Za entomologe „divna stvorenja“, za visok procenat obiฤnih smrtnika okidaฤ za fobiju, za vizionare neiskoriลกฤen potencijal…
Insekti, koje mnogi nazivaju hranom buduฤnosti, dobili su proลกle godine odobrenje da se naฤu i na trpezama drลพava ฤlanica Evropske unije.
O psiholoลกkim barijerama i tome koliko je Srbija blizu ovoj novini govorili su za „Dnevnik“ docent Miloลก Petroviฤ i zamenik ลกefa Laboratorije za ispitivanje stoฤne hrane i animalne proizvode Saลกa Krstoviฤ, dvojac sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta koji svaki ogled o nutritivnom sastavu insekata u poslednje dvije i po godine sprovede zajedno.
Kada su, kaลพu, pitali studente mogu li zamisliti da, dok gledaju Ligu ลกampiona, grickaju crviฤe umesto kokica, mali broj je, zaฤudo, rekao odseฤno „ne“. Posebno kada bi im predoฤili varijantu u obliku braลกna, koja bi se dodavala u visokoproteinske napitke za sportiste ili dijetu, sa omiljenom aromom.
„Proลกle godine odrลพao sam revijalno predavanje o jestivim insektima pred 150 studenata sa razliฤitih smjerova“, kaลพe Miloลก Petroviฤ.
Prema njegovim rijeฤima, hrabriji su tada imali priliku da osjete na nepcima i slatku varijantu buba, skuvanu, osuลกenu i uvaljanu u ฤokoladu za kuvanje sa ลกeฤerom i puterom.
„Prema literaturi, u svijetu se konzumira 250-300 insekatskih vrsta koje se komercijalno uzgajaju ili pronalaze u prirodi. Ja sam probao skakavce, popce i tri vrste iz familije mraฤnjaka. Kada biste zatvorili oฤi i saลพvakali ih, ne biste pogodili da je u pitanju insekt. Tekstura je sliฤna dijelu prasetine od kojeg se pravi mesnati ฤvarak, a ukus podseฤa na jako blag indijski ili brazilski orah. Kuvani, bez soli, i nisu neki spektakl u ustima, ali kada se potom isprลพe, veฤ su specijalitet“, navodi.
Tema jestivih insekata postala mu je interesantna prije tri-ฤetiri godine, kada je poฤeo da ih prouฤava sa kolegama koje se bave ishranom ลพivotinja.
„Moja uลพa specijalnost je uzgajanje insekata koji pripadaju redu tvrdokrilaca, tenebrionide tj. mraฤnjaci, u okviru predmeta koji se odnosi na skladiลกne ลกtetoฤine. Rijeฤ je o grupi ลพivotinja koje struฤnjaci nazivaju ‘mini live stock’. Prije 20-30 godina uraฤena je analiza ‘mesa’ larvi, kada se uvidjelo da su nutritivno izuzetno bogate. Tenebrio molitor je moลพda najpopularnija vrsta, zato ลกto se relativno lako uzgaja i zato ลกto je prinosna. Jedan kilogram mekinja moลพe da napravi 300-350 grama ลพive mase. U svijetu se komercijalno uzgajaju popci, koji pripadaju redu tzv. pravokrilaca, naroฤito na Dalekom istoku: u Vijetnamu, Tajlandu, Kamboyi, Kini, ali poslednjih godina i u Americi. Popularna su hrana u teraristici, buduฤi da ljudi kao kuฤne ljubimce ฤesto imaju guลกtere, mada i ptice oboลพavaju popce. Takoฤe se uzgaja hermecija (Hermetia, na engl. black soldier fly), najฤeลกฤe na biljnim ostacima, ali smo videli da se to radi i na pomijama, mada evropska regulativa ne dozvoljava upotrebu takvih larvi zbog mikrobioloลกke kontaminacije kasnijeg proizvoda. Cijeli ciklus, od jajeta do odrasle jedinke, traje oko tri i po nedelje. Inaฤe je izuzetno bogata uljima. U odnosu na Juลพnoafriฤku Republiku, gdje postoje hektari pod plastenicima sa ovim muvama, Evropa je joลก uvijek ‘na klackalici’ jer nema toliko otpadaka koji im mogu biti hrana“, napominje.
Insekti se uglavnom prลพe ili blanลกiraju ucijelo, odnosno pretvaraju u preฤiลกฤeno braลกno, pri ฤemu se izoluju samo najkvalitetniji sastojci, uz redukovanje masti. U juลพnoameriฤkim plemenima, dodaje, delikates su mnoge vrste kojih ima i na domaฤem terenu, ponekad toliko da ne znamo kako da im doskoฤimo.
„U Juลพnoj Americi jedu smrdibube, skinu im glavu i grickaju ih ลพive. Poslastica su im i predstavnici familije striลพibuba, koje su kod nas ฤeste, a u nekim godinama i ลกtetne, naroฤito u ลกumarstvu. One se ne uzgajaju komercijalno, veฤ se traลพe ciljano, a oni znaju gdje, kada i kako da ih iskopaju. Najฤeลกฤe se nabodu na ลกtapiฤ i ispeku kao raลพnjiฤ. Kod nas je nezgodno ลกto je relativno mnogo vrsta zaลกtiฤeno, pa tako i velika bukova striลพibuba. Kada bismo uradili anketu u Srbiji, mislim da bi pokazala kako insekti nemaju buduฤnost u humanoj ishrani, ali vidim perspektivu ako bi se koristili kao suplement u hrani za ลพivotinje“, kaลพe Petroviฤ.
I njegov kolega Saลกa Krstoviฤ dijeli ovaj stav, dodajuฤi kako u naลกim velikim petลกop centrima moลพemo vidjeti hranu za pse i maฤke obogaฤenu insektima, najฤeลกฤe skakavcima, dok u Evropi zavrลกe i u miksevima za uzgoj pastrmke.
„Kada govorimo o nutritivnim vrijednostima insekata, uglavnom se priฤa o proteinima, kojih ima oko 50 odsto u suvoj materiji, ali tu je i masnokiselinski sastav: ฤak 29% linolne kiseline, a 1% visoko vrijedne linoleinske kiseline, koja se uglavnom traลพi u namirnicama biljnog porijekla. Ako uzmete u obzir soju, koja se smatra hranivom sa najveฤim procentom proteina, vidite da ih ona sadrลพi oko 30 odsto“, ukazuje Krstoviฤ.
Prema rijeฤima Miloลกa Petroviฤa, Srbija joลก nije doลกla do tog stepenika da se krene u ozbiljniju proizvodnju jer nema regulativu koja dozvoljava upotrebu insekata, za razliku od susjedne nam Hrvatske (zagrebaฤka firma „Kricky“), buduฤi da je ฤlanica Evropske unije, gde je EFSA pre godinu dana dozvolila upotrebu tenebrio molitora za ishranu ljudi, ili ฤeลกke, gde je „Lidlova“ konkurencija โ trgovinski lanac „Aldi“ u jednom momentu stavio na svoje rafove braลกno skakavaca, popaca i drugih vrsta, mada ga je potom i povukao.