Četvrtak, 26 Maja, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoRabarbara – Jesen je pravo vrijeme za sadnju ove nepravedno zapostavljene biljke

Rabarbara – Jesen je pravo vrijeme za sadnju ove nepravedno zapostavljene biljke

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Rabarbara – Za rabarbaru kažu da je to novije povrće na našim prostorima. Ali, za nju su znale još naše bake koje su je sadile u neki skriveni kutak bašte da bi, tokom ljetnjih žega, njenom drškom gasile žeđ. S promjenom načina razmišljanja i navika, njoj se pridaje malo veći značaj.

Rabarbara se razmnožava reznicama ili sjemenom

Ova zagonetna, nježna ljepotica s ogromnim listovima kod koje se u ishrani koriste samo lisne drške je zanimljivo povrće i po malo egzotičan ukras u bašti. Svi baštovani koji žele da kućicu-dvije imaju na okućnici ili u bašti treba sada da razmišljaju o pripremi zemljišta, i o sjetvi ili sadnji ovog povrća.

Rabarbara se razmnožava vegetativno – reznicama ili generativno sjemenom. U vrijeme mirovanja (jesen ili proljeće) od dvogodišnjih ili trogodišnjih biljaka izvade se rizomi i podijele tako da na svakom dijelu budu dva – tri pupoljka.

Pročitajte: Blitva je veoma cijenjeno povrće – Evo kako se gaji

Razmak između biljaka rabarbare prilikom sadnje 40 – 60 cm

Sadi se u jarke tako da se gornji dio reznice može pokriti sa pet – šest  centimetara zemljišta. Razmak između biljaka je obično 40 – 60 centimetara. Sjeme se sije od aprila do juna direktno u baštu, ili u septembru – oktobru, kada su slabija isparavanja, u posude za rasad  koje se drže na terasi, prozorskoj dasci ili toploj prostoriji i u proljeće, kada prođe opasnost od izmrzavanja, rasađuju u baštu, u dobro pripremljeno zemljište.

Ako poznajete nekog baštovana koji gaji ovo povrće zamolite ga da vam na kraju vegetacije proda ili pokloni rizom – dva ove biljke i započnite sopstvenu proizvodnju. Ako takvi ne postoje u vašem okruženju, potražite sjeme u nekoj bolje snabdjevenoj poljoprivrednoj apoteci i posijte ga u saksijice.

Rabarbara traži đubrenje organskim hranivom

Za gajenje su najpodesnija duboka, plodna, srednje teška zemljišta dobrog kapaciteta za vodu, neutralne reakcije od 5,6 – 7,2. Na kiselijim zemljištima uz đubrenje treba primjeniti i kalcijum. Najmanje dva mjeseca prije planirane sadnje, a to je otprilike ovo vrijeme, leja se obilno pođubri organskim đubrivom uz dodatak fosfora i kalijuma, i preašovi. Organsko đubrivo se u međured unosi i svake treće zime. Nega u vegetaciji je uklanjanje korova i zalivanje.

Pročitajte: Kako čuvati povrće i voće u frižideru, a sačuvati svježinu i ukus?

Rabarbara je otporna na kasne mrazeve u proljeće

To je biljka umjerene, više prohladne klime vrlo velike otpornosti na niske temperature u stanju mirovanja. U jesen, kada se skrati dan i temperature padnu ispod 14 stepeni biljka odbacuje listove, a na rizomu se zameću spavajući pupoljci. Za uspješnu jarovizaciju su potrebne temperature niže od 10 stepeni u trajanju od 12 – 16 nedelja. U proljeće, kada počinje razvoj novih listova, rabarbara je otporna na kasne mrazeve i može podneti minus četiri stepena bez oštećenja. Zbog velike površine listova i intenzivne transpiracije potrebno joj je mnogo vlage.

U kasnijim berbama rabarbara se bere svakih 10 dana

Berba počinje u drugoj godini poslije sadnje. Listovi se beru ručno kada je liska potpuno razvijena. U jednoj berbi beru se dva – četiri lista po biljci. U prvoj godini berbe bere se tri-četiri nedelje, a zatim prekine da bi biljka razvila što više listova. U kasnijim godinama bere se svakih desetak dana. U kontinentalnim područjima to je od sredine aprila do sredine ili kraja juna, u zavisnosti od temperatura.

Pročitajte: Septembar je idealan mjesec za sjetvu spanaća

U 100 grama rabarbare ima 80 mg kalcijuma

One koji su za ovo povrće čuli, vidjeli, pa čak i probali, kao i one koji tek sada čuju za njega, u kratkim crtama upoznajemo s ovom biljkom koja se redovno gaji u mediteranskim baštama i na imanjima naših komšija u Republici Hrvatskoj i Sloveniji. Rabarbara (Rheum rhaponticum) je višegodišnja zeljasta biljka s krupnim listovima i dugim debelim zelenim, ljubičastim, ili ružičastim lisnim drškama trouglastog presjeka.

Postoji mnogo sorti, njen životni vijek može da potraje i 30 godina, a na istom mjestu gaji se obično od sedam do devet godina. Za ishranu se koriste samo lisne drške, jer listovi sadrže toksin (otrov). U lisnim drškama ima više voćnih kiselina, prije svega jabučna, kao i dosta mineralnih materija i vitamina. Rabarbara ima relativno malo vitamina C, ali zato sadrži znatno više vitamina B, naicin, pantotensku i folnu kiselinu. Veoma je bogata kalcijumom (80 mg u 100 g rabarbare), kao i magnezijumom i manganom.

Pročitajte: Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija

Rabarbara poboljšava varenje i pospješuje zdravlje kože

Od lisne drške rabarbare se pripremaju čorbe, salata, sos, kompot, marmelada, džem, a koristi se i kao dodatak nekim poslasticama. U Americi se od ovog povrća priprema jedna od najpopularnijih pita. Ona je obavezan sastojak originalne formule eliksira zdravlja i dugovječnosti, poznatog pića „šveden biter“. Ljekovita svojstva rabarbare uključuju gubitak tjelesne težine, poboljšanje varenja, zdravlja kože, sprečavanje nastanka Alchajmerove bolesti, oštećenja neurona, nastanka kancera, stimulaciju rasta kostiju.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

komarac

Bijeli luk, pljuvačka i banana: Ublažite svrab od uboda komarca pomoću...

Postoji nekoliko prirodnih lijekova za ubode komaraca, bez potrebe za mastima i kremama iz apoteke. U većini slučajeva to su sastojci koje gotovo svi...