Utorak, 19 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoRabarbara – Jesen je pravo vrijeme za sadnju ove nepravedno zapostavljene biljke

Rabarbara – Jesen je pravo vrijeme za sadnju ove nepravedno zapostavljene biljke

Rabarbara – Za rabarbaru kažu da je to novije povrće na našim prostorima. Ali, za nju su znale još naše bake koje su je sadile u neki skriveni kutak bašte da bi, tokom ljetnjih žega, njenom drškom gasile žeđ. S promjenom načina razmišljanja i navika, njoj se pridaje malo veći značaj.

Rabarbara se razmnožava reznicama ili sjemenom

Ova zagonetna, nježna ljepotica s ogromnim listovima kod koje se u ishrani koriste samo lisne drške je zanimljivo povrće i po malo egzotičan ukras u bašti. Svi baštovani koji žele da kućicu-dvije imaju na okućnici ili u bašti treba sada da razmišljaju o pripremi zemljišta, i o sjetvi ili sadnji ovog povrća.

Rabarbara se razmnožava vegetativno – reznicama ili generativno sjemenom. U vrijeme mirovanja (jesen ili proljeće) od dvogodišnjih ili trogodišnjih biljaka izvade se rizomi i podijele tako da na svakom dijelu budu dva – tri pupoljka.

Pročitajte: Blitva je veoma cijenjeno povrće – Evo kako se gaji

Razmak između biljaka rabarbare prilikom sadnje 40 – 60 cm

Sadi se u jarke tako da se gornji dio reznice može pokriti sa pet – šest  centimetara zemljišta. Razmak između biljaka je obično 40 – 60 centimetara. Sjeme se sije od aprila do juna direktno u baštu, ili u septembru – oktobru, kada su slabija isparavanja, u posude za rasad  koje se drže na terasi, prozorskoj dasci ili toploj prostoriji i u proljeće, kada prođe opasnost od izmrzavanja, rasađuju u baštu, u dobro pripremljeno zemljište.

Ako poznajete nekog baštovana koji gaji ovo povrće zamolite ga da vam na kraju vegetacije proda ili pokloni rizom – dva ove biljke i započnite sopstvenu proizvodnju. Ako takvi ne postoje u vašem okruženju, potražite sjeme u nekoj bolje snabdjevenoj poljoprivrednoj apoteci i posijte ga u saksijice.

Rabarbara traži đubrenje organskim hranivom

Za gajenje su najpodesnija duboka, plodna, srednje teška zemljišta dobrog kapaciteta za vodu, neutralne reakcije od 5,6 – 7,2. Na kiselijim zemljištima uz đubrenje treba primjeniti i kalcijum. Najmanje dva mjeseca prije planirane sadnje, a to je otprilike ovo vrijeme, leja se obilno pođubri organskim đubrivom uz dodatak fosfora i kalijuma, i preašovi. Organsko đubrivo se u međured unosi i svake treće zime. Nega u vegetaciji je uklanjanje korova i zalivanje.

Pročitajte: Kako čuvati povrće i voće u frižideru, a sačuvati svježinu i ukus?

Rabarbara je otporna na kasne mrazeve u proljeće

To je biljka umjerene, više prohladne klime vrlo velike otpornosti na niske temperature u stanju mirovanja. U jesen, kada se skrati dan i temperature padnu ispod 14 stepeni biljka odbacuje listove, a na rizomu se zameću spavajući pupoljci. Za uspješnu jarovizaciju su potrebne temperature niže od 10 stepeni u trajanju od 12 – 16 nedelja. U proljeće, kada počinje razvoj novih listova, rabarbara je otporna na kasne mrazeve i može podneti minus četiri stepena bez oštećenja. Zbog velike površine listova i intenzivne transpiracije potrebno joj je mnogo vlage.

U kasnijim berbama rabarbara se bere svakih 10 dana

Berba počinje u drugoj godini poslije sadnje. Listovi se beru ručno kada je liska potpuno razvijena. U jednoj berbi beru se dva – četiri lista po biljci. U prvoj godini berbe bere se tri-četiri nedelje, a zatim prekine da bi biljka razvila što više listova. U kasnijim godinama bere se svakih desetak dana. U kontinentalnim područjima to je od sredine aprila do sredine ili kraja juna, u zavisnosti od temperatura.

Pročitajte: Septembar je idealan mjesec za sjetvu spanaća

U 100 grama rabarbare ima 80 mg kalcijuma

One koji su za ovo povrće čuli, vidjeli, pa čak i probali, kao i one koji tek sada čuju za njega, u kratkim crtama upoznajemo s ovom biljkom koja se redovno gaji u mediteranskim baštama i na imanjima naših komšija u Republici Hrvatskoj i Sloveniji. Rabarbara (Rheum rhaponticum) je višegodišnja zeljasta biljka s krupnim listovima i dugim debelim zelenim, ljubičastim, ili ružičastim lisnim drškama trouglastog presjeka.

Postoji mnogo sorti, njen životni vijek može da potraje i 30 godina, a na istom mjestu gaji se obično od sedam do devet godina. Za ishranu se koriste samo lisne drške, jer listovi sadrže toksin (otrov). U lisnim drškama ima više voćnih kiselina, prije svega jabučna, kao i dosta mineralnih materija i vitamina. Rabarbara ima relativno malo vitamina C, ali zato sadrži znatno više vitamina B, naicin, pantotensku i folnu kiselinu. Veoma je bogata kalcijumom (80 mg u 100 g rabarbare), kao i magnezijumom i manganom.

Pročitajte: Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija

Rabarbara poboljšava varenje i pospješuje zdravlje kože

Od lisne drške rabarbare se pripremaju čorbe, salata, sos, kompot, marmelada, džem, a koristi se i kao dodatak nekim poslasticama. U Americi se od ovog povrća priprema jedna od najpopularnijih pita. Ona je obavezan sastojak originalne formule eliksira zdravlja i dugovječnosti, poznatog pića „šveden biter“. Ljekovita svojstva rabarbare uključuju gubitak tjelesne težine, poboljšanje varenja, zdravlja kože, sprečavanje nastanka Alchajmerove bolesti, oštećenja neurona, nastanka kancera, stimulaciju rasta kostiju.

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kiseli kupus

Ukiselite kupus na tradicionalan način

Kiseli kupus povrće je koje ni jedne zime ne izlazi iz recepata. Iako ga je moguće kupiti, vlastito kiseljenje kupusa daje poseban okus. Od početka...