Bakteriozna plamenjača je veoma štetna i rasprostranjena bolest voćaka.
SIMTOMI BOLESTI
Erwinia amylovora parazitira sve organe voćaka (cvjetove, lišće, mladare, grane, stablo pa i korijen).
Zaraženi cvjetovi postaju tamnomrki, podsjećaju kao da su izmrzli i oboljeli od Monilinia spp., venu, suše se i opadaju.
Patogen se širi kroz cvijetnu dršku i zahvata lišće i mladare. Oboljelo lišće nekrotira, poprima crnu boju, suši se i deformiše.
Oboljeli mladari se, takođe, suše, nekrotiraju, poprimaju najprije mrku, a porom crnu boju i na vrhu se savijaju u vidu štapa, a simptom je poznat kao štapićavost.
Simptomi bolesti na plodovima se mogu uočiti samo dok su mladi i slični su onima na lišću, jer i oni nekrotiraju i ne opadaju.
Prve promjene na granama se uočavaju promjenom boje kore, koja se uši, nekrotira i puca te nastaju sinte rak-rane i ljušti se. Na obljeloj kori se javlja eksudat u vidu sitnih kapljica, koje vremenom očvrsnu i imaju ćilibarnu boju, a potom potamne. Pojava eksudata može da ima dijagnostički karakter, jer se po njemu ova bakterija razlikuje od nekih koje prouzrokuju različite simptome (P.syringae pv. syringae).
Često se dešava da oboli samo jedna grana na stablu i da se bolest vremenom širi zahvatajući postepeno ostale grane, stablo i korijen, kada dolazi do sušenja čitave biljke.
Voćka izgleda kao da je zhvaćena plamenom , odakle i naziv bolesti “plamenjača”.
CIKLUS RAZVOJA
E. amylovora se održava u oboljelim biljkama domaćina, ali i na plodovima i ambalaži tokom skladištenja. Najvažniji izvor zarate su prezimjele rak rane, mada to mogu biti i pupoljci voćaka inficirani u prethodnoj vegetaciji.
U proljeće, pri povoljnim uslovima za razvoj ove bakterije dolazi do njenog brzog umnožavanja, a na oboljelim biljnim organima ja vlja se bakterijski eksudat.
MJERE ZAŠTITE
Zaštita voćaka od E. amylovora nije ni malo jednostavna i laka.
Ona se pravashodno može ostvariti preventivnim radikalnim mjerama, kao što su odsjecanje obljelih grana ( na 10-20 cm ispod vidljivog mjesta zaraze) ili vađenjem čitavih stabala. Presjeke treba sterilisati 10% formalinm ili 4% rastvorom bakarsulfata.
Administrativne mjere (karantinske) mjere mogu biti od značaja za zaustavljanje širenja patogena. Pri uvozu sadnica voćaka i ukrasnog bilja treba obratiti pažnju na prisustvo ove bakterije. Biljke gloga treba ukloniti ako se nalaze u blizini zasada.
efikasnost je bila oko 50%.
Hemijske mjere zaštite provode se preventivno u početku vegetacije fungicidima na osnovi bakra (kao i za suzbijanje krastavosti jabuke) te u fazi cvjetanja primjenom fosetila. Primjena bakrenih fungicida preporučuje se i u jesen, odmah nakon opadanja lišća, a smatra se da je njohova efikasnost oko 50%.
Izvor: AgroSavjet
Pročitajte još:
Fiziološka oboljenja plodova – posmeđivanje pokožice zelenih plodova
Provjerite zašto vam ne rađa voće
5 razloga zašto moramo češće jesti kruške