Naslovnica Blog Stranica 397

Isplaćeno 1.195.758 KM podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela

Agrosavjet
-
0
Isplaćeno 1.195.758 KM podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske danas je isplatilo 1.195.758 KM za podsticaje za razvoj poljoprivrede i sela, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Pročitajte: Preduzeće “Novi Žitopromet” počelo otkup ovogodišnjeg roda: Kapije otvorene i za kukuruz

Kako se dodaje, isplaćena je premija za podršku Protivgradnoj preventivi Republike Srpske.

O narednoj isplati podsticaja javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Aronija iz Novog Grada na prvom sajmu organskih proizvoda

Agrosavjet
-
0
Aronija iz Novog Grada na prvom sajmu organskih proizvoda

Aronija sa plantaže Branislava Kolundžije iz Novog Grada biće predstavljena na prvom sajmu organskih proizvoda „Organik fest“ koji će biti održan sutra i u subotu u Banjaluci.

„Nosim plodove aronije, sok od aronije, liker i džem od aronije. Značajno je organizovanje ove vrste sajma da bi se upoznali proizvođači, ali i da bismo predstavili kupcima naše proizvode“, rekao je Kolundžija Srni.

Pročitajte: Lješnik kod sanskog proizvođača izgurao jagodu

Plantaža aronije sa 7.000 sadnica sorte nero na 36 dunuma u Kuljanima kod Novog Grada zasađena je prije šest godina.

Kolundžija je na porodičnom imanju izgradio i hladnjaču u kojoj je moguće čuvati plodove aronije.

Sajam će biti održan u „Delta planetu“ u Banjaluci.

Mizuna – Biljka koja ima ukus senfa i odlična je kao zimska salata

Agrosavjet
-
0
Mizuna – Biljka koja ima ukus senfa i odlična je kao zimska salata

Mizuna je biljka koja vodi porijeklo sa azijskog kontinenta, tačnije iz Japana. Pripada porodici kupusnjača i blizak je „rođak“ slačici, o čemu svjedoči i sam ukus. Naime, ova biljka je odlična zimska salata, na otvorenom je možete posijati (direktna sjetva) do kraja oktobra, dok je u zatvorenom možete sijati od septembra do marta. Odlična je biljka za uzgoj na osunčanoj prozorskoj dasci, u saksiji, kada će vam njeni listovi tokom zime biti na dohvat ruke.

Prije nego što se odlučite za njen uzgoj, otkrivamo vam 5 činjenica o ovom japanskom povrću čija popularnost sve više raste.

5 činjenica o ovoj biljci:

1. U pitanju je brzorastuća biljka čiji prvi listovi dospijevaju na berbu poslije samo 30 dana. Može se brati lišće pojedinačno s većih biljaka ili rezati sakupljeno u glavice. Sjeme Mizuna salate klija za samo tri dana.

Pročitajte: Vučji trn, pasji trn ili oblepiha – Ljekovita biljka korisna za liječenje mnogih tegoba

2. Mizuna ima svjetlozeleno peperjasto lišće. Ono je usko i izgledom nazubljeno, gradi čvrstu rozetu. Izgledom izuzetno podsjeća na rukolu s tim da su joj listovi više urezani.

3. Kao što je navedeno na početku teksta ima blag ukus senfa, prijatan gorak ukus. On postaje sve intenzivniji kako odmiče sazrijevanje biljke. Najčešće se upotrebljava svježa, kao sastojak salatama, ili kratko termički obrađena – kuvana. Može da se dodaje supama i čorbama, pirinču, pasti.

4. Upotrebom Mizuna salate podižemo imunitet, jer je bogata vitaminom C. Osim što je zdrava i ukusna, predstavlja odličan ukras u bašti, a možete je gajiti i kao međuusjev sa drugim povrtnim kulturama koje su visoke.

Pročitajte: Pšenična trava – Brojna ljekovita svojstva i način uzgajanja

5. Nije puno probirljiva kada je izbor zemljišta u pitanju, ali najviše voli ilovasto zemljište, gdje se zadržava voda, jer je važno pravilo kod uzgoja Mizuna salate: zemljište ne smije da se isuši! Prije sjetve nije potrebno đubrenje tla ako je već to urađeno prilikom uzgoja kulture koja je bila zasijana prije. Mizuna se bere na otvorenom do prvih mrazeva. Sije se na razmak 20 x 30 cm. Kao i rukolu napada je buvač, ali i puževi.

Dezinfekcija sudova za vino

Agrosavjet
-
0
Dezinfekcija sudova za vino

Grožđe se bere, sudovi za vino moraju se spremiti – bilo da su sada ispražnjeni i treba ih očistiti ili će se dezinfikovati neposrijedno prije berbe.

Njega sudova za čuvanje vina i rakije – autor Dragana Andrejić, spec. struk. inž.

Pripremni radovi su uvijek veoma važni u svakoj vrsti poljoprivredne proizvodnje. Njega vina i rakije je veoma složen proces i zahtjeva pripremne radnje kako bi spremni dočekali prihvat novih količina voća za preradu u rakiju i vino i njihovo čuvanje. Da bismo izbjegli negativan uticaj naslaga zaostalih na zidovima sudova za proizvodnju vina i rakija veoma je važno sve vrste sudova, a naročito drvene dobro oprati i konzervisati nakon njihovog pražnjenja.

Pročitajte: Regeneracija vinove loze tokom perioda gajenja

Čim se isprazne, potrebno ih je vodom temeljno isprati, a zatim sa 2%-nim rastvorom sode bikarbone dobro izribati (na 1 litar vode rastvara se 20 g sode) zbog naslaga od divljih kvasaca zaostalih na zidu suda nakon pražnjenja kljuka. Ispiranje unutrašnjih zidova suda treba dobro obaviti da, ukoliko je u sudu bilo kljuka, ne zaostanu ni najmanje čestice. To možemo raditi i uređajem za koji proizvodi vodenu paru.

Ispiranje treba vršiti dok voda koja izlazi iz suda ne bude potpuno bezbojna i bez ikakvog mirisa.

Sudovi za vino

Konzervacija se vrši da bi sud očuvali do vremena upotrebe. Na 100 litara zapremine suda treba spaliti jednu sumpornu traku koja sadrži 2,5 g sumpora. Potrebno je sumporisanje vršiti svakih 4-6 nedjelja, jer se ono gubi isparavanjem i oksidacijom iz suda. Nakon unošenja sumpornih traka, sud se zatvara i kasnije čuva zatvoren da sumpor-dioksid ne bi brzo ispario. Ako trake neće da gore kada ih ubacimo u sud to znači da sud nije dobro opran i da je zaražen sirćetnim bakterijama koje će obavezno ukiseliti novo sipano vino.

Drugi način konzervisanja drvenih sudova sa 0,05%-nim rastvorom sumporaste kiseline (H2S03) je efikasniji. Na ovaj način se spriječava razvoj štetnih mikroorganizama u sudu, a onemogućava se i rasušivanje. Litar 6%-ne sumporaste kiseline, koja se nalazi u prodaji sipa se na 200 litara vode. Sud se dobro zatvori i samo po potrebi doliva voda.

Pročitajte: Zašto se RUŽE sade u vinogradima? Razlog je i više nego KORISTAN

Ovako konzervisan drveni sud čuva se uspješno i do godinu dana. Prije upotrebe, drvene sudove konzervisane bilo suvim ili vlažnim postupkom treba dobro isprati vodom radi odstranjivanja sumpor-dioksida i sulfata nastalih oksidacijom sumpor-dioksida.

Šipak – Savjeti za plantažni uzgoj

Agrosavjet
-
0
Šipak – Savjeti za plantažni uzgoj

Šipurak, šipak ili divlja ruža (Rosa canina) daje plod od kog se priprema vrlo ukusan džem. Ova žbunasta biljka uspijeva skoro na svim zemljištima i prilagodljiva je, te je nalazimo u prirodi. Od davnina je eliksir zdravlja.

Postoji više od 250 vrsta divljih ruža. Razlikuju se po obliku i boji ploda, po bujnosti i po izgledu koji varira usljed nadmorske visine.

Posljednjih godina povećava se broj zainteresovanih za plantažno gajenje šipka. Kako organizovati plantažnu proizvodnju?

Priprema zemljišta

Prije podizanja zasada treba obaviti pripremu zemljišta za sadnju i popravku plodnosti, savjetuje agronom Snežana Nikolić, savjetodavac PSS Prokuplje. Ona se sastoji u dubokom oranju (30-40 cm), tanjiranju, frezovanju i meliorativnom đubrenju sa 20-50 tona zgorjelog stajnjaka po hektaru i oko 500 kg/ha NPK đubriva formulacije 10:12:26 ili 8:16:24.

Pročitajte: Kako uzgajati šipak na lak i jednostavan način

Ukoliko je odabrana parcela strma, ili se ne raspolaže odgovarajućom mehanizacijom, dodaje Nikolić, onda treba odabrati varijantu pojedinačnih kopanja rupa uz zadržavanje ledine u međuprostoru.

Unošenjem oko 5 kg stajnjaka i 250 do 300 grama mineralnih NPK đubriva prije sadnje u pripremi rupa, zamjenjuje meliorativno đubrenje.

Šipurak saditi u jesen

Sadi se na rastojanju 3×1,5 m odnosno 2.222 biljke po hektaru, a na oskudnim zemljištima i na 3×1 m.

Sadnju treba obaviti po mogućnosti u jesen ili tokom zime (ako to dozvoljavaju vremenski uslovi), a izbjegavati kasnu proljećnu sadnju kada su prijem i kasniji porast znatno slabiji. Sadnju obaviti klasično, kao i sve drugo voće, vodeći računa da spojno mjesto (kalem) bude iznad ili u nivou zemlje.

Po prekrivanju korijena slojem sitne trošne zemlje obavezno dodati zgorjeli stajnjak (nekoliko kilograma po biljci) i ponovo sloj sitne zemlje. Na kraju po gaženju zemljišta treba obavezno dodati još 150-200 grama NPK đubriva oko sadnice po cijeloj površini zatrpane jame.

Njega sadnica

Šipurak nije potrebno zavijati zbog divljači jer na tom dijelu on ima nešto bodlji koje ga štite.

Pročitajte: SVEMOGUĆI ŠIPAK: Kad vidite šta sve liječi, odmah ćete ga nabaviti

Tokom prve vegetacije potrebno je nekoliko plitkih okopavanja i uklanjanja korova oko sadnice kao i izbojaka iz podloge, jedno prihranjivanje sredinom maja sa oko 100 grama KAN-a po jednoj biljci i nekoliko zalivanja ako je nastupio sušni period.

Mlade izbojke (ljetoraste) šipurka napadaju lisne vaši (slično kao i kod ruža), pa je tokom proljeća i ljeta korisno obaviti zaštitu, prskanje nekim od insekticida za njihovo suzbijanje, napominje Nikolić.

U toku prve godine iz posađene biljke razviće se više izbojaka – ljetorasta, koji mogu da dostignu visinu preko 1,5 m, a nekad i znatno više. Na njima se formira rod za narednu godinu. Tokom zime obaviti đubrenje sa 300 grama po biljci NPK đubriva formulacije 10:12:26 ili 8:16:24 ili sl.

Uklanjanje ljetorasta

U proljeće naredne (druge) godine odabrati 4-5 najboljih ljetorasta po žbunu i skratiti ih na 120-130 cm dužine, a ostale prekobrojne i slabije ukloniti. Time se žbun ojačava, a obezbjeđuje solidan i kvalitetan prinos. Ukoliko je žbun slab treba ga kratkom rezidbom na 20 cm vratiti da ojača, bez rađanja u toj godini da se ne bi iscrpljivao.

Tokom ljeta druge godine obaviti nekoliko okopavanja, uklanjanje korova, zalivanja (po potrebi) i zaštitu od lisnih vaši i bolesti takođe po potrebi. Potrebno je i jedno prihranjivanje u fazi intenzivnog porasta prije cvjetanja sa oko 100 grama KAN-a po žbunu, dodaje savjetodavac.

Pročitajte: Ogulite NAR/ŠIPAK na jednostavan način /VIDEO/

Treća godina smatra se početkom pune rodnosti šipurka, a koliki će prinosi biti zavisi od toga kakva je bila njega u prethodne dvije godine.

Šipurak je eliksir zdravlja

Hranljiva vrijednost šipka

Šipak ima veliku količinu vitamina C, vitamina A, kalcijuma i gvožđa. Osim toga, šipak je bogat izvor bioflavonoida, pektina, vitamina E, selenijuma, mangana, i vitamina iz B kompleksa. Sadrži i određenu količinu magnezijuma, fosfora, kalijuma, sulfura i silicijuma.

Ljekovita svojstva šipka

Šipak je poznat po tome što je prirodan lijek za brojne zdravstvene probleme. Koristi se u alternativnoj medicini jer ima visok sadržaj gvožđa i vitamina.

Čaj od bosiljka – Kako se pravilno priprema jedan od najmoćnijih čajeva narodne medicine?

Agrosavjet
-
0
Čaj od bosiljka – Kako se pravilno priprema jedan od najmoćnijih čajeva narodne medicine?

Jedan od najmoćnijih i najjačih čajeva narodne medicine je čaj od bosiljka. Ova biljka ne samo da je ljekovita već je i veoma jak repelent, štiti od komaraca, tera insekte, ali i pomaže u liječenju ujeda istih.

Bosiljak je prema riječima travara Momčila Antonijevića, veoma korisna biljka i svako bi trebao da je ima u domaćinstvu, posebno zato što se i lako uzgaja, možete je posijati u saksiji i držati na terasi ili u kuhinji tokom cijele godine.

Zovu ga „biljkom aristokratije“, pomaže kod hronične upale sinusa, a u kombinaciji sa matičnjakom je veoma moćan kod stomačnih problema, problema sa nervoznim želucem, glavoboljom i mučninom.

Pročitajte: Kraljevski bosiljak za pomoć kod kašlja i prehlade

Ono što je veoma bitno kada se priprema čaj od bosiljka je da se biljka ne kuva u vodi, već da se prelije prokuvanom vodom, tako se ne gube njena dragocjena, ljekovita svojstva.

Sjeme bosiljka jednako je zdravo kao i čia sjeme, kada se kuva dobija jednako gelastu strukturu pa se može koristiti u pripremi smutija i zdravih proteinskih napitaka radi konzistencije.

Pored svega navedenog odličan je začin i slaže se uz paste, mesa, jela sa paradajzom, tako da je poželjno koristiti ga kao začin.

Pročitajte: Sačuvajte svježi bosiljak za zimu

U posljednje vrijeme je popularan ljubičasti bosiljak koji je veoma dekorativana, a ukoliko ga gajite, nemojte ga stavljati pored zelenog, jer će vrlo brzo izgubiti boju i takođe postati zelen.

Uzgoj koza – Šansa za brojne seoske sredine

Agrosavjet
-
0
Uzgoj koza – Šansa za brojne seoske sredine
Јedna od osnovnih grana stočarstva je kozarstvo koje prije nije bilo toliko zastupljeno u našim krajevima.

Danas je ta grana u porastu i ima dobru perspektivu.

Posjetili smo imanje tridesetosmogodišnjeg Milana Majkića iz Debeljaka kod Banjaluke, koji je jedan od rijetkih koji se danas bavi kozarstvom.

Godinama radeći u Americi, odvojen od svojih najmilijih, Milan Majkić iz Debeljaka kod Banjaluke shvatio je da čovjek bez slobode i zemlje nema ništa.

U zemlji gdje si rođen i gdje su ti korijeni jedino si svoj na svome, priča Milan.

Odlučio se na djelimičan povratak, nakon čega osniva vlastitu farmu koza.

Danas ima 70 koza, od čega je 40 muznih grla.

Pročitajte: Snežana se bavi kozarstvom – Njeno iskustvo govori o velikoj isplativosti ove proizvodnje

Pasmine je birao sa najkvalitetnijih farmi iz Srbije, i to sa najboljim genetskim osobinama.

U početku, Milan je imao nekoliko vrsta koza, od snakse, alpske i naše balkanske domaće koze. Ipak, danas ima samo alpsku rasu sa kojom je zadovoljan.

Trenutno je krenula sezona parenja, pa je mliječnost koza u opadanju. Sada dnevno ima oko 70 litara mlijeka.

Inače, najveću mliječnost koza ima od maja do ljeta, kada nema velikih vrućina, i tada daju 100 litara mlijeka dnevno.

Dobra higijena u prostorijama i dobra ispaša koja je prirodna, uslov su visokog kvaliteta mlijeka, pa su mnogi sugrađani to i prepoznali.

Pročitajte: Organsko kozarstvo na Romaniji – Sokočanin Marko Nikolić izvozi meleme u zemlje regiona, Evrope i Australiju

Cjelokupnu količinu mlijeka proda, i to ne mljekari, nego domaćinstvima.

Od kozjeg mlijeka proizvodi sir, surutku i kefir. Širenjem proizvoda od kozjeg mlijeka ostvaruje dodatnu zaradu.

Milan je jedan od rijetkih koji svoju budućnost ne vidi u inostranstvu. Ima u planu da proširi farmu koza i da se u potpunosti vrati u svoju zemlju jer želi da pokaže drugima da je sve moguće kada se nešto voli i želi.

Jedić – Najljepša plava trajnica, ali oprez, ekstremno je otrovan!

Agrosavjet
-
0
Jedić – Najljepša plava trajnica, ali oprez, ekstremno je otrovan!

Jedić – Vrlo dekorativno djeluje u kamenjaru i gredicama i jedna je od najljepših trajnica. Jedini nedostatak mu je da je vrlo otrovan. Izbjegavajte ga u vrtovima s djecom ili kućnim ljubimcima.

Poznat je po svojim raskošnim laticama, spada u porodicu žabnjaka, Ranunculaceae. Lisnati izbojci su visine od 100 do 150 cm i nakon nekog vremena pretvaraju se u cvjetne stapke.

Pročitajte: 6 koraka za uspješno presađivanje kaktusa

Cvjetovi su cjevastog oblika žućkastobijele pa sve do tamnoplave boje. Rastu u klasovima, a cvatu od sredine ljeta do jeseni. Jedić je vrlo otporan na hladnoću, dok vrućinu ne podnosi. Jedić voli umjereno sunčan položaj te humusno, propusno i vlažno tlo.

Otrovno djelovanje jedića (Aconitum napellus L., Familiae Ranunculaceae – porodica žabnjaka) poznato je svim starim narodima, a koristili su ga za razne bolesti. Plinije jedić naziva biljnim arsenom.

Pročitajte: LIJEPA KATA – Kako se gaji cvijet koji su naše bake obožavale?

Služio je kao otrov za vukove i lisice te za strijele. Jedić je ekstremno otrovna biljka i treba isključiti svaki pokušaj da sami, uz pomoć literature, nešto učinite s ovom biljkom za svoje zdravlje. Prepustite to stručnoj osobi i ljekaru.

Katalpa ili cigaraš je dekorativno drvo koje odbija insekte – Sadnja i uzgoj

Agrosavjet
-
0
Katalpa ili cigaraš je dekorativno drvo koje odbija insekte – Sadnja i uzgoj

Katalpa ili cigaraš (lat. Catalpa bignonioides W.) je listopadno stablo iz porodice Bignoniaceae kojoj pripada više od 900 vrsta, a naziv cigaraš dobilo je zbog mahuna koje izgledom podsjećaju na cigare.

Stablo katalpe može doseći visinu od 18 metara i pritom stvara široku krošnju nepravilnog oblika. Krivudavo deblo je prekriveno svijetlosmeđom korom koja u starosti postane gruba.

Listovi su nasuprotni i jednostavni, ali dosta veliki – mogu biti dugi od 20 do 30 cm. Rastu na dugim peteljkama, imaju cjelovit rub i pri osnovi su srcolikog oblika, a na vrhu usko ušiljeni. Naličje im je prekriveno dlačicama, a ako listove pokušamo smrviti prstima, ispuštaju neugodan miris. U odnosu na ostala listopadna stabla, kod katalpe se listovi razvijaju nešto kasnije.

Cvjetovi katalpe su bijele boje i pomalo podsjećaju na cvjetove divljeg kestena. Rastu skupljeni u uspravne metlice piramidalnog oblika, a svaki cvijet na donjoj usni ima izražene žute mrlje te mnoštvo smeđih pjega.

Cvatnja se odvija u junu i julu, a cvijeće ima neugodan miris. Plod katalpe je viseća mahuna koja je u početku ljepljiva i zelene boje, ali dozrijevanjem poprimi sivosmeđu boju. Može biti duga do 50 cm i sadrži veliki broj sitnih plosnatih sjemenki od kojih svaka ima krilca pa se stoga lako raznose vjetrom. Zrele mahune se održe na stablima i preko zime.

Pročitajte: Kako DRVO KAFE možemo uzgajati kod kuće?

Sadnja i razmnožavanje katalpe

Budući da katalpa dobro podnosi niske temperature i gradska onečišćenja, često se sadi u perivojima, parkovima i na drugim gradskim površinama. Njeni listovi odbijaju razne insekte, osobito komarce, pa je možete saditi u dvorištu. Nema nešto posebno razvijen korijen pa ne bi trebala postojati opasnost od oštećenja temelja na stambenih objektima, ali se svejedno preporučuje saditi je dalje od kuće ili bilo kojeg drugog objekta.

Za uzgoj katalpe pogodna su vlažna, plodna i dobro drenirana zemljišta pH-vrijednosti od 5,5 do 7. Sadi se na mjestu do kojeg dopire puno sunčeve svjetlosti i koje je zaštićeno od jakih vjetrova. Za uzgoj katalpe iz sjemena, sjemenke se stavljaju u posude ispunjene zemljom za lončanice. Nekoliko sjemenki stavi se na površinu i tek lagano prekrije zemljom. Mlade biljke ne podnose direktno sunce pa posude treba držati u sjeni i uz temperaturu od 15 do 20 stepeni. Tlo treba održavati vlažnim, ali ne previše natopljenim.

Sadnice se na stalno mjesto mogu presaditi nakon što narastu nekoliko centimetara i formiraju jedan ili dva lista, ali bilo bi bolje držati ih u posudama još neko vrijeme dok sasvim ne ojačaju kako ih ne bi zagušili korovi ili uništili štetnici i bolesti. Najbolje vrijeme za sadnju na otvorenom je proljeće, a sadnice se sade u rupe koje su tek malo dublje i šire od posuda u kojima su uzgajane.

Uzgoj i održavanje katalpe

Katalpa se može orezivati u bilo koje doba godine, ali kako ne bi došlo do izostanka cvatnje ipak je bolje obaviti orezivanje nakon te faze. Mlada stabla treba redovno zalivati, odnosno onda kada tlo na površini postane suvo na dodir, a starenjem se učestalost zalivanja smanjuje.

Probleme kod uzgoja ovog stabla mogu predstavljati lišće koje pri jačem dodiru širi neugodan miris, kao i veće količine cvijeća koje završi na tlu nedugo nakon cvatnje. Uz to, problem mogu predstavljati i mladi izbojci iz korijena pa ih treba redovno uklanjati kako ne bi došlo do nekontroliranog širenja.

Pročitajte: Svileno drvo – Kako da gajite omiljenu vrtnu biljku svakog baštovana

Bolesti i štetočine

Od bolesti se kod katalpe može pojaviti pepelnica, a kako bi se spriječilo širenje zaraze potrebno je odstraniti zaražene dijelove stabla. Takođe može doći i do gljivičnog oboljenja koje uzrokuje štetu na korijenskom sistemu te tako sprječava opskrbu vodom pa dolazi do odumiranja grana.

Od štetočina se mogu pojaviti crne i zelene gusjenice koje mogu dovesti do potpune defolijacije, ali stablo se uspije oporaviti i nakon toga razviti novo lišće. Te gusjenice su odličan mamac za ribu pa neki strastveni ribolovci imaju mini nasade katalpe kako bi uvijek imali dobar mamac.

Pročitajte: MAGNOLIJA – Drvo raskošnog cvijeta koje će vašem dvorištu dati kraljevski izgled

Primjena katalpe

Katalpa je dobra medonosna biljka i pčele s nje skupljaju nektar te manju količinu cvjetnog praha. Ima mekano, ali izuzetno trajno drvo koje se nekad koristilo za izradu željezničkih pragova i telegrafskih stupova koji su neimpregnirani mogli trajati i do 20 godina.

Iako plodovi katalpe izgledom podsjećaju na mahune, oni se ne konzumiraju i nemaju nikakvu posebnu nutritivnu vrijednost. Nekada su imali primjenu u narodnoj medicini pa su se koristili u liječenju kožnih infekcija, konjunktivitisa i astme, ali ljekovita svojstva nikada nisu naučno dokazana.

Kora i lišće katalpe imaju blago sedativna i laksativna svojstva, a upotrebljavali su se za pripremu čajeva i obloga za koje se smatralo da pomažu u liječenju infekcija, ogrebotina, rana, pa čak i ugriza zmija. Za razliku od kore, lišća i plodova, korijen katalpe je jako otrovan. Iako se drugi dijelovi smatraju sigurnima za upotrebu, ipak bi se prije toga trebalo posavjetovati sa stručnom osobom.

 

Tikva sa pomorandžom i limunom – Zimnica za 10

Agrosavjet
-
0
Tikva sa pomorandžom i limunom – Zimnica za 10

Tikva sa pomorandžom i limunom je malo drugačija zimnica osvežavajućeg slatkog ukus bundeve. 

Ovi neodoljivi plodovi veselih i živih boja pravo su osvježenje u tmurnim jesenskim danima. Osim što izvlače poglede svojim prekrasnim šarama te raznolikim, interesantnim oblicima, bundeve su ukusne i hranjive, a nadasve zdrave i višestruko korisne za ljudski organizam.

Bundeva nosi titulu jedne od najzdravijih namirnica na svijetu. Sadrži vitamine A, C, D, E, K, B1, B2, B3, B6, minerale kalijum, kalcijum, željezo, fosfor, selen, cink, magnezijum, bor, kobalt. Obiluje i prehrambenim vlaknima te masnoćama, bjelančevinama i ugljenim hidratima. Sadrži i folnu kiselinu, karotenoide, triptofan te linolnu i oleinsku kiselinu.

Pročitajte: BUNDEVA: ljekovita biljka koja liječi mnoge bolesti

Sastojci za zimnicu od tikve:

2 kg tikva
3 pomorandze
1 limun
10 g limunske kiseline
600 g šećera

 

1...396397398...1.010Stranica 397 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia