Naslovnica Blog Stranica 771

RUJ: Spas za urinarne i bubrežne bolesti

Ruj – Biljni lijek za prostatu, bolesti bešike, bubrega i bakterija u urinarnom traktu, ešerihije koli…

Osim što je dobar u liječenju bubrežnih bolesti, infekcija, kamenca i slično, ruj je dobar i za mršavljenje.

Ruj je izuzetno bogat taninom i zato se koristi kod krvarenja, hemoroida, dijareje, kolitisa, parodontoze, zubobolje, angine. Zbog tanina je pogodan kao čaj protiv dijareje. Upotrebljava se kod gubitka kose i znojenja nogu. Dobar je za vaginalno ispiranje i grgljanje. Liječi i kiselinu u stomaku.

Ruj je daleko najbolji biljni lijek za prostatu, bolesti bešike, bubrega i bakterija u urinarnom traktu, ešerihije koli, klebsiele, proteusa.
Čaj se mora koristiti pod medicinskim nadzorom, a nikako samostalno, iako biljka nije nimalo otrovna.

Čaj
Priprema: Kašika usitnjenog suvog drveta ruja i pola litre hladne vode. Kuvati sadržaj pet minuta, a zatim procijediti. Pustiti da odstoji jedan sat. U toku dana uzmati tri puta po vinsku čašu čaja.

Kupka
Za kupku ili obloge pravi se nešto jači čaj. Pedeset grama listova drveta i dva litra ključale vode. Kuvati dvadeset minuta i procijediti. Pustiti da odstoji još jedan sat i sipati u kadu.

Izvor: magičnobilje

PROČITAJTE:

Čaj od divlje kruške lijek za dijabetes, prostatu i bubrege

Koprivnjača: Pobijedite je uz ove prirodne lijekove

ČAJ KOJI POMAŽE KOD PEDESET BOLESTI

Cijena sata u berbi jagoda nikad veća – u poljima turistički radnici

Nakon što su zatvorene granice, ljudi iz inostranstva vraćeni u svoje matične zemlje, nismo morali dugo čekati da se postavi pitanje – ko će brati rod s plodnih polja Euorpe. Proljeće je stiglo, zapadne zemlje se snalaze kako znaju pa je tako Njemačka, na primjer, dozvolila ulazak 80.000 radnika u zemlju.

Nešto južnije, Grčka će otvoriti granice za albanske sezonce. Grčkim poljoprivrednicima je potrebno 50 hiljada berača voća i povrća, a osim iz Albanije, sezonci dolaze i iz Rumunije te Bugarske.

A ko će spašavati domaći urod? Umjesto „Idem na sezonu na more„, biti će ovo „Idem na sezonu na polje„.

Radnike iz Hercegovine zamijenili oni iz turizma

U okolici Vrgorca (u susjednoj Hrvatskoj, op.ur.) ovih je dana već krenula berba jagoda. Još prošle godine su se u vrgoračka polja spuštali sezonci iz Hercegovine. Zatvorene granice sada su ih u tome spriječile. No, poljoprivrednici ondje ne brinu ili se barem boje to glasno izreći.

Imamo dovoljno sezonaca. Čak i viška„, pomalo suzdržano na početku razgovora priča predsjednik udruženja Vrgoračka jagoda Slobodan Dropulić. Kaže, u berbu će radnici koji su ostali bez posla u turizmu. „Bilo je upita od Vinkovaca do Dubrovnika„, otkriva nam jer, kako kaže, ljudi su spremni raditi bilo šta.

Priča, u berbu su do sada dolazili Hercegovci, jedni te isti ljudi već 10, 15 godina. Nameće mi se pitanje – kako će oni koji možda nikada nisu brali jagode i radili na zemlji, obaviti ovaj posao. Berba je pipkava, čučeći ili klečeći položaj nezgodan nakon više sati rada, dani sve topliji.

Biti će tu svega i svačega„, kratko kaže Dropulić kao da se želi otresti slike u glavi šta će se sve događati i na njegovoj plantaži. Dodaje da se radi od 6 do 14 sati. Radnicima će biti osigurana zaštitna sredstva – maske, rukavice, dezinficijensi, sanitarni čvorovi, a hrana zavisno od dogovora s RPG-om. Kaže, na cijelom području je osigurano oko 75 sezonaca.

Samo toliko?„, pitam ga, a on reče: „Imaju ljudi svoje članove porodice koji su isto ostali bez posla u turizmu.“ Da, sada je jasnije. Nisam ga zaboravila pitati za cijenu rada. Kaže, nikad veća. „Mogu govoriti za sebe. Ja plaćam 7,8 KM na sat. Prošle godine je to bilo 5,19, najviše 6,5 KM. Ako se radi 30 dana, a jagoda ne poznaje ni subotu ni nedjelju, može se zaraditi dobra plata„.

Dodam da onda nakon berbe jagoda mogu krenuti i u berbu drugog voća. Dropulić uzdahne i kaže: „Neće ove godine biti voća.

Svi se otimaju za domaću jagodu

Priča Dropulić da pomama za domaćim jagodama nije bila nikada veća, a drže i dugo cijenu od 5,71 KM za kg, sve ovo vrijeme. „Da pet puta toliko naberemo, sve bismo prodali. Svi bi sada naše jagode, javljaju se iz svih trgovačkih centara. Sad su nas se sjetili. I sad kad svi hoće, ona slabo zrije. Noći su hladnije jer smo otvoreni prema moru. Ali dobro, to će joj produžiti sezonu„, raspričao se Dropulić.

Komentarišem na kraju da ćemo možda nakon ove čitave situacije s pandemijom korona virusa naučiti cijeniti domaće i odlučiti se na pametnije korake.

Ljudi su se batalili poljoprivrede, teško se sada vratiti na staro. Nekada smo samo s ovih naših polja snabdjevali sva odmrališta i hotele. Da se zemlja u našem vrgoračkom polju koja je kvalitetna, ali svake godine plavi – isuši pa mogli bismo 100 tona voća i povrća dnevno osigurati. Ne samo za domaće tržište, nego i za izvoz„, zaključuje.

Kažu da nakon korone više ništa neće biti kao prije. Možda se povratnici iz zapadnih zemalja, vraćeni u svoja sela i na svoju zemlju odluče za još hrabrije korake – pokrenuti posao u poljoprivredi jer, ako nas je ičemu ova kriza naučila onda je to da čovjek mora jesti. Plodne zemlje imamo, samo još politike moramo mijenjati. Ja nam ne vidim kraja.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Ovo je veoma važno za sjtevu lubenice u zatvorenom

Podjela plastenika poljoprivrednicima iz Starog Grada /VIDEO/

Mraz voćnjake uništio skoro 100 odsto: Šljive neće biti ni za jelo

Uzgoj i sadnja batata iz presadnica

Uzgoj batata iz presadnica može započeti već u drugoj polovici februara izborom zdravih i neoštećenih gomolja, mase 100 do 150 g, koji se postavljaju u drvene ili plastične sanduke te se zatrpaju supstratom za proizvodnju presadnica.

ŠTA JE BATAT

Batat je zeljasta trajnica. Lišće je izduženo i često srcolikog oblika. Korijen je duguljast i lagano ušiljen te može biti žute, narančaste, crvene, smeđe pa i ljubičaste boje. Budući da pripada porodici slakova, daje sličan cvijet oblika tube, bijele boje s ljubičastim krugom na bazi cvijeta uz stabljiku.

Batat je višegodišnja kultura koja pripada porodici slakova (Convolvulaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura te je njegova proizvodnja u Hrvatskoj tek u začecima. Zbog lošeg naziva koji dolazi iz engleskog jezika (sweet potato) krivo ga se povezuje s krumpirom, s kojim ne dijeli porodicu. U prehrani se upotrebljava kuhan ili pečen, a sadržava mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (Cu, Mn, K, Fe). Budući da sadržava vrlo malo masti, idealna je prehrana sportašima. Koriste se mladi listovi i vršci biljke te sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno nazivaju gomoljima. Ubraja se među najvažnije poljoprivredne kulture u svijetu.

KAKO SE SADI

Po m2 se posadi do 100 gomolja tako da se međusobno ne dotiču. Sanduci s gomoljima se smještaju u grijani plastenik u kojem se temperatura održava na 25 do 30 °C, a relativna vlaga zraka na 90 do 95 %. Također, supstrat u sanducima je potrebno održavati vlažnim. Dva do tri tjedna nakon sadnje počinje izbijanje izbojaka iz spavajućih pupova.

Kad izboji razviju 3 do 4 lista otkidaju se ili režu škarama. Nakon toga, na istim mjestima tjeraju novi izboji koji se otkidaju u 3 do 4 navrata. Po m2 se može dobiti 800 do 900 izboja.

Otkinuti izboji se također sukcesivno u više navrata presađuju (pikiraju) u polistirenske kontejnere sa 84 ili 104 lončića u kojima se ukorjenjuju. Ukorjenjivanje traje 20 do 30 dana, što znači da su presadnice spremne za sadnju na otvoreno oko 2 mjeseca nakon sadnje gomolja.

Sadnja na otvorenom planira se kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, što je u kontinentalnom dijelu Hrvatske oko 15. svibnja, a u mediteranskom dijelu oko 15. travnja, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C.

Sadnja se najčešće obavlja na razmak 1,2 m x 0,3-0,4 m na uzdignute gredice, pokrivene polietilenskim (PE) malčem i postavljenim sustavom za natapanje kapanjem. Time se poboljšavaju uvjeti uzgoja i olakšava berba batata.

Neposredno prije sadnje na PE-malč foliji se izbuše rupe na navedene razmake i presadnice se sade. Nakon sadnje presadnice je potrebno zalijevati (navodnjavati) 3 do 4 dana tako da se što prije dobro ukorijene.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

RAK KROMPIRA: Bolest koja može da uništi čitave usjeve

Evo kako da spriječite klijanje krompira

Uzgoj krompira bez obrade tla – pod slamom ili sijenom

Ovako uklanjajte donje listove paradajza i imaćete veći urod

Nemoguće je zamisliti baštu bez paradajza i njegovih ukusnih plodova. On nije puno zahtjevan za uzganje, ali da bi imali odličan urod potrebno je znati kako se dobro brinuti o biljkama ovog povrća tokom vegetacije.

Jedna od aktivnosti koja će nam pomoći u tome je uklanjanje donjih listova, odnosno, listova ispod prve cvjetne grane. Kroz razvoj, stvara se velika lisna masa koja troši vodu i hranjive materije iz zemljišta. Zbog toga se amaterski baštovani veoma često susreću sa pojavom da imaju ogromne biljke na kojima je malo plodova ili su oni sitni.

Tokom rasta, donji listovi padaju na površinu zemljišta. Usled stalnog kontakta sa tlom ostaju dugo vlažni i dolazi do pojave njihovog žućenja i propadanja. Osim toga, sprečavaju cirkulaciju vazduha u donjima etažama biljke. To usporava sušenje lisne površine i površine tla poslije kiše ili zalijevanja i stvara povoljne uslove za razvoj mnogobrojnih oboljenja. Simptomi plamenjače, pjegavosti ili pepelnice se najčešće javljaju na ovim listovima.

Kada uklanjati donje lišće?

Uklanjanje se ne obavlja na biljkama koje su tek presađene. Ukoliko uklonite donje listove na tek presađenim biljkama one mogu prestati rasti ili će njihov razvoj biti usporen. Listovi se uklanjaju tek kada se biljke dobro ukorijene i „prime“.

Na usjevu paradajza u bašti ili plastenicima potrebno je reagovati kada se pojavi žutilo. Ovakvi simptomi nam ukazuju da je previše vlage, loša cirkulacija vazduha, slaba snabdjevenost tla hranjivim materijama, nepravilna briga o biljkama, da je došlo do promjene vremenskih prilika, na njima se pokazuju prvi znaci pojave raznih bolesti koja se širi i zahvata cijelu biljku. Zbog toga ih je potrebno ukloniti.

Listovi koji se suše, žute i na njima uočimo simptome oboljenja ili legla jaja insekata i gusjenice, potrebno je ukloniti bez obzire gdje se nalaze na biljci. Prirodna je pojava da se odbacuje staro i oštećeno lišće koje počinje da se suši i podložno je napadu bolesti.

Uklanjanje ispod prve cvjetne grane

Neke sorte stvaraju veće listove koji su gušće grupisani. Ventilacija kod njih je usporena i treba biljci pomoći, odnosno ukloniti  suvišno lišće. Najčešće se uklanja ono sa sjeverne strane. To će poboljšati cirkulaciju i pospješiti isparavanje kapi kiše sa lisne površine. Smanjuje se takođe rizik od pojave gljivičnih oboljenja i od gubitka vode i hranjivih materija za održavanje ovih listova. Biljka hraniva preusmjerava na plodove.

Ne treba ukloniti ni svo donje lišće odjednom već se to radi u intervalima i prati se pojava bilo kakvih promjena na njima. Uklanjaju se dva do tri donja lista u toku jedne sedmice. Ovakav tempo neće stvoriti stres kod biljke. Neke sorte paradajza su osjetljive na odbacivanje lisne grane ispod prve cvjetne grane. Ukoliko požurimo i uklonimo je suviše rano može doći do negativne reakcije koja se ogleda u smanjenom broju formiranih cvjetnih pupoljaka – cvjetova ili njihovo formiranje u potpunosti izostaje. Zbog toga sa uklanjanjem lisne grane ispod cvjeta paradajza treba pričekati kada se formiraju mladi plodići.

Donji listovi se uklanjaju nježno sa biljke kako ne bi na stablu stvorili veliku ranu koja bi postala ulaz za mnoge prouzrokovače biljnih bolesti i štetočina. Radi se kada je jutro suho i sunčano. U toku dana rana na stablu od otkinutog lista će se osušiti i brže zarasti.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Zaperci kod paradajza: Uklanjati ili ne?

Skidajte zaperke paradajza na vrijeme, imat ćete veće i zdravije plodove

Kako uspješno gajiti papriku i paradajz na malim površinama

Prihrana za plodonosno povrće i mahunarke

Za uspješan uzgoj povrća potrebna je prihrana organskim i mineralnim đubrivima kako bi se omogućili dobri preduslovi za uzgoj i osigurala dovoljna količina lako pristupačnih hraniva.

Plodonosno povrće

Za plodonosno povrće poput paradajza, paprike, krastavaca, patlidžana na zemljištima koja su slabo snabdjevena fosforom i kalijumom kompanija Petrokemija preporučuje 500-700 kg/ha NPK 7-20-30 (50-70 g/m2), s tim da se 2/3 hraniva unose dubokom obradom u jesen ili rano u proljeće, a preostala 1/3 se unosi u zemljište prilikom pripreme za sadnju nekim rotirajućim oruđem. Pred sadnju može se dodati i Urea u količini 150-200 kg/ha (15-20 g/m2) ili Petrokemijas u količini od 200-250 kg/ha (20-25 kg/m2).

Oba hraniva sadrže oblik azota koji je postupno na raspolaganju biljci kroz određeni duži period. Tokom vegetacije obavljaju se dvije prihrane KAN-om ili ASN-om u količini 100-150 kg/ha (10-15 g/m2). Prva prihrana obavlja se nakon što se rasad dobro ukorijeni, a druga prihrana nakon zametanja prvih plodova. Urea i KAN se nalaze u malom pakovanju pod nazivom Florin 6 i Florin 7. Đubriva Petrokemijas i ASN uz azot sadrže i sumpor koji dodatno djeluje na povećanje kvaliteta plodova.

Mahunarke

Mahunarke, kao pasulj i grašak, takođe su kulture osjetljive na organska đubriva. Primjena organskog đubriva preporučljiva je samo na zemljištima koja su siromašna humusom. Pasulj i grašak su leguminoze za koje je karakteristično da na korijenju imaju simbiotske bakterije posredstvom kojih se djelimično snabdjevaju azotom iz vazduha i veoma je važno da u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljno azota dok ne počnu da koriste azot iz kvržica.

Zbog toga se u pri pripremi zemljišta za sjetvu primjenjuje 500 kg/ha NPK 7-20-30 (50 g/m2). Nakon rasipanja đubriva po proizvodnoj površini zemljište se preore ili prekopa. Trebalo bi izbjegavati pretjerano usitnjavanje jer može nastati pokorica, što otežava nicanje i može dovesti do nejednoličnsti usjeva. Prihranu u količini od 150 kg/ha KAN-a ili ASN-a (15 g/m2) je najbolje obaviti u ranim fazama rasta i razvoja odnosno u fazi tri lista kako bismo osigurali dovoljno azota za početni rast.

Izvor: agroprofit.com

PROČITAJTE:

Folijarna prihrana – Važna mjera u postizanju visokih prinosa

Prihrana biljaka za brz početak vegetacije

Prihrana biljaka kvascem /VIDEO/

Tečna organska đubriva

Ovo je veoma važno za sjtevu lubenice u zatvorenom

Odabir posude ako se odlučimo za sjetvu sjemena lubenice u zatvorenom prostoru bi trebalo da bude adekvatan. Šta to znači? Sjeme lubenice, a i sama biljka spadaju u vrste čiji su sjemenka i klijanac dosta veliki te zahtjevaju prostora da bi biljka mogla lijepo da se razvije.

Sjetva sjemena

Na primjer, postoje klasični kontejneri, odnosno saće za sjetvu sjemena i naš prijedlog bi bio da se ovakvi kontejneri koriste za sjetvu sitnijih vrsta sjemena povrća, kao što su paprika, salata, plavi patlidžan ili nešto slično, gdje će ova dimenzija biti sa adekvatna. Međutim, ova velika saksija je baš velika i možemo je koristiti za presadnju ili pikiranje nekih vrsta.

Kada govorimo o lubenicama, možda bismo mogli da kažemo da bi ovo moglo da bude rješenje gde ćemo ovakvu saksiju da lijepo ispunimo zemljom i u kojoj ćemo moći da postavimo dvije, tri, ili eventualno četiri sjemenke i biljku podogajiti da ona maltene pusti vrežu. U tom trenutku možemo biljku da izvadimo sa sve ovom zemljom i premjestimo na otvoreno polje odnosno u baštu te će ona vrlo lako nastaviti da raste.

Saksije za rasad

Sama količina zemlje koja se nalazi u ovoj posudi biće dovoljna da biljka dobro i kvalitetno raste. Međutim ovako nešto zahtjeva veliki prostor. Što znači da bi trebalo da postoji nekoliko kvadrata prostora da postavimo samo desetak saksija. Ipak, postoji različiti tipovi plastičnih saksija ili kesica za rasad. Naš predlog bi bio da se odaberu saksije čiji je prečnik 7 do 10 cm. Mi ćemo za primer uzeti devetku. Na ovaj način u ovoj jednoj saksiji možemo podgajiti jednu biljku tako što ćemo staviti jednu sjemenku, a možemo podgajiti dvije ili tri biljke.

Međutim trenutak kada su ove biljke sade, morao bi da bude onaj kada se formiraju kotiledoni. To su prva dva listića nakon sjetve i kada se pojavio prvi ili eventualno drugi pravi list, to je trenutak da se biljka presadi. Tada je korijen dovoljno formiran, biljka nije prerasla i neće imati onako uvijen korijenov sistem, koji nije dobar tako kada govorimo o tome da biljke treba dugo vremena za stoje u saksiji. Naravno možemo koristiti različite posude većih dimenzija ali na primjer devetka ili desetka mogu da budu pravi izbor.

Sjeme lubenice

Možemo uraditi naklijavanje sjemena. Na taj način možemo odlučiti koliko ćemo semenki posijjati da budemo sigurni da ćemo dobiti biljku. Ako se odlučite za naklijavanje sjemena jednostavno možete uzeti jednu običnu kuhinjsku krpu ili neku tkaninu u koju ćemo staviti određen broj sjemenki i nju ćemo uviti u rolnicu i natopiti vodom. Na taj način sjemenke će se nalaziti u vlažnoj sredini ali za razliku od toga da ih stavimo da leže u vodi neće biti udavljene. Krpicu u koju smo uvili sjemenke možemo staviti u najlon kesu. Ona će održavati vlažnost, a sve to treba staviti na neko toplo mjesto. To može biti unutra u kući na nekoj polici, ne treba svijetlosti.

Nakon četiri do pet dana primjetićemo kako su se neke sjemenke otvorile, tj počele su da puštaju klicu. Trenutak kada je klica 2 do 3 mm samo malo izvirila iz sjemenke, pravo je vrijeme da se takve sjemenke posade. U tom trenutku uzećemo sjemenke i posaditi jednu ili eventualno dvije tri po saksiji gdje ćemo dobro zaliti i odnijeti na mjesto za čuvanje, da li je to staklenik ili topla leja. To je savršen način da se proizvode lubenice tako naklijala sjemenka veoma brzo i lijepo nastavlja da raste te ćemo u roku od nekih 20 dana do mjesec dana imati već pripremljene presadnice odnosno rasad za lubenice. Za one malo vještije, sjemenke koje su naklijale i posađene u posudi mogu se i kalemiti međutim kalemljenje lubenica jedna posebna tema.

Izvor: agromedia.rs

PROČITAJTE:

LUBENICE: Voda je uslov uspjeha u ostvarenju visokih prinosa

Na ovaj način ćete dobiti krupnije i slađe plodove LUBENICE i skratiti vrijeme uzgoja

Kako se uzgajaju kockaste lubenice – Postupak /FOTO/

Podjela plastenika poljoprivrednicima iz Starog Grada /VIDEO/

Općina Stari Grad, na čelu sa općinskim načelnikom mr Ibrahimom Hadžibajrićem, odlučila je zbog novonastale krize sa pojavom i širenjem korona virusa dodijeliti plastenike svim građanima koji su od početka godine podnijeli zahtjeve. Načelnik Hadžibajrić je jučer posjetio jednog od dobitnika plastenika Šabana Hondu koji živi na Jarčedolima.

Detaljnije u video prilogu TV Hayat, kojeg možete pogledati ovdje.

Šta se NE stavlja u KOMPOST

Kompost predstavlja organsko đubrivo koje je pored stajnjaka najčešće osnovno đubrivo u organskoj proizvodnji. Kod komposta proces humifikacije je išao do kraja, pa je organska materija u njima gotovo kao humus.

Pored toga što se koristi kao đubrivo, on je sastavni dio zemljišnih smješa, a može da posluži i za malčiranje zemljišta. On se najčešće upotrebljava na manjim površinama sa intenzivnijom proizvodnjom kao što su povrtarske kulture.

Za kompostiranje može poslužiti sve što je iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Međutim i tu postoje neka pravila. Naime, postoje neki prirodni otpaci koji se mogu bez problema kompostirati (PROČITAJTE OVDE)  dok drugi manje i nisu poželjni prilikom kompostiranja.

U kompost se ne smiju stavljati:

  • Otpaci iz vrta-bašte: korovi sa sjemenom, lišće oraha, bolesne biljke;
  • Kuhinjski otpaci: otpaci kuvanih jela, meso, kosti u velikim količinama;
  • Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet uopšteno, ostaci duvana, sadržaj vrećica iz usisivača, velike količine kamenog i smeđeg uglja (zbog sadržaja teških metala),…
  • Na kompostište se ne smiju nikako stavljati otpaci koji sadrže hemikalije kao što su stari lijekovi, ulje, plastična ambalaža, obojeno i lakirano drvo, stiropor,...

Da bi se ubrzala aktivnost mikroorganizama prije početka kompostiranja, potrebno je izvršiti usitnjavanje organskog materijala. Materijal se slaže u slojeve, preko kojih ide sloj zemlje i sve to se ponovo ponavlja do visine koja zavisi od načina kompostiranja, a na kraju se stavlja sloj zemlje ili zasije neka kultura (npr. tikva da bi se sprečilo isušivanje mase).

Kako bi se poboljšao kvalitet komposta i ubrzala njegova razgradnja, u kompostnu masu se mogu dodati mikrobiološka đubriva, kreč, azotna đubriva koja ne zakišeljavaju kompostnu masu i dr. Kompostiranje se završava zavisno od načina kompostiranja i vrste biljnih ostataka za 3-12 mjeseci.

Mraz voćnjake uništio skoro 100 odsto: Šljive neće biti ni za jelo

GRADIŠKA, PRIJEDOR – U voćnjacima na području Republike Srpske šteta koju je nanio mraz je gromna, tvrde voćari, a najveću su pretrpjele šljiva, kruška i jabuka, te će u pojedinim voćnjacima šljive ona biti i 100 odsto.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kaže da je šteta u voćnjacima strahovito velika, ali da će tačne procjene imati u narednom periodu.

„Na pojedinom voću biće čak i 100 odsto gubici. Na onome što je bilo nezaštićeno šteta je strašno velika. Najviše su nastradale breskva i šljiva, pa onda kruška, ali i jabuka ajdared, na kojoj je šteta skoro i više od 90 odsto“, rekao je Dojčinović.

On kaže da je razlog štete ranije cvjetanje nekih sorti voća, kao što su breskva i šljiva, koje su ranije ispustile cvjetove i nisu mogle podnijeti niske temperature.

„Vegetacija nije stajala tokom godine, ona je krenula mjesec dana ranije nego što bi trebalo, zbog toga imamo veliku štetu. U decembru i januaru nismo imali ledenih dana, a februar je bio proljećni. Mraz je nanio strašnu štetu“, kaže Dojčinović.

Smatra da je nezahvalno sada da govori o tačnoj šteti, ali da je velika, te da, kada bi ona bila 50 odsto, voćari bi bili zadovoljni. Međutim, kako Dojčinović kaže, voćari se boje da će biti daleko veća. Dodao je da se u voćnjacima trenutno radi na zaštiti voćaka, te da je rezidba skoro pa završena.

Dragomir Vujković, voćar iz Babića, kod Prijedora, kaže da je u voćnjacima najviše stradala šljiva, pa kruška, a zatim jabuka. On kaže da, iako su najviše stradale kajsija i breskva, radi se o malim količinima, za razliku od ostalog voća.

„Šljiva je ubjedljivo najveću štetu pretrpjela, posebno u dijelovima na većoj nadmorskoj visini, od Verića do Prijedora, gdje apsolutno nema ništa, jer je bio vrlo žestok mraz u punoj fazi cvjetanja, te tu šljive neće biti ni za jelo“, rekao je Vujković.

On kaže da je situacija po pitanju voća već komplikovana, te da je region Babića pretrpio štetu, ali ne veliku kao što je na područjima na nadmorskoj visini većoj od 300-350 metara, gdje je šteta strašna.

„Na 400-500 metara nadmorske visine, na obroncima Kozare sa južne strane, u Lamovitoj, Babićima, Kamičanima, Kozaracu, Božićima i Palančištu, šteta na šljivi otprilike je između 80 i 100 odsto, na kajsiji je 100 odsto, breskvi skoro 100 odsto, kruška je isto pretpjela veliku štetu od oko 80-90 odsto, dok je jabuke nešto ostalo“, kaže Vujković.

Ističe da su voćari koji gravitiraju ka Prijedoru pretpjeli štetu od 20 do 100 odsto, zavisno od rejona na kojem imaju voćnjake.

„Isključivi razlog je mraz, ništa drugo, odnosno niske temperature na početku cvjetanja i u toku cvjetanja. U punom cvjetanju jabuke imali smo minus dva, mraz, međutim jabuka u toj fazi nije baš toliko osjetljiva kao i šljiva“, kaže Vujković.

On kaže da će jabuke od svih voćnih vrsta biti najviše, mada je i ona devastirana, te da je na njoj šteta velika u zavisnosti od lokacije.

Nikola Vukelić, vlasnik „Agroimpeksa“, kaže da je veliki dio voćnjaka uništen, te da breskve nema nikako, kao ni šljive, a pitanje je šta će biti sa jabukom koja nije bila zaštićena.

„Trenutno stavljamo mreže i radi se na zaštiti voćnjaka. Za poljoprivredu nema radnika, svaki dan nam je potrebno za to 50-60 ljudi, ali ih nema ni za lijeka. Radnika nema ni da ih prijaviš za stalni rad. Oko 50 odsto radnika su bili oni koji su ranije otišli u penziju sa oko 60 godina, ali se ti ljudi sada ne smiju kretati pa imamo dodatni manjak i sada je katastrofa“, rekao je Vukelić.

On kaže da su dnevnice i do 70 KM za radno vrijeme od osam do 16 časova, a da radnici imaju i obroke, te ljudi iz drugih mjesta imaju i mogućnost smještaja.

„Potrebni su nam i sada radnici, povukli smo nekoliko ljudi iz ‘Prijedorčanke’ iz Prijedora. Trebalo bi ubrzati radove da se postavi mreža, ali treba ljudi za to, jer imamo velike površine za raspuštanje mreže“, rekao je Vukelić.

Izvor: Nezavisne novine

FBiH: Informativni letci o poticajima u poljoprivredi

U cilju informisanja što većeg broja postojećih i potencijalnih poljoprivrednih proizvođača te drugih zainteresovanih lica o mogućnostima ulaganja u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je izradilo informativne letke o pojedinačnim mjerama u okviru Programa poticaja, kao i o Projektu razvoja ruralne konkurentnosti – RCDP koji se provodi u saradnji sa IFAD-om. Obrasci i detaljnije informacije mogu se naći u Programu poticaja i pravilnicima za pojedinačne modele u kojima su propisani uslovi i kriteriji za svaku od mjera.

Letci za preuzimanje u pdf formatu: