Naslovnica Blog Stranica 954

Austrijanci prvi zabranjuju zloglasni herbicid glifosat

Agrosavjet
-
0
Austrijanci prvi zabranjuju zloglasni herbicid glifosat

Austrija će biti prva i jedina zemlja Evropske unije koja će zabraniti upotrebu herbicida glifosata, za koji se sumnja da izaziva rak.

Ostale zemlje Evropske unije uvele su djelimične zabrane preparata glifosata koje je razvila kompanija „Monsanto“, koja je danas vlasništvo njemačke kompanije „Bajer“. Francuska je umjesto zabrane iznašla rešenje u tome da ga proglasi beskorisnim u poljoprivrednoj proizvodnji.

„Naučni dokazi o kancerogenosti zatrovanih biljaka su sve dostupniji i vidljiviji. Zato smo se odlučili na potpunu zabranu glifosata“, naglasila je Pamela Rendi-Vagner, vođa austrijskih socijal-demokrata.

Foto: AgroSavjet

Lider desničarske Slobodarske partije, Norbert Hofer, je potrvrdio da će i njegova partija gasati za ovaj zakon. Socijal-demokrati i Slobodarska partija Austrije imaju većinu mjesta u donjem domu parlamenta, što znači da će zakon, najverovatnije, danas biti usvojen.

Glifosat je hemijski preparat koji je razvio „Monsanto“ i na tržište plasirao pod imenom Roundup. Ovaj preparat je danas široko rasprostranjen u cijelom svijetu i proizvode ga gotovo sve druge hemijske kompanije, uključujući i njemački „Bajer“.

Zabrinutost javnosti u pogledu štetnosti ovih preparata za suzbijanje korova pojavila se još 2015. godine kada je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je kancerogen. „Bajer“ koji je prošle godine preuzeo „Monsanto“, tvrdi da su naučnici i regulatorna tijela saopštila da su glifosat i herbicid Roundup bezbijedni za ljudsku upotrebu, mada je protiv njih podnet sve veći broj tužbi u kojima se tvrdi da ovi proizvodi izazivaju bolest poznatu kao Non-Hočkin limfom.

Austrija, po podacima iz 2017. godine, ima najviši procenat organske poljoprivredne proizvodnje u Evropskoj uniji. Oko 23 odsto zemljišta, u poređenju sa sedam odsto u ostatku Evropske unije.

Međutim, predstavnici austrijskog Ministarstva za održivi razvoj, pod čijom nadležnošću se nalaze i poljoprivreda i ekologija, misle da će ovaj zakon biti u suprotnosti sa zakonskom regulativom Evropske unije, jer je glifosat odobren za upotrebu do decembra 2022. godine.

Kako se na čelu Austrije, sve do parlamentarnih izbora u septembru, nalazi privremena vlada sačinjena od državnih službenika, a ne političara, političke partije stvaraju privremene koalicije kako bi izglasali neke zakone za koje misle da su važni, pre prestanka rada parlamenta do kraja ove nedelje.

Izvor: RTS

Muris Grgić ne zna šta će sa punom farmom utovljene junadi

Agrosavjet
-
0
Muris Grgić ne zna šta će sa punom farmom utovljene junadi

Umjesto da potkraj ljeta kruniše proizvodnu sezonu, Muris Grgić, farmer iz Rovina, sela u srcu Lijevče polja, ne zna kako da odagna brige.

U  modernoj štali je 200 junadi, a jedna polovina će dospjeti za tržište već krajem avgusta. Muris priznaje da ga prekomjerni i nekontrolisani uvoz mesa iz evropskih zemalja, pa čak i iz Južne Amerike zabrinjava.

-Ne vidimo više perspektivu, jer jedna domaća mesna industrija sedmično uveze i do deset šlepera mesa i ne kupi ni jednog domaćeg bika. Na drugoj strani mi teško nabavljamo telad za tov. Prečešljamo sav teren od Cazina i  Velike Kladuše do Bijeljine , Lopara i Zvornika. Tu odmah dolazi do debalansa, plaćamo skupo telad, a ne znamo kako prodati utovljene bikove, kaže Grgić.

Muris Grgić
Moderna štala Murisa Grgića

Muris kaže da istu muku muči i njegov stric Jasmin, koji takođe ima 200 bikova,  te drugi rođaci. Kaže da je razgovarao sa jednim proizvođačem koji je utovio u jednom turnusu čak dvije hiljade kvalitetnih bikova.

-Neizvjesno je svako daljnje planiranje. Ne vjerujemo da će tržište profunkcionisati, političarima nije stalo do domaće proizvodnje, teško dolazimo i do radnika. Skupa nam je i ratarska proizvodnja. Obrađujem 80 hektara zemljišta, stalno uzimam u zakup nove površine , mnogo ulažem u stočnu hranu. Možda vrlo brzo dignem ruke od svega i zaputim se u inostranstvo, kaže Muris Grgić.

Ukoliko  se nastavi nekontrolisani uvoz mesa i dođe do zatvaranja domaćih farmi u Lijevče polju, kriza će zahvatiti i proizvođače koncentrovane stočne hrane i brojne porodice radnika, koji egzistiraju upravo od rada na ovim farmama.

Loše stanje na tržištu stopiralo Murisove planove

Muris Grgić imao je ambiciozne planove. Razmišljao je da proširi proizvodnju, da investira i u mljekarsku proizvodnju, te da u prostranom ekonomskom dvorištu osmisli nove sadržaje. Neuređeno tržište ga je pokolebalo.

-Stiče se utisak da ovo neko namjerno radi. Dobijamo prazna sela, prazne farme, naša djeca odlaze. Pitam se dokle. Uložili smo mnogo i novca  i zdravlja i života, dostigli evropski nivo, ali nemamo ničiju podršku, žali se Muris Grgić, jedan od najvećih lijevčanskih farmera.

Farme, objekti i kuće Grgića u Rovinama među najljepšim su u cijelom regionu. U njih su ovi složni i vrijedni ljudi uložili mnogo, pomogli su i lokalnoj zajednici i društvu u cjelini. Neshvatljivo je da zbog  moćnog uvozničkog lobija i neadekvatnih mjera od strane vlasti, ovako respektabilna proizvodnja bude dovedena u pitanje.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

Kako pravilno uzeti pelcer biljke novca – Najbolji način da rasadite zlatni bršljan /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno uzeti pelcer biljke novca – Najbolji način da rasadite zlatni bršljan /VIDEO/

Zlatna puzavica (Epipremnum pinnatum aureum) je popularna viseća ukrasna sobna biljka koja filtrira vazduh. Poznata je i pod imenima đavolji bršljan ili biljka novca. Lako se gaji i zahtjeva minimalne uslove.

Zlatna puzavica je biljka sa velikim žutim i zelenim listovima koja i uz minimalnu njegu raste brzo. Uz bolju njegu uz njene velike žute i zelene listove srcolikog oblika javljaju se i veliki, šareni listovi. Količina tamnih i svjetlih nijansi na listovima zavisi mnogo od količine svjetla kojoj je izložena.

U proljeće se zlatna puzavica lako presađuje u novu saksiju i razmnožava reznicama koje mogu da se stave i u čašu sa vodom. Tokom ožiljavanja, ne treba izlagati reznice direktnom suncu.

Zlatnu puzavicu treba redovno zalivati, ali ne treba pretjerivati. Da korijen ne bi ostao dugo u vodi podmetač se prazni. Tokom zime zalivanje se smanjuje, ali zemlja u saksiji ne smije da se osuši. Tokom ljeta treba prskati listove, jer joj prija vlažan vazduh. Prilikom zalivanja izbjegava se pretjerano zadržavanje vode na listovima jer može da izazove napade gljivica. Ako se jave braon mrlje na lišću, treba da se poveća zalivanje i češće vlažiti vazduh.

PROČITAJTE:

10 zlatnih pravila za zalivanje biljaka tokom ljetnjih mjeseci

Kako podstaći cvjetanje ruža – Šta raditi sa ružama kada precvjetaju

Miris lipe je u vazduhu – Evo po čemu je ovo drvo poznato

 

Činjenice o suvom voću

Agrosavjet
-
0
Činjenice o suvom voću

Sušeno voće poput kajsija, brusnica, suvog grožđa, smokava ili šljiva mala su pakovanja bogata hranljivim sastojcima i vlaknima, jer uklanjanjem vode iz voća njihova koncentracija raste.

Poređenja radi, pola šoljice očišćenih sušenih kajsija sadrži 4,7 grama vlakana, dok ista količina svežih kajsija sadrži tek 1,6 grama vlakana. Pored toga, suvo voće je i bogat izvor antioksidanasa, kao i folne kiseline i B vitamina.

Istraživanje sprovedeno na 13 hiljada ispitanika pokazalo je da ljudi koji konzumiraju sušeno voće imaju bolji unos hranljivih sastojaka od onih koji ga ne jedu.

Međutim, ne treba smetnuti s uma da je u sušenom voću veća koncentracija i prirodnih šećera, što ne mora nužno uzrokovati zabrinutost. Za sportiste kojima treba brzi unos energije ovo je čak vrlo korisno, ali na oprezu moraju biti osobe koje paze na unos šećera, ugljenih hidrata i kalorija.

Primjera radi, šoljica grožđa sadrži 23 grama šećera i ima 104 kalorije, dok ista ta šoljica suvog grožđa ima 116 grama šećera i 520 kalorija, što je pet puta veći iznos.

Smjernice za pravilnu ishranu propisane u SAD, preporučuju potrošnju od jedne do dve šoljice voća dnevno. Ako je to sušeno voće, pola šoljice računa se kao jedna.

Dijabetičari koji kontrolišu dnevni unos ugljenih hidrata, pridržavaju se različitih pravila.

Uobičajena preporučena dnevna doza za ljude na dijeti ili dijabetičare je dvije kašičice sušenog voća, koje sadrže 15 grama ugljenih hidrata.

„Dvije kašičice suvog grožđa odgovara količini od 15 grama ugljenih hidrata, ali za unos iste količine ugljenih hidrata možete pojesti pola šoljice crvenog grožđa. Isto tako, možete pojesti i gotovo polovinu manje dinje, koja sadrži 18 grama ugljenih hidrata“, pojasnila je CNN-u Lori Zanini, stručnjak za dijabetes i dijete.

Na kraju, sušeno voće može biti hranljiva, prikladna i prenosiva užina, posebno kada se pomeša s orašastim plodovima. Ali, ako morate voditi računa o šećerima, ugljenim hidratima i kalorijama, vodite računa o porcijama sušenog voća, kako se nekontrolisanim grickanjem ne biste doveli u nezgodnu situaciju.

Zanini upozorava i na dodatne šećere koje sušeno voće može sadržati. Najčešće je to slučaj s brusnicama, a treba paziti i sa kandiranim voćem poput kolutova ananasa. Dodatna pažnja potrebna je i kod astmatičara i osoba osetljivih na sulfite. Naime, kao konzervans se često koristi sumporov dioksid pa se preporučuje korišćenje organskih marki sušenog voća.

Izvor: N1

Usmrtio ga traktor dok je radio na njivi

Agrosavjet
-
0
Usmrtio ga traktor dok je radio na njivi

​BANJALUKA – Četrdesetosmogodišnji muškarac iz Prnjavora preminuo je sinoć nakon povreda zadobijenih tokom rada sa traktorom na njivi.

Kako „Nezavisne“ nezvanično saznaju njega je uvukao traktor sa rolo balirkom.

Policijski službenici Policijske stanice Prnjavor sinoć su oko 23 sata postupili po zaprimljenoj prijavi da je četrdesetosmogodišnjak usljed zadobijenih povrede tokom rada sa traktorom, na njivi u mjestu Šarinci, opština Prnjavor, preminuo.

Uviđaj na licu mjesta izvršen je u prisustvu dežurnog mrtvozornika Doma zdravlja Prnjavor.

Obavješten je dežurni okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a na osnovu preduzetih mjera i radnji utvrđeno je da nema elemenata krivičnog djela.

Izvor: Nezavisne

U narodu poznata kao TONJA, a šta je ona zapravo?

Agrosavjet
-
0
U narodu poznata kao TONJA, a šta je ona zapravo?

Često se susrećemo sa raznim bolestima na našim biljkama i pitamo se kako i zašto je do toga došlo i pored naše brige i njege o biljci.

Biljke su kao i ljudi podložne raznim oboljenjima i potrebno je puno znanja i truda oko njihovog pravilnog uzgoja. One, kao i ljudi, podložne su bakterijskim, gljivičnim i virusnim oboljenjima, a pored toga prijeti im veliki broj štetočina kao i neinfektivna oboljenja (oboljenja nastala posredstvom nedostatka nekog elementa ili uslijed klimatskih promijena…).

Naš narod često kaže kako mu je paradajz ubila „tonja“ misleći da je to neka štetna materija  koja se nalazi u kiši i da na taj način kiša loše utiče na biljke.

Međutim prava istina je sasvim drugačija. Tonja je ustvari plamenjača, a plamenjača je gljivično oboljenje uzrokovano gljivcom Phytophtora ssp. koja se prvenstveno širi po vlažnom vremenu – najveća opasnost od širenja bolesti jest tokom čestih kiša ljeti. Samo u uslovima previše vlage može se i dogoditi masovno širenje ove bolesti i masovno propadanje usjeva, a to se onda događa jako brzo – unutar jedne sedmice može propasti cijela biljka. Plamenjača napada mnoge biljne vrste, od vinove loze, krompira, paradajza…

Spore plamenjače snimljene pod mikroskopom

Svi ste čuli za plamenjaču  paradajza i krompira. Ovu bolest izaziva ista gljivica koja se naziva lat. Phytophtora infestans.

Razvoju bolesti pogoduje vlažno vrijeme (zasićenost zraka vlagom iznad 90%) te temperature između 18°C i 22°C.

Zaštita se treba provoditi i to preventivno. Sistem prognoze bazira se na svakodnevnom praćenju temperatura i oborina (pomoću termometara, vlagomjera, kišomjera ili klimatskim stanicama koje mjere više parametara). Temperature ispod 7°C su nepovoljne za ravoj plamenjače, a razmaci izmeđut retiranja mogu biti veći  u periodu bez oborina i ako je prosječna temperatura zraka veća od 25°C.

Zanimljivo je da je početak pojave ove bolesti većinom tokom sezone uobičajen na krompiru, te se kasnije seli na paradajz. Početna pojava bolesti vidljiva je na naličju donjih listova kao sive “kraste”, u daljnoj fazi se na biljkama manifestira kao smeđa trulež: uništava listove koji izgledaju spaljeno po listovima, te imaju žute i smeđe mrlje po površini listova, kasnije počinju smeđiti i propadati plodovi. Za vrijeme vlažnog vremena jasno se može vidjeti na donjim listovima sivo-bijela prevlaka. Najviše pogađa biljke iz porodice pomoćnica kao što su paradajz i krompir. Sa listova se polako seli i na ostale dijelove biljke.

Plamenjača se može proširiti i na plodove, u početnoj fazi još možete dio odrezati dolje i iskoristiti ostatak rajčice, ali ako se proširi, uništava cijeli plod.

Plamenjača na listu i plodovima paradajza

Šta učiniti kada se pojavi plamenjača?

Čim zapazite bolest, odmah uklonite i spalite zaražene dijelove kako bi spriječili širenje bolesti. Ukoliko zalijevate paradjaz, nikako nemojte polijevati biljke, nago zalijevajte kraj stabljike, po tlu. Takođe, privezivanje paradajza uz stupove i micanje donjih listova također onemogućuje zadržavanje vlage i zaustavlja širenje bolesti – jer se onda kraj tla, gdje se najviše zadržava vlaga prozračnije.

Plamenjače se doista trebamo bojati ako imamo jako vlažno ljeto, kad često pada kiša. U takvim uslovima praktički je nemoguće zaustaviti širenje bolesti, biljke i plodovi naočigled propadaju.

Na ovom linku možete  pročitati kako spriječiti pojavu plamenjače na prirodan način: LINK

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Bakteriozna plamenjača voćaka

Plamenjača luka – simptomi i zaštita

Plamenjača šljive smanjuje kvalitet i prinos na jesen

Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita

Kako kupine utiču na zdravlje

Agrosavjet
-
0
Kako kupine utiču na zdravlje
Kupine su ukusne i zdrave, to smo znali, ali najnovija istraživanja pokazala su da imaju višestruku korist za ljudski organizam. Ovaj plod osigurava tijelu velike količine masnih kiselina, vitamina i minerala kao i ugljikohidrata. Osim toga, one se smatraju jednim od najzdravijih prirodnih antioksidansa ujedno kupine sadrže jako malo kalorija.
Naučnici su vršili ispitivanja putem kojih su došli do zaključka da kupine pomažu ljudskom tijelu na puno načina, od toga da su korisne kao izvori vitamina i minerala, sve do sastojaka koji pomažu u borbi protiv kancerogenih bolesti. S obzirom da su one prirodni izvor antioksidansa, pomažu tijelu da se bore protiv nekih stanica raka. Stoga, uključujući ovo voće u redovnoj prehrani smanjuje se vjerojatnost razvoja nekih vrsta raka. Iako je to bila jednostavna teorija u početku, Sveučilište Illinois (USA) provelo je različite studije koje podupiru ovu tvrdnju.
PROČITAJTE:

Uz ove savjete imaćete najbolji paradajz ikada

Agrosavjet
-
0
Uz ove savjete imaćete najbolji paradajz ikada

Da li ste nekada pomislili, kako to da vaš komšija ima uvjek bolji paradajz od vašeg, mada se i vi oko svog zaista trudite. Mozda krije neku tajnu? Ili je situacija upravo obrnuta – vi uvjek imate najbolji paradajz u kraju. Bilo kako bilo, nešto od ovoga je obicno prava istina. Da li zaista postoje tajne uzgoja paradajza?

Ne brinite, evo nekoliko jednostavnih ali veoma važnih savijeta za što bolji uzgoj paradajza. Otkrivamo tajnu i na ovaj način imaćete najbolji paradajz ikada!

1. Paradajz zahtijeva dobru cirkulaciju vazduha. Kada birate mjesto, odaberite svijetlo i prozračno mjesto. Dakle, paradajz treba da dobija najmanje 10 sati direktnog sunca tokom dana. Kada sadite rasad paradajza ostavite dovoljno mjesta izmedju biljaka, kako bi imao što bolju cirkulaciju vazduha.

2. Kada birate rasad  paradajza vodite računa da lijepo izgleda. To znači da ima jasno zelenu boju i razgranatu strukturu. Znajte da iz lose sadnice ne može nikada da se razvije tako dobra biljka kao sto to moze iz kvalitetne sadnice. Pazite i na korijen i na grane. Više grana znači i više plodova paradajza.

3. Sadite paradajz u dva maha. Tri nedelje nakon što ste zasadili prvu turu rasada, zasadite jos jednu u istoj bašti. Napravite tako dva seta, da biste imali paradajz sto duže tokom leta. Uopšteno nikada se ne zna koji ce set bolje roditi. Jer to ne zavisi samo od vas, vec i od vrijemenskih uslova. Dva seta paradajza smanjice mogućnost da vam kompletan zasad nastrada od eventualnih losih vrijemenskih prilika.

4. Smanjite rizik od bolesti tj. napada štetočina, tako sto cete ga isprskati. Najzdravija varijanta je prskanje plavetnim kamenom. To vam neće naškoditi, a paradajzu ce dakako pomoći.

5. U sušnom periodu zalivajte ga makar dva puta nedeljno. Zalivanje treba da ide rano ujutru ili kasno uveče, nikako po jakom suncu da ne bi doslo do naglog isparenja koje moze sparušiti paradajz i nanijeti mu štetu. Voda treba da ide direktno na zemlju, a ne na lišce biljke.

6. Kada paradajz počne da raste i cvjeta pregledajte da li postoje grane bez ili sa vrlo malo cvijetova. Takve grane odsecite. To je znak da na njima neće biti mnogo plodova i da ce samo bezrazložno oduzimati energiju ostalim plodnim granama.

7. Kada krenu prvi plodovi biljci je potrebno više hrane da bi mogla da napravi što krupnije plodove. Pomozite joj u tome tako što ćete joj dodati kompost (organsko djubrivo) oko stabla.

8. Berite paradajz kada je u punoj velicini i boji. Nemojte ga ostaviti da truli na stablu. Tako cete izbeći da se trulež i plijesan prenose na zdrave plodove.

9. I na kraju velika tajna uzgoja paradajza: Ako želite da imate paradajz izuzetnog ukusa, u blizini zasada paradajza zasadite i peršun, tako se dobija savršena aroma, tako su radili i naši preci.

Izvor: Poljoprivredni savetnik

PROČITAJTE:

Organski uzgoj PARADAJZA – Sve od sjetve do berbe!

Kako đubriti krastavac, paradajz, papriku i patlidžan?

Suzbijanje korova u usjevu paradajza

Kako se gaji praziluk i kada je najbolje vrijeme za to?

Agrosavjet
-
0
Kako se gaji praziluk i kada je najbolje vrijeme za to?

Ovo povrće ima umjerene potrebe za toplotom i najbolje raste u jesen, kada su temperature između 15 i 20 stepeni.

Praziluk ne može da se gaji bez navodnjavanja, zaliva se i do dvadeset puta u toku vegetacije. Zahtjeva plodna zemljišta i najkvalitetniji je praziluk proizveden u riječnim dolinama. Najbolje je ako se gaji iz rasada , koji se sije krajem marta ili početkom aprila, a rasađuje se početkom jula, izuzetno i u septembru. Gaji na parcelama na kojima je bila zelena salata jer je ona dobar predusjev.

Pročitajte: Kakve uslove treba obezbjediti praziluku da bi dobro uspijevao

Praziluk je povrće koje ima na početku vegetacije velike zahtjeve. Zemljište se poslije uklanjanja predhodnog usjeva pođubri stajnjakom, poore i treba da odstoji 7-10 dana. Prije rasađivanja se obilno zalije. Sadi se u trake od po pet redova u niske leje ili brazde u zavisnosti od načina zalivanja.

Kvalitetan rasad treba da ima tri-četiri prava lista i čvrsto lažno stablo debljine olovke. Sadi se ručno , sadiljkama, najčešće na razmak 20×20 ili 25×15 cm. U slučaju da se sadi u brazde , predhodno treba „izvući“ brazde, jer se u njih rasad sadi do zelenih listova. Najvažniji posao je zagrtanje, da bi se dobilo što duže i kvalitetnije bijelo stablo.

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Proizvodnja sjemena CRNOG LUKA

Kako da uzgojim VEĆE glavice LUKA?

Zašto neki luk ima cvijet, a neki ne?[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]

Koliko je paprici potrebno vode

Agrosavjet
-
0
Koliko je paprici potrebno vode

Proizvodnja paprike, bilo iz rasada ili direktnom sjetvom sjemena, ne može se ni zamisliti bez navodnjavanja. Korjenov sistem paprike je relativno slabo razvijen, a dobro je razvijen nadzemni dio biljke, zbog čega paprika zahtjeva intenzivno navodnjavanje. U ovom tekstu možete pročitati koliko je paprici potrebno vode.

Paprika spada u grupu povrća koje slabo usvajaju vodu, a rasipnički je troše su sa slabo razvijenim korjenom, a dobro razvijenom lisnom masom (kupusnjače, paprika, salata). Potrebe paprike za vodom se povećavaju kako biljka raste. Vrlo je osjetljiva na vodni stres u toku cijelog perioda vegetacije. Na deficit vode naročito je osijetljiva u fazi cvijetanja i plodonošenja. Isto tako je osijetljiva na preobilnu vlažnost i slabu aeraciju zemljišta. Ukupne potrebe paprike za vodom variraju u širokom rasponu.

U našim agroekološkim uslovima potrebe paprike za vodom u toku vegetacije su 530–630 mm. Poslije rasađivanja obavlja se prvo navodnjavanje, a drugo 5–7 dana kasnije i to prilikom popunjavanja praznih mjesta sa manjim zalivnim normama. Zalivni režim može se primenjivati prema vlažnosti zemljišta, gdje je tehnički minimum za papriku 80% od PVK.

Pri određivanju količine vode, mora se uzeti u obzir dubina pružanja korjenovog sistema. U početnim fazama rasta masa korjena je na dubini 10–12 cm, što zahteva i manju zalivnu normu, a kasnije se korjen spušta na 25–30 cm, što zahtjeva i veću zalivnu normu. Temperatura vode je takođe važna i treba da je 18–25°C.

Dnevna potrošnja vode se kreće od 3 do 6 mm. Prosječno u našim uslovima treba izvesti 8–12 zalivanja u toku vegetacije, pri čemu treba u proseku oko 250–400 mm vode. Najčešći oblik navodnjavanja kod nas jeste vještačka kiša. Za ovaj vid navodnjavanja treba koristiti fine rasprskivače kako ne bi došlo do povrjede biljaka, a pri korišćenju suviše grubih rasprskivača (topova) dolazi do povrede biljaka i sabijanja zemljišta. Bolji načini zalivanja od veštačke kiše jesu potapanje, vadama (paprici ne odgovara kvašenje preko lišća), a najbolji je svakako sistem „kap po kap“, naravno uz veće ulaganje.

Izvor: Domaćinska kuća

PROČITAJTE:

Početničke greške u baštovanstvu

Krastavac na otvorenom polju: Njega u maju

Pravilno skidanje ZAPERAKA i PINCIRANJE paprike

Koliko je potrebno ZALIVATI PARADAJZ

1...953954955...1.014Stranica 954 of 1.014

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia