Nemoguće je zamisliti baštu bez paradajza i njegovih ukusnih plodova. On nije puno zahtjevan za uzganje, ali da bi imali odličan urod potrebno je znati kako se dobro brinuti o biljkama ovog povrća tokom vegetacije.
Jedna od aktivnosti koja će nam pomoći u tome je uklanjanje donjih listova, odnosno, listova ispod prve cvjetne grane. Kroz razvoj, stvara se velika lisna masa koja troši vodu i hranjive materije iz zemljišta. Zbog toga se amaterski baštovani veoma često susreću sa pojavom da imaju ogromne biljke na kojima je malo plodova ili su oni sitni.
Tokom rasta, donji listovi padaju na površinu zemljišta. Usled stalnog kontakta sa tlom ostaju dugo vlažni i dolazi do pojave njihovog žućenja i propadanja. Osim toga, sprečavaju cirkulaciju vazduha u donjima etažama biljke. To usporava sušenje lisne površine i površine tla poslije kiše ili zalijevanja i stvara povoljne uslove za razvoj mnogobrojnih oboljenja. Simptomi plamenjače, pjegavosti ili pepelnice se najčešće javljaju na ovim listovima.
Kada uklanjati donje lišće?
Uklanjanje se ne obavlja na biljkama koje su tek presađene. Ukoliko uklonite donje listove na tek presađenim biljkama one mogu prestati rasti ili će njihov razvoj biti usporen. Listovi se uklanjaju tek kada se biljke dobro ukorijene i “prime”.
Na usjevu paradajza u bašti ili plastenicima potrebno je reagovati kada se pojavi žutilo. Ovakvi simptomi nam ukazuju da je previše vlage, loša cirkulacija vazduha, slaba snabdjevenost tla hranjivim materijama, nepravilna briga o biljkama, da je došlo do promjene vremenskih prilika, na njima se pokazuju prvi znaci pojave raznih bolesti koja se širi i zahvata cijelu biljku. Zbog toga ih je potrebno ukloniti.
Listovi koji se suše, žute i na njima uočimo simptome oboljenja ili legla jaja insekata i gusjenice, potrebno je ukloniti bez obzire gdje se nalaze na biljci. Prirodna je pojava da se odbacuje staro i oštećeno lišće koje počinje da se suši i podložno je napadu bolesti.
Uklanjanje ispod prve cvjetne grane
Neke sorte stvaraju veće listove koji su gušće grupisani. Ventilacija kod njih je usporena i treba biljci pomoći, odnosno ukloniti suvišno lišće. Najčešće se uklanja ono sa sjeverne strane. To će poboljšati cirkulaciju i pospješiti isparavanje kapi kiše sa lisne površine. Smanjuje se takođe rizik od pojave gljivičnih oboljenja i od gubitka vode i hranjivih materija za održavanje ovih listova. Biljka hraniva preusmjerava na plodove.
Ne treba ukloniti ni svo donje lišće odjednom već se to radi u intervalima i prati se pojava bilo kakvih promjena na njima. Uklanjaju se dva do tri donja lista u toku jedne sedmice. Ovakav tempo neće stvoriti stres kod biljke. Neke sorte paradajza su osjetljive na odbacivanje lisne grane ispod prve cvjetne grane. Ukoliko požurimo i uklonimo je suviše rano može doći do negativne reakcije koja se ogleda u smanjenom broju formiranih cvjetnih pupoljaka – cvjetova ili njihovo formiranje u potpunosti izostaje. Zbog toga sa uklanjanjem lisne grane ispod cvjeta paradajza treba pričekati kada se formiraju mladi plodići.
Donji listovi se uklanjaju nježno sa biljke kako ne bi na stablu stvorili veliku ranu koja bi postala ulaz za mnoge prouzrokovače biljnih bolesti i štetočina. Radi se kada je jutro suho i sunčano. U toku dana rana na stablu od otkinutog lista će se osušiti i brže zarasti.
Izvor: agroklub.ba
PROČITAJTE:
Zaperci kod paradajza: Uklanjati ili ne?
Skidajte zaperke paradajza na vrijeme, imat ćete veće i zdravije plodove