Naslovnica Blog Stranica 277

Zbog čega bi srijemuš trebalo uvrstiti u ishranu – Svi zdravstveni benefiti samonikle biljke

Srijemuš, divlji ili medvjeđi luk, kako se još naziva ova zdrava biljka, možete pronaći u prirodi, ali i na pijacama, sve od marta pa do kraja maja. Samonikla biljka iz porodice luka raste uglavnom u močvarnim šumama, a prolista dolaskom proljeća.

Veoma je zdrav i ljekovit, a naziv medvjeđi luk nosi jer ga prema predanju i medvjedi traže pošto se probude iz zimskog sna i izađu iz svojih pećina. Traže ga u svrhu čišćenja organizma poslije dugog perioda hibernacije.

Mladi, svježi listovi idealni su za proljećno čišćenje organizma, jer vezuju za sebe otrove i masnoće iz krvi, žila, crijeva i želuca. Listovi srijemuša sadrže i od 20 do 50 mg vitamina C, kao i karoten.

Pročitajte: Srijemuš – Opis, rasprostranjenost, upotreba i recepti!

Srijemuš bi trebalo da iskoristite dok je njegova sezona, jer ima antibakterijska, antibiotska i antiseptička svojstva, kao i crni i bijeli luk, ali je ljekovitiji od njih.

Njegovo uporno korišćenje u toku sezone može da pomogne pri regulaciji krvnog pritiska, da ukloni tegobe povezane sa sužavanjem krvnih sudova, pa tako štiti i od srčanih bolesti i infarkta.

Divlji luk utiče i na bolje pamćenje i koncentraciju, pomaže kod respiratornih tegoba, nesanice i vrtoglavice koja je karakteristična za ovo doba godine.

Djelotvoran je kod problema sa želucem, dijareje, nadimanja i grčeva, a izvrstan je i za čišćenje crijeva.

On je i čistač kože kad su u pitanju hronična kožna oboljenja i nečistoće. Svježi listovi pročišćavaju bubrege i bešiku, te pospješuju mokrenje.

Sremuš je veoma ukusan i uklapa se uz većinu jela. Možete ga pripremiti kao namaz u obliku pesto sosa, dodavati kao začin u salate ili jednostavno napraviti salatu samo od njega. Srijemuš je idealan dodatak u projama, projarama, varivima, a odlično se slaže i uz meso.

Pročitajte: Recept za namaz od srijemuša i sira – Zdrav i ukusan obrok koji ćete obožavati

Obogatiće ukus svakog sendviča, a kako biste ga koristili u toku cijele godine, možete ga zamrznuti i koristiti za pojedina jela do sljedeće sezone.

Počinje sjetva kukuruza – Ovo su hibridi koji donose visok i stabilan prinos

0

Prilikom izbora hibrida kukuruza, proizvođači bi trebali da cjelovito sagledaju koja je, prije svega, krajnja namjena proizvoda, odnosno da li će se koristiti za zrno ili silažu, da li će zrno biti odmah prodato ili upotrebljeno na imanju za ishranu stoke.

Na šta obratiti pažnju prilikom izbora hibrida kukuruza

Takođe, ne manje važno, trebalo bi da se odluče za one hibride koji daju najbolje prinose u agroekološkim uslovima njihovog regiona i da vode računa o osobinama hibrida kao što su brzina otpuštanja vlage iz zrna, otpornost na bolesti, visina i čvrstina stabljike, ali i o tome šta će biti naredni usjev kako bi bilo dovoljno vremena da se parcela dobro pripremi za naredni ozimi usjev.
Prilikom izbora hibrida potrebno je voditi računa i o grupi zrenja, prije svega zbog sve učestalijih suša koje se nerjetko dešavaju baš u vrijeme kad kukuruz prolazi najkritičnije faze razvoja – metličenje, svilanje i oprašivanje. Ukoliko se radi o većoj površini pod kukuruzom, trebalo bi sijati nekoliko različitih FAO grupa zrenja, jer proizvodnja samo jedne grupe može biti rizična i manje profitabilna.

Stoga mi vam predlažemo više hibrida kukurza proizvođča LIDEA:

lidea sjeme kukuruza
lidea sjeme kukuruza

HIBRID 1

ES Debussy– Hibrid kukuruza
* VISOK POTENCIJAL PRINOSA
* DOBAR AGRONOMSKI PROFIL SA DOBRIM RANIM PORASTOM
* DOBRO ADAPTIRAN NA SVE TIPOVE ZEMLJIŠTA
– Tip zrna: Zuban
– Akumulirane temperature:
– Svilanje: 970°
– Zrno (32% H2O): 1940°
Niža stabljika i niska pozicija klipa
Normalni uslovi proizvodnje:
– 70,000 biljaka/ha
Povoljni uslovi proizvodnje:
– 78,000 biljaka/ha

HIBRID 2

ES Faraday– Hibrid kukuruza
* STABILAN PRINOS U SVIM USLOVIMA PROIZVODNJE
* VISOK POTENCIJAL PRINOSA -POGOTOVO U STRESNIM USLOVIMA PROIZVODNJE
* VEOMA BRZO OTPUŠTA VLAGU
Tip zrna: Polu zuban
Akumulirane temperature:
– Svilanje: 900°
– Zrno (32% H2O): 1790°
Visoka stabljika i visok položaj klipa
Normalni uslovi proizvodnje:
– 65,000 biljaka/ha
Povoljni uslovi proizvodnje:
– 73,000 biljaka/ha

HIBRID 3

ES Inventive– Hibrid kukuruza
* VISOK POTENCIJAL PRINOSA -POGOTOVO U STRESNIM USLOVIMA PROIZVODNJE
* VEOMA BRZO OTPUŠTA VLAGU
* DOBAR AGRONOMSKI PROFIL
Tip zrna: Polu zuban
Akumulirane temperature:
– Svilanje: 910°
– Zrno (32% H2O): 1680°
Visoka stabljika i visok položaj klipa
Normalni uslovi proizvodnje:
– 70,000 biljaka/ha
 Povoljni uslovi proizvodnje:
– 78,000 biljaka/ha

HIBRID 4

Blason duo
ES BLASON DUO – Generalni uvoznik za BiH Agrimatco d.o.o.
* VISOK POTENCIJAL PRINOSA
* HIBRID TOLERANTAN NA HERBICID FOCUS ULTRA
* ODLIČAN AGRONOMSKI PROFIL
Tip zrna: Zuban
Akumulirane temperature:
– Svilanje: 985°
– Zrno (32% H2O): 1885°
Prosječna visina stabljike i prosječna visina klipa
Normalni uslovi proizvodnje:
– 67,000 biljaka/ha
• Povoljni uslovi proizvodnje:
– 75,000 biljaka/ha

HIBRID 5

ES Claderon FAO 460
* VISOK POTENCIJAL PRINOSA
* ZDRAV AGRONOMSKI PROFIL
* MOGUĆE KORISTITI I ZA SILAŽU
Tip zrna: Poluzuban
Registrovan: Evropski Katalog
Akumulirane temperature:
– Svilanje: 960°
– Zrno (32% H2O): 1900°
Visoka stabljika i visoka pozicija klipa
Normalni uslovi proizvodnje:
– 70,000 biljaka/ha
• Povoljni uslovi proizvodnje:
– 75,000 biljaka/ha

HIBRID 6

Loubazi CS FAO 400
VISOKO PRINOSAN U SVIM USLOVIMA PROIZVODNJE
POGODAN ZA POSTRNU SETVU SILAŽA/ZRNO
DOBRA TOLERANCIJA NA POLEGANJE
Tip zrna: Zuban
Akumulirane temperature:
– Svilanje : 930°
  – Silaža (32% SM): 1670
– Zrno (32% H2O): 1850°
Visoka stabljika i visoka pozicija klipa
• Normalni uslovi proizvodnje:
– 65,000 biljaka/ha
• Povoljni uslovi proizvodnje:
– 72,000 biljaka/ha
Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O.

Tonik od maslačka – Napravite sami sredstvo protiv akni

Tonik od maslačka – Mnogi, naročito tinejdžeri, imaju problem sa aknama, ali postoji rješenje.

Potrebno:

  • 140 ml vode,
  • 20 grama cvjetova maslačka,
  • 15 grama kamilice (cvjetova),
  • 140 ml mlijeka

Pročitajte: Mast od propolisa – Napravite prirodni antibiotik za psorijazu, kurje oči, akne i opekotine

Priprema:

Isjeckajte cvjetove maslačka i kamilice i ubacite u prokuvanu vodu. Ostavite tako 12 sati, pa onda dodajte mlijeko i sve dobro promiješajte.

Neka stoji još 2 sata, nakon toga procijedite i sipajte u sterilisanu flašu.

Držite u frižideru, a možete da ga koristite svakodnevno.

Izvanredno čisti i njeguje kožu, a utiče i na prevenciju pojave akni.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Začin koji ne volimo, a odličan je čuvar zdravlja i pomaže u mršavljenju

O lovorovom listu se mnogo ne govori, iako ova aromatična biljka, koja se obično dodaje jelima, može biti odlično rješenje kada se borite protiv viška kilograma. Ima i ljekovita svojstva koja poboljšavaju metabolizam i pomažu varenju.

Najbolji način da koristite lovorov list za gubitak težine

Ako želite da znate kako da koristite lovorov list za mršavljenje, onda je najbolji način da napravite čaj.

Čaj od lovora

3 svježa ili suva lovorova lista natrgajte na manje komade ili ih sitno nasjeckajte, pa ih prelijte s 2,5 dcl vode i kuvajte 10 minuta.

Maknite s vatre i ostavite 10 minuta poklopljeno, pa procijedite.

Kad se malo ohladi, dodajte kašiku limunovog soka i 1-2 kašičice domaćeg meda. Pijte 2-3 šolje čaja dnevno.

Pročitajte: Izbacivanje toksina iz organizma uz pomoć lovora

Zbog čega je lovorov list tako dobar za mršavljenje?

Sadrži vlakna

Lovorov list je odličan izvor vlakana koja održavaju osjećaj sitosti. Vlakna takođe podstiču zdrav rad crijeva što pomaže u kontroli težine.

Popravlja rad sistema za varenje

Kada vaš sistem za varenje radi dobro, sve što konzumirate tijelo pravilno apsorbuje. Lovorovo lišće poboljšava probavni sistem i smanjuje rizik od povećanja tjelesne težine.

Dobro djeluje na debelo crijevo

Lovorov list takođe dobro utiče na rad debelog crijeva. Poboljšava cirkulaciju prerađene hrane unutar debelog crijeva i dovodi do zdravog pražnjenja crijeva, što je ključno i za zdravlje i za mršavljenje.

Dobar za srce

Ako želite da smršate, morate imati dobar metabolizam koji sagorijeva kalorije koje unosite svaki dan. Ekstrakt lovorovog lista je odličan način da popravite metabolizam i sagorite kalorije mnogo brže. Studije pokazuju da konzumiranje organskog lovorovog lista nije samo dobro za zdravlje crijeva već može i da smanji rizik od dijabetesa tip 2 i kardiovaskularnih bolesti. Zato ga treba konzumirati za opšte dobro.

Pročitajte: Kako lovor može pomoći u borbi protiv proširenih vena

Neželjeni efekti lovorovog lišća

Iako postoji toliko nutritivnih prednosti organskog lovorovog lista, ovaj začin može imati i neke neželjene efekte. Zbog toga je preporuka da se konsultujete sa svojim ljekarom ako uzimate lijekove. Moguće nuspojave su dijareja, ako preterate sa čajem od lovora, ali i alergijske kao što su svrab, iritacija usta ili crvenilo kože. Takođe, trudnice treba da izbegavaju konzumiranje lovorovog lista jer može dovesti do komplikacija.

Napomena: 

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Šta da radite ako vas napadne pas?

Postoji svakodnevni rizik da na ulici sretnemo pse lutalice. Neki se ponašaju neprijateljski, i onda nastaje opasnost.

Prikupili smo za vas preporuke stručnjaka i kinologa kako da se zaštitite i spriječite ujed životinje.

Šta raditi ako vas napadne pas

Pokušajte da sačuvate smirenost

Psi, kao i neke druge životinje, zaista osjećaju ljudski strah. Naravno, smiriti se, ako je pred vama agresivan pas, poprilično je teško. Za početak treba prestati vikati, mahati rukama i pokušavati da pobjegnete. Ovakve aktivnosti izdaće vaš strah i nervozu, a pas će dobiti direktan signal za napad.

Usporite kretanje

Ako je pas na vašem putu za vrijeme trčanja, odmah smanjite brzinu kretanja. Polako se okrenite u drugu stranu i nastavite lagano da se krećete, prateći psa perifernim vidom. Ispravno bi bilo i da se zaustavite, da ostanete nepokretni i opustite ruke duž tijela. Tako ćete izbjeći pažnju životinje.

Pročitajte: OVE RASE PASA SU PRAVI PORODIČNI PSI – Sjajno se slažu sa djecom i vrlo su odani

Ne gledajte životinju u oči

Direktan kontakt očima sa psom može pojačati njegovu agresiju. Takav pogled, životinja doživljava kao prijetnju, i zato će napasti prva. Psa treba držati u svom vidnom polju, gledajući ga sa strane. Onda će shvatiti da ne predstavljate prijetnju, i najvjerovatnije će samo proći pored vas.

Odvucite pažnju psu

U takvoj situaciji pomoći će bilo koja stvar koja će se naći pri ruci. Dajte psu vašu cipelu, flašu ili ranac – sve što on može zagristi. Dok je životinja zauzeta, možete se polako udaljiti, izbjegavajući posljedice.

Dajte komandu životinji

Ako pas nastavlja da pokazuje agresiju, okrenite mu se licem, pri tome nastavljajući da gledate malo u stranu, i komandujte mu da ode. Bitno je da vaš glas, u tom trenutku, bude siguran i autoritativan, ali ni u kojem slučaju preteći i vrišteći.

Djelotvorne su komande: „Ne!“ i „Nazad!“ – izgovorene sigurnom intonacijom. Nakon što ih pas čuje, on će osetiti vašu snagu, uplašiće se, i skloniće se u stranu.

Kako uspješno uzgajati BOBIČASTO VOĆE na balkonu

Zanimljivo, pušači mogu koristiti mlade izdanke – pupoljke kupine za žvakanje da bi prestali pušiti, jer im poslije žvakanja cigareta nikako ne prija.

Maline

Bobičasto voće, i u vrtu i u saksijama u pravilu se sadi krajem oktobra i početkom novembra, važno je da je tlo važno i da temperature nisu ispod nule. Međutim, neke bobičaste kulture poput malina, mogu se zasaditi i u proljeće.  Sve bobice pa tako i maline imaju antikancerogena svojstva i razna druga ljekovita svojstva. Možete ih uzgajati i sami, u saksijama na balkonu. Ako je balkon dovoljno osunčan, kao biljka penjačica može se uzgajati i vinova loza. Prilikom kupovine sadnice raspitajte se koji tip zemlje odgovara pojedinom voću.

Crvena, crna i bijela ribizla

Od bobičastog voća, uz maline, na balkonu se vrlo lako može uzgajati i crvena, crna i bijela ribizla, kojoj na balkonu treba namijeniti sunčano mjesto jer će se time podstaknuti stvaranje više plodova. Prednost ribizle pred drugim voćem jeste u tome što plodovi nakon dozrijevanja mogu na grančicama ostati još nekoliko nedjelja bez opasnosti da će izgubiti na kvalitetu. Treba spomenuti da je ribizla voće bogato vitaminom C i visokovrijedan prirodni antioksidans. Želite li cijelo sljedeće ljeto uživati u plodovima, posadite nekoliko različitih sorti – od najranijih do najkasnijih.

Pročitajte: JOSTA – Bobičasto voće otporno na bolesti, a ima i visoku cijenu u inostranstvu

Ogrozd

Ogrozdi su vrlo jednostavni za uzgoj u svakom tipu dobro odvodnjenog tla koje zadržava vlagu. Uspijevaju na sunčanim mjestima ili u polusjeni, ali nemojte ih posaditi tamo gdje ima mraza jer cvjetaju početkom marta i mogao bi ih oštetiti kasniji nalet hladnoće.

Kupina

Kupina kao voćna kultura nije pretjerano zahtjevna i dobro uspijeva u umjerenom pojasu, na gotovo svakom zemljištu koje je pogodno za biljnu proizvodnju. Ipak, za uzgoj kupina valja izbjegavati topla, pjeskovita tla, kao i hladna, teška i pretjerano vlažna tla. Odgovaraju joj topli i osunčani položaji. Najbolja područja za uzgoj blago su brdska područja.

Manjak svjetlosti zbog sjene ili pretežno oblačnog vremena nepovoljno će se odraziti na kvalitet plodova. Relativno je otporna na bolesti i štetočine i moguća je ekološka proizvodnja. Ako su listovi kupine s donje strane glatki tada na tome mjestu ima mnogo podzemne vode, a ako su s donje strane dlakavi onda ima malo podzemnih voda i jako su duboke.

Pročitajte: Ogrozd – Voće koje se ne prska

Borovnica i brusnica

Borovnica je listopadni grm prosječne visine od 20 do 50 cm. Kod nas je autohtono raširena u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u maju i junu, a sazrijeva od juna do avgusta. Američka borovnica (V. Corymbosum) korištena je za križanje i selekciju najčešćih sorata koje se danas mogu naći u prodaji. Nešto veća biljka te veći i kvalitetniji plod osobine su selekcioniranih sorata.

Borovnica, kao i brusnica, bila je prije relativno nepoznata, ali posljednjih godina postala je zanimljiva zbog brojnih ljekovitih svojstava koja joj se pripisuju. Rijetko je koja biljka kao brusnica svojim plodovima potvrdila doprinos zdravlju. Nalazimo je uglavnom kao samoniklu u gorskim i planinskim područjima na rubovima šuma, svijetlim šumama, krčevinama i čistinama gdje imaju dovoljno svjetlosti za rast.

Evropska brusnica je zimzelena pokrovna, 25 cm visoka grmolika biljka. Američka brusnica (Vaccinium macrocarpon ) ima puno veće plodove od evropske brusnice te ima izdanke koji su puzajući (dužine od 1 do 2 m). Na njima izrastaju izdanci dužine 20 cm na kojima su cvatovi i kasnije plodovi. Izdanci se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili na neku potporu kako bi se olakšalo branje plodova. Brusnice imaju slična ljekovita svojstva i sličan uzgoj.

Bobičasto voće – karakteristike

Bobičasto voće ne povezuje samo botanička sličnost, odnosno plod koji nazivamo bobica, već i nutritivne karakteristike. Ono što im je zajedničko je visok udio flavonoida, spojeva koji imaju funkciju antioksidansa. Jednako kao što štite voće od djelovanja slobodnih radikala, tako to čine i u našem organizmu.

Takođe, poznato je da bobičasto voće sadrži i mnogo vitamina. Posebno se ističu crvena i crna ribizla koje sadrže najmanje dvostruko više vitamina C od limuna, pa su stoga i odličan dodatak u pripremi kašastih voćnih sokova, popularnih smoothieja. A kada ih konzumiramo svježe, tek ubrane iz vrta, dobićemo maksimum svega onog zdravog što se nalazi u njima.

Za maline i kupine treba osigurati potporanj i u jesen obvezno odrezati grane koje su te sezone nosile plodove. Najveću opasnost mogu predstavljati lisne vaši koje se pojavljuju na mladim vršnim izbojima gdje sišu biljne sokove. Taj je problem najlakše riješiti prskanjem uljem neema. Što su posude veće, biće veći i grmovi jer bobičasto voće stvara dubok, razgranat korijen kojem treba pružiti dosta prostora i plodan supstrat za sadnju. I naravno, ne zaboravite na prihranu. Pokušajte nabaviti što kvalitetnije dehidrirano organsko đubrivo i dodajte ga na početku sezone.

 

Starinski recept za kompot od jabuka – Baš onakav kakav su pravile naše bake

Kompot od jabuka – Svi poznati recepti imaju svoju domovinu, odnosno zemlju ili kraj gdje su nastali, gdje su dobili ime i odakle su krenuli na svoj dugi put u svijet. 

Miris bakinog kompota koji se širi kućom, jedna je od ljepših uspomena iz djetinjsta i čini nam se, da ga možemo osjetiti i sada.

Kompot od jabuka sigurno će probuditi vaše uspomene, a za manje od 30 minuta u rukama ćete imati čašu toplog kompota, i to baš onakav kakav je spremala baka.

Pročitajte: Zašto je dobro piti kompot?

Sastojci:

  • 1 kg jabuka
  • 2 pune kašike šećera
  • 1 kašičica cimeta
  • 1 limun

Priprema:

Jabuke operite, pa ih iseckajte na veće kocke. Limun takođe operite, pa ga isijecite na kolutove.

U šerpu stavite isječene jabuke, cimet, limun i šećer, pa sipajte vodu da ogrezne.

Sve fino promiješajte i stavite da se kuva 20 minuta, odnosno dok jabuke ne omekšaju.

Kada je kompot gotov, izvadite limun, pa tečnost zajedno sa jabukama sipaje u veću činiju.

Ostavite ga da se prohladi, pa poslužite.

Da biste ostvarili visoke prinose mrkve obezbijedite joj ove uslove

Mrkva potiče iz Centralnog dijela Sredozemlja i Azije. Mrkva se koristi u domaćinstvu, prehrmbenoj i kozmetičkoj industriji. Zahvaljujući mogućnostima dugog čuvanja, u domaćinstvu se može koristiti tokom cijele godine. 

Uslovi uspijevanja mrkve

Toplota

Klijanje, nicanje, kao i ostale faze rasta i razvića umnogome zavise od temperature. Mrkva dobro podnosi niske temperature. Sjeme klija već na 3-6°C. Na temperaturi od 8°C klija za oko 30 dana, na 18°C niče za 8-17 dana, na 26°C za 6-11, a na 30°C za 5-8 dana.

Mlade, tek nikle, biljčice izdržavaju niske temperature do -5°C. Lišće izmrzava na -8°C. Korijen pri dugotrajnim zahlađenjima podnosi temperature do -3°C. Optimalna temperatura za rast i razviće kreće se u granicama 15-25°C. Mrkva posijana u rano proljeće, us lučaju niskih temperatura može u znatnom procentu da prođe fazu jarovizacije i prelazi u reproduktivnu fazu, čime se smanjuje prinos i kvalitet korijena.

Pročitajte: Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja

Vlaga

Potrebe mrkve za vodom su visoke u toku čitave vegetacije. A naročito su izražene u periodu klijanja i nicanja, formiranja 3-6 listova i u fazi formiranja zadebljalog korijena.

Potrebe za vodom su velike i u drugoj polovini života sve do fazemliječno-voštane i voštane zrelosti.

Svjetlost

Neophodna je tokom cijele vegetacije, posebno u fazi nicanja. Mrkva je kultura dugog dana. Ako se sorte i južnih krajeva gaje na sjeveru, nastaje cvjetanje u prvoj godini života. U uslovima kratkog dana, sorte dugog dana formiraju više listova u rozeti. Najbolji prinos korijena dobijen je gajenjem mrkve na danu dužine 9-12 časova.

Pročitajte: Bolesti mrkve, celera i paštrnjaka

Zemljište i hranljive materije

Najpogodnija su laka, rastresita i hranom bogata zemljišta, kao što su černozem, aluvijalni riječni nanosi, ilovačasta pjeskuša. Pjeskuša je, uz obilno đubrenje organskim đubrivom i navodnjavanje, takođe pogodno zemljište. Optimalna reakcija zemljišta je pH 5-7.

Mrkvu ne treba gajiti na plitkom, teškom, zbijenom ili podvodnom zemljištu. Na ovakvim zemljištima, korijen je blijede boje, žilav, račva se, prinosi su niski, a na podvodnim terenima usjev propada.

Pri proizvodnji 10 tona korijena po hektaru, mrkva iznosi iz zemljišta 32 kg azota, 15 kg fosfora, 60 kg kalijuma ili oko 40 kg kalcijuma. Ove količine hranljive materije se ne usvajaju ravnomjero tokom vegetacije. Najveće usvajanje je u drugoj polovini vegetacije.

Nedostatak azota dovodi do usporavanja rasta, izaziva žutilo lišća, a u dužem periodu i opadanje lišća. Višak azota podstiče bujan razvoj lisne mase, na račun rasta korijena. Fosfor utiče na povećanje sadržaja ugljenih hidrata. U nedostatku fosfora lišće dobija crvenkastu nijansu. Kalijum utiče na finu strukturu i nježnu konzistenciju korijena. Nedostatak kalijuma se odražava na smanjenu apsorpciju kiseonika, zbog čega lišće ima pjegavo žutu boju.

Pored navedenih makroelemenata, za normalan rast i razviće korijena, potrebno je da zemljište bude snabdjeveno sa dovoljno gvožđa, sumpora, mangana, cinka, bora, i ostalih mikroelemenata.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Proizvodnja lubenice u zaštićenom prostoru i savjeti za pinciranje

Proizvodnja lubenice se obavlja preko rasada, a gaje se rane sorte i hibridi.

U staklenicima i plastenicma sa grijanjem bostan se sije u periodu od 15.12. do 15.01., a rasađuje poslije 30-40 dana. Za gajenje u niskim tunelima sjetva se obavlja u prvoj dekadi marta, a biljke se rasađuju od 1. do 10. aprila. Ukoliko se biljke gaje uz oslonac sade se u dvorede trake na rastojanje 100-120 cm red od reda i 50-60 cm u redu, a bez oslonca u redove na rastojanje 150×50-60 cm.

Poslije sadnje biljke se dobro zaliju, a temperatura se održava na 20-22°C danju i oko 16°C noću, uz relativnu vlažnost vazduha 70-75%. Kasnije temperatura može biti i viša, a u fazi plodonošenja i do 30°C.

Pročitajte: Gajenje lubenice i dinje na malč foliji i u niskim tunelima

Objekat se mora redovno provjetravati da bi se regulisala relativna vlažnost vazduha.

Usjev se redovno štiti od bolesti i štetočina, okopava 4-5 puta na dubinu 10-15 cm, a po potrebi ogrće jednom ili dva puta. Biljke se redovno zalivaju, do plodonošenja na svakih 10-15 dana, po sunčanom vremenu, a u fazi plodonošenja na 5-7 dana. Prihranjivanje se obavlja poslije sadnje i u vrijeme punog cvjetanja NPK đubrivom.

Pinciranje

U zaštićenom prostoru pinciranje je obavezna mjera njege lubenice i dinje, bilo da se biljke vode uz oslonac ili ne. Pri gajenju uz oslonac kod lubenice se ne zakida glavno stablo do visine 1,5-2,0 m. Prve dvije bočne grane pinciraju se kada se na njima formiraju po dva ploda, a ostale u početnom stadijumu razvića. Na bočnim granama, iza drugog formiranog ploda, ostave se 3-4 lista, a vrh se odsiječe. Svaka grana se odvojeno vezuje i uvija oko oslonca. Sa biljke se redovno uklanjaju stari, oštećeni listovi.

Pročitajte: Njega lubenice i dinje – Prihranjivanje, okopavanje, zalivanje

Proizvodnja lubenice u niskim plastičnim tunelima

Rana proizvodnja bostana uspješna je i u niskim plastičnim tunelima bez grijanja. Kod ovog vida proizvodnje upotreba crne malč folije, za pokrivanje zemljišta, daje odlične rezultate. Uniskim plastičnim tunelima sadi se po jedan red biljaka kojima se stablo, do skidanja plastike, mora usmjeravati prema sredini tunela radi zaštite od niskih temperatura. Sve ostale mjere njege su uobičajene.

U objektima sa grijanjem berba počinje polovinom maja, a u hladnim 20-30 dana kasnije. Prinos lubenice se kreće 4-8, a dinje 3-6 kg/m². Plodovi iz zaštićenog prostora beru se i pakuju na isti način kao i plodovi ubrani na otvorenom.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Da li znate šta je to regenerativna poljoprivreda?

Hrana uzgojena pomoću regenerativne poljoprivrede je zdravija i ima veću nutritivnu vrijednost od hrane iz tradicionalnog uzgoja, zaključak je jedne studije sprovedene na Univerzitetu u Vašingtonu.

Regenerativna poljoprivreda je relativno nov način uzgajanja usjeva koji održava zdravlje zemljišta i njegov kapacitet da zadržava ugljenik. Njen fokus je najviše na poljoprivrednom zemljištu, ali i na recikliranju što više poljoprivrednog otpada i dodavanju kompostiranog materijala. Specifičnim postupcima izvedenim u adekvatnom periodu godine, regenerativna poljoprivreda povećava bioraznolikost, plodnost tla, kruženje vode i pojačava potencijale ekosistema.

Pročitajte: Ratarski usjevi koje možemo koristiti u proizvodnji biomase

Osim toga, prema najnovijoj američkoj studiji, njom se dobija hrana koja sadrži više vitamina, minerala i fitohemikalija. Ona je zdrava za konzumaciju, ali i može biti od velike koristi i u stočarstvu. Naime, ukoliko se ta hrana daje govedima i svinjama, njihovo meso će sadržati znatno veće količine omega3-masti nego stoka hranjena klasično uzgojenom hranom.