Kako đubriti krastavac, paradajz, papriku i patlidžan?

djubrenje Foto: AgroSavjet

Potrebe za đubrivom zavise od faze razvoja biljke, a u nastavku saznajte kada, kako i u kojim količinama bi trebalo primjeniti đubriva na plodovito povrće.

Zajednička karakteristika plodovitog povrća je to da su dijelovi koji se koriste u prehrani nastali iz cvijeta. Najrašireniji predstavnici ove grupe su krastavciparadajzpaprika i patlidžan.

Ove povrtarske vrste su dosta osjetljive na povećanu koncentraciju hlora koji može prouzrokovati deformaciju listova, hlorozu pa čak i oštećenja cijelih biljaka. On je sastavni element NPK hraniva, stoga kod njihove primjene trebalo bi koristiti sulfatna đubriva poput NPK (SO3, MgO) 7-14-21 ili NPK (SO3) 5-20-30 ali i ona pojedinačna, poput kalijum – sulfata, kalijum-magnezijum sulfata i slično.

Dobro reaguju na organsko đubrenje

Svi ovi usjevi dobro reaguju na organsko đubrenje jer ono povoljno utiče na visinu i kvalitet prinosa kao i na dinamiku raspoloživosti hraniva. Najčešće se koristi stajnjak koji se zaorava kod pripreme tla u jesen ili rano proljeće i to u količini od 25 do 40 kg/m2.

Trebalo bi napomenuti da se primenom stajskog đubriva ipak ne osigurava dovoljno hraniva pa se preporučuje i primjena mineralnih.

Zbog veće cijene sulfatnih u odnosu na hloridne soli kalijuma, još je veći značaj organskog đubrenja kojim se u tlo dodaju velike količine kalijuma i tako smanjuju troškovi.

Azot najviše potreban kod vegetativnog rasta

Velike potrebe za azotom plodovito povrće ima posebno tokom intenzivnog vegetativnog rasta kada je razmjera potrebe za azotom najveća u odnosu na ostale elemente, a najveće potrebe za kalijem su tokom sazrijevanja plodova kada im je potrebno osigurati i dodatnu količinu kalcija.

Na primjer, kod prekomjernog dodavanja azota kod paradajza dolazi do opadanja cvjetova, truljenja plodova, a biljke postaju osjetljive na bolesti. Usljed manjka kalcija smanjen je rast vrhova izdanaka i korjena, a i ograničen rast plodova što se manifestuje vršnom truleži i propadanjem plodova kod paradajza i paprike.

Primjeri đubriva kod plodovitog povrća

Kog đubrenja paprike, paradajza i patlidžana u osnovnoj obradi zemljišta trebalo bi zaorati NPK 7-14-21 u količini od 700 kg/ha. Pred sađenje se unosi 150 kg/ha UREE i 300 kg/ha NPK 7-14-21. Prihranjuju se dva do tri puta KAN-om u količini od 100 kg/ha i folijarno tri do pet puta sa kalcij nitratom (CaNO3) u koncentraciji od dva odsto.

Kod đubrenja krastavaca preporučuje se tokom pripreme pred sjetvu unijeti NPK 7-14-21 u količini od 800 kg/ha i 100 kg/ha UREE. Tokom vegetacije moguća je i folijarna prihrana kod koje bi trebalo biti oprezan jer može doći do ožegotina na listovima i cvjetovima. Posebno treba biti oprezan pri folijarnim aplikacijama kompleksnih đubriva tokom sazrijevanja. Takođe, u toplim mjesecima nije preporučljivo vlaženje listova zbog opasnosti od pojave pepelnice i plamenjače.

Ukoliko se odlučimo za folijarnu prihranu u fazi presađivanja do cvjetanja treblo bi koristiti formule sa naglašenim udjelom fosfora (11-44-11 ili 8-42-14), od cvjetanja do formiranja plodova potrebno je koristiti onu s blago naglašenim udjelom kalija (15-5-30, 16-8-32 ili 19-11-24), tokom sazrjevanja plodova i berbe koristiti formule sa većim udjelom kalija, a u slučaju gubitka lisne mase potrebno je jednom sedmično koristiti onu jednakog udjela azota, fosfora i kalija (20-20-20).

Prirodna đubriva od kojih paradajz buja

Pravilno đubrenje paprike

Održavajte tlo plodnim

Složeni procesi đubrenja pokazuju kako je gotovo nemoguće upravljati hranjivima i njihovim odnosima tako da danas rješavamo sutrašnju potrebu biljaka za pojedinim elementima. Stoga, trebalo bi redovno ulagati u plodnost zemljišta, u okvirima optimalne pH reakcije i da poštujemo principe đubrenja s obzirom na vrstu, količinu, način i vrijeme nanošenja hraniva.

Izvor; agroklub.ba

PROČITAJTE:

Napravite KOKOŠIJI STAJNJAK za prihranu biljaka

Preporuka za vas

VIDEO