Subota, 27 Novembra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoSeptembar je idealan mjesec za sjetvu spanaća

Septembar je idealan mjesec za sjetvu spanaća

Uključite se u NAŠU Viber zajednicu

Septembar je mjesec kada se ponovo priprema sjetva spanaća. Spanać se proizvodi iz sjemena koje se sije od ranog proljeća do kasne jeseni. U baštenskoj proizvodnji spanaća, zbog bržeg klijanja, dobro je da se sjeme prije sjetve potopi u vodu dva dana. Sije se samo u vlažno zemljište.

Kada su povoljni uslovi, niče za 6-8 dana, a ako je tlo suvo ova faza produžava se na 14-20 dana. Gajenjem na otvorenom polju mlade biljke otpornih sorti dobro prezimljavaju ispod snijega dajući visoke prinose.

Uobičajeni rokovi sjetve spanaća su mart i april u proljeće, a septembar i novembar u jesen.

Posijan u martu, za berbu stuže u maju, a iz aprilske sjetve bere se u junu. Sjetvom u septembru omogućava se berba krajem novembra, a iz novembarske sjetve prezimljavlja i bere se tokom aprila. Da bi se spanać što duže koristio, preporučuje se postepena sjetva u dva-tri navrata.

Sjetva spanaća –  Izborom sorte različite dužine vegetacije i preciznim planiranjem rokova sjetve, obezbjeđuje se kontinuirano prispjevanje i prerada.

Zbog kratke vegetacije i relativno plitkog korijena, biljke će nesmetano rasti samo kada je ravnomjerno snabdijevanje vodom.

Proljetnom spanaću naročito posijanom u aprilu, dva-tri zalivanja u drugoj polovini vegetacije osiguraće visok prinos i kvalitet, ali i djelimično odložiti prelazak u generativnu fazu.

Pročitajte: Proizvodnja SPANAĆA

Berba spanaća može da se obavlja u različitim fazama porasta, mjesec dana poslije nicanja, pa sve do pred cvjetanje. Na malim površinama izvodi se ručno, čupanjem cijelih biljaka, koje se peru i iznose na tržište.

Na velikim površinama spanać se kosi, ručno ili specijalnim kombajnima. Prerađuje se u industriji, gdje se od njega dobija “pire” od spanaća.

Srđan Vidanović dipl.ing
PSSS PIROT

Sjetva spanaća u jesen za zimsku potrošnju

Spanać sadrži hranljive materije (2,86 g bjelančevina, 3,63 g ugljenih hidrata), 0,39 g masti, mineralne soli (840 mg kalijuma, gvožđa, fosfora, kalcijuma, natrijuma) i vitamine (A, B1, B2, B3, B9 i C), 0,1-0,2 mg hlorofila i 2,20 g biljna vlakna. Zahvaljujući betakarotenu, hlorofillu i vitaminu C djeluje kao antioksidans. Pronađeno je 13 različitih flavonoida koji imaju antioksidativno i antikancerogeno dejstvo. Prirodan je izvor ljepote i prevencije protiv starenja. Koriste se samo mekani mladi listovi sa kratkim drškama. Dugačke drške prema korijenu su znak da biljka nije mlada.

Prije upotrebe svaki list se mora oprati pod mlazom hladne vode. Spanać ne sijme stajati potopljen u vodi. Najbolje je kuvati ga na pari ili pirjaniti (dinstati) bez dodavanja vode ili kratko blanširati. Dovoljno ga je samo popariti ključalom vodom. Poslije blanširanja, listove spanaća preliti hladnom vodom jer će se na taj način održati tamnozelena boja, a količina nitrata opada za oko 70%.

Sasvim mlade svježe i sirove listove upotrebiti za salatu. Drške uvijek odstraniti do lista, jer sadrže oksalnu kiselinu koja je štetna po organizam. Spanać je najbolje jesti svjež, po mogućstvu sirov (u salatama), začinjen hladno ceđenim maslinovim uljem, limunovim sokom i mlijekom (ili jogurtom, kiselim mlijekom i sirom). Oksalna kiselina vezuje kalcijum iz mlijeka i stvara nerastvorljivo jedinjenje kalcijum-oksalat, koje organizam odbacuje.

Pročitajte: SPANAĆ: Pročitajte koje su prednosti ovog zelenog povrća!

Ostatak kuvanog spanaća obavezno treba baciti jer se nitrati fermentacijom u hladnjaku pretvaraju u opasne nitrite (koji je otrov za organizam). Spanać se kuva se u malo ključale vode oko 5 minuta. Voda, u kojoj je kuvan spanać, bogata je nitratima i ne treba je ostavljati za dalje korišćenje.

Ljekovita svojstva: lak je za varenje i prilično je sit, ublažava prehlade i grip. Supstance u listovima jačaju sluzokožu i pospješuju rad žuči i crijeva. Mineralne materije utiču na proljepšavanje tena kože.

Kontraindikacije: ne proporučuje se konzumiranje u većoj količini zbog oksalne kiseline, jer može pogoršati stanje bubrežnim i reumatičnim bolesnicima. Oksalne kiseline ima najviše u peteljkama i rebrima listova.

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno