Poslije sijanja, sjeme klija na proljeće. Ladolež se može razmnožavati i putem korijena ili izdancima.

Izvor: cvecarstvo.com

PROČITAJTE:

Jasmin njega – Pažljivo zalivajte ovu mirisnu penjačicu

Penjačice – Ukrasne biljke koje krase vašu okućnicu

Ovo je najpopularnija ruža penjačica: Sorta stara 90 godina, nikog ne ostavlja ravnodušnim!

 

PREPOZNAJTE DOBAR KOROV – Ovo su prednosti koje ćete imati ako ga pustite da raste u vašem vrtu

PREPOZNAJTE DOBAR KOROV – Može li korov biti koristan? Koje su biljke korova odlične za nas? Obično dok govorimo o korovu koncentrišemo se na njegovo istrebljenje. Međutim, prijtno ćete se iznenaditi jer od korova IMATE KORISTI!

Pripremili smo vam biljke koje su korov, a od kojih ćete imati koristi u svom vrtu ili travnjaku te različite razloge zbog kojih biste se trebali razveseliti korovu. Jeste li spremni pogledati korov novim očima?!

Korov možete iskoristiti na nekoliko načina, a nabrojaćemo vam i koristi koje ćete imati ako ga pustite da raste u vašem vrtu. Prije nego samo pustite sav korov da raste, zapamtite da postoji dobar i iskoristiv korov o kojem vam sad govorimo te invazivni korov koji će brzo i lako obuzet vaš vrt i neće dopustiti drugim biljkama da se razmnožavaju. Prepoznajte dobar korov i iskoristite ga u svoju korist.

1. Obogatićete nutritivnu vrijednost tla

Neka istraživanja su pokazala da korijenje biljaka u suradnji s gljivama stvaraju mikorizu i pomažu biljkama prilikom primanja mineralnih materija. Tako poboljšavaju nutritivne vrijednosti tla, a što više različitih biljaka imate to će zdravije i tlo biti.

2. Smanjićete troškove đubrenja

Većina đubriva služi obogaćivanju tla s azotom. Međutim, zašto kupovati đubrivo kad postoje određene biljke koje mogu skupiti azot iz vazduha i dovesti ga u zemlju, i to besplatno! Npr. bijela djetelina u saradnji s bakterijama iz tla uspješno skuplja azot iz vazduha pa sadnja upravo te biljke obogaćuje kvalitet tla i drastično smanjuje troškove đubrenja.

3. Pomoćićete uzgojiti pčele i divlje oprašivače

Ako cijenite uzgoj organske hrane bez upotrebe raznih otrova onda ćete obratiti pažnju na pomoć u podršci uzgoja prirodnih oprašivača. Mnoge voćke i povrtne biljke se bez pčela jednostavno ne bi mogle razvijati. Uzgojem i održavanjem različitog bilja u vašoj okolini omogućujete oprašivačima dobre uslove za život.

4. Hranićete se besplatno

Mnoge biljke u vašoj okolini su jestive, ukusne i bogate nutritivnim vrijednostima. Zato ako im dopustite da rastu i da se razvijaju u vašem vrtu osim drugih koristi koje imate za tlo, daće vam i hranu. Neki od uobičajenih jestivih korova su npr. maslačak i tušt, a u nastavku smo vam naveli i druge uobičajene jestive korove za naše podneblje.

PROČITAJTE: Recepti za domaći liker i sirup od maslačka

5. Podsataknućete razvoj domicilnih biljaka

Priroda je pronašla rješenje za sve. Klima u kojoj živite, vrsta tla, sklonost suncu i ostali uslovi uticaće na tipove biljaka koje uspijevaju u vašem vrtu. To znači da će vjerovatno iza vaše kuće rasti jedna biljka, a ispred će se rado množiti druga. Možete pričekati i vidjeti koje će biljke izrasti prirodno i tako otkriti kakve uslove nudite biljkama u svojoj okućnici i vrtu.

PROČITAJTE: TUŠT ljekoviti korov koji raste po našim baštama i livadama /RECEPTI/

Koji je korov dobar

Maslačak – o maslačku i njegovim koristima smo već govorili. Osim što ima izuzetne nutritivne vrijednosti, pomaže i vašem vrtu. Pripremite neki od recepata koji smo već pisali za vas i vodite računa da u kuhinji koristite samo one maslačke koji nisu u blizini puteva i nisu tretirani pesticidima.

Bijela djetelina – kao što smo naveli, pomoći će priskrbiti tlu azot iz vazduha. Rastu od kasnog proljeća pa do jeseni, a oprašivačima nude jako kvalitetnu pelud.

Dobričica – ova je biljka jestivog lišća koja raste na teškim tlima sa slabom drenažom – Dobričica – Za bubrege i pluća melem bez premca!

Majčina dušica – osim što raste cijelu godinu i aromatično miriše, pruža hranu oprašivačima i koristi se kao prirodan antibiotik u vrijeme prehlade i gripa.

Obična celinščica – cvjeta cijelu godinu, a lišće joj je jestivo. Dobra je medonosna biljka pa time korisna za oprašivače.

Tušt ili portulak – izuzetno je bogat vitaminima i mineralima, a podiže imunitet, djeluje pozitivno na rad srca i jačanje krvnih žila, poboljšava probavu i utiče na elastičnost kože. Djeluje antibakterijski i protiv gljivica. Ako se osuši od njega se može pripravljati čaj, a kao takav odličan je u pomoći protiv depresije. Može se pripremiti u salati, kao supa, varivo, rižoto, kajgana ili ga se može zapeći u pećnici.

Kopriva – od koprive ćete pronaći mnoštvo finih i zdravih recepata. Pazite samo kako je berete, za ostalo se ne brinemo jer će vas svi pripravci od nje oduševiti – Liker od koprive i nane – Napravite sami i uživajte u čašici zdravlja

Kamilica – iako je riječ o korovu, ova biljka služi kao ljekovito sredstvo u kozmetičkoj industriji, a svima je vrlo dobro poznat čaj od kamilice. U vašem vrtu će vam kamilica pomoći kao saveznik protiv štetnika.

Ovo su samo neke od biljaka korova koje su korisne za nas. Nemojte se slijepo rješavati svake biljke samo zato što je niste zasadili ili samo zato što je korov. Sad kad znate kojim se korovnim biljkama možete i trebate veseliti možete ih pustiti da postanu saveznici u vašem vrtu, da slobodno rastu i na kraju koristiti ih u kuhinji. Neka korovne biljke postanu vaši novi biljni prijatelji.

U radu s korovom vodite računa o invazivnom korovu koji negativno utiče na ostale biljke prije nego potpuno okupira vaš vrt i travnjak.

Izvor: mojvrt.eu

PROČITAJTE:

Kopriva, čudotvorni korov – Od lijeka do tkanine

Kako izbjeći korov koji raste oko biljaka

Sve o korovima u masliniku

 

Ova dva sastojka čine čudo u borbi sa proširenim venama

Proširene vene nisu problem samo starijih osoba, nego i onih koji su još vrlo mladi. Problem je u tome što se sve manje ljudi bavi fizičkim aktivnostima.

Gotovo svi poslovi danas zahtjevaju višečasovno sjedenje u kancelariji – za računarom i slično, zbog čega i dolazi do ovog problema. Do problema dolazi baš zato što se sjedenje nastavi i kod kuće. Osim manjka fizičke aktivnost, proširene vene mogu biti i posljedica viška kilograma, do kog najčešće i dolazi zbog smanjene fizičke aktivnosti. Srećom, za ovaj problem postoji lijek koji možete napraviti i sami, a potrebna su vam samo dva sastojka – dječiji sapun i čaša ovčijeg mlijeka.

Način pripreme:

Izrendajte sapun u čašu mlijeka i ostavite da odstoji dok se ovi sastojci ne sjedine u čaši, a zatim tu dobijenu smjesu utrljavajte na problematična mjesta tri puta dnevno. Ako je potrebno – od ovoga možete napraviti i oblogu tako što ćete veću količinu staviti na vene i držati najmanje 10 minuta. Kada smjesu ne nanosite na kožu – držite je na hladnom (u frižideru).

Izvor: novosti.rs

PROČITAJTE:

Neven, kupus ili kesten – Odaberite prirodni lijek za pomoć kod proširenih vena

Napravite losion za tijelo od nevena