Gljiva Phytophtora infestans – Plamenjača paradajza – napada list, stabljiku i plodove.
SIMPTOMI
Prvi simptomi su pjege koje nastaju na rubovima, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista. One su nepravilnog oblika, s gornje strane lista svijetlo svie do svijetlo smeđe, kasnije postaju prozirne te za kratko vrijeme potamne, propadaju, odnosno suše se, dok peteljke lista ostaju dugo zelene.
Na naličju lista može se za vlažna vremena formirati bijela pučinasta prevlaka. Donje etaže obično su prve napadnute zbog dugotrajnije vlage.
Na stabljici se pjege obično javljaju na mjestima gdje izlaze lisne peteljke iz stabljike. To su mjesta na kojima se duže zadržava voda, pa se stoga lakše zaraze.
Povrede imaju eliptičan oblik i zahvataju parenhim korijen.
Na zelenim plodovima simptomi se očituju kao tamno obojene manje ulegnute pjege koje poprimaju bronzastu boju.
Unutrašnjost ploda, endokarp, nije zahvaćen.
Često su napadnute mlade biljke u rasadu, a i kasnije se može javiti napad pošto se biljke rasade u polju ili u zaštićenom prostoru.
BIOLOGIJA BOLESTI
Paraziti se šire pomoću organa za razmnožavanje, koji se formiraju na površini napadnutog tkiva. To su sporangiofore, na čijem se vrhu formiraju zoosporangije.
Infekcija se može odigrati za 2h u najpovoljnijim uslovima, ali obično traje 6 do 8 h. Za nekoliko dana izbijaju novi sporangiofori sa sporangijama.
Ako je vrijeme suvo, formiranje sporangija se odlaže, a gljiva preživi u donjim zaraženim listovima ili u zaraženoj stabljici, pa kada dođu povoljni uslovi stvara se plod.
Jaki pljuskovi ne doprinose širenju zaraze, zato što sapiraju sporangije sa napadnutih organa i tako smanjuju moć zaraze. Međutim, blage kiše i visoka relativna vlaga pomaže širenju parazita.
Infekcije paradajza i razvoj sporangija najveće su na temperaturi od 19 do 21 ºC.
ZAŠTITA:
Sorte žubunjasta izgleda sa mnogo lišća češće ugrožavaju ovaj parazit, jer se unutar grma duže zadržava vlaga, pa su tu uslovi za razvoj bolesti povoljniji.
Debljina kutikule ploda nema važan uticaj na otpornost poloda.
Prilikom određivanja prvog roka tretiranja moramo imati na umu činjenicu da zaraženi krompir predstavlja osnovni izvor zaraze za paradajz. Po nama, kao orjentacija može poslužiti i vrijeme pojave prvih znakova bolesti na krompiru (obično i periodu cvjetanja).
Razmaci između tretiranja mogu biti duži u periodu u kojem nema padavina ili su srednje dnevne temperature iznad 25 ºC.
Za zaštitu protiv ove bolesti možete koristiti veliki broj fungicida, i to fungidi na bazi:
- AZOKSISTROBIN
- BAKAR-HIDROKSID
- BAKAR-OKSIHLORID
- BAKAR-SULFAT
- CIJAZOFAMID
- CIMOKSANIL + FAMOKSADON
- HLOROTALONIL
- MANKOZEB
- MANKOZEB + CIMOKSANIL
- PROPINEB
- PROPINEB + CIMOKSANIL
- PROPAMOKARB – HIDROHLORID + HLOROTALONIL
Prilikom prskanja treba poprskati lice i naličje lišća, što naročito vrijedi ako se upotrebljavaju kontaktni fungicidi.
Izvor: AgroSavjet
Pročitajte još:
Plamenjača paradajza PRIRODNA ZAŠTITA – Naučite kako zaštiti PARADAJZ
Soda bikarbona pravo čudo u baštovanstvu /VIDEO/