Nedjelja, 14 Jula, 2024
spot_img

Šta je kompost i kako ga napraviti?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Kompost predstavlja humusnu materiju nastalu humifikacijom, odnosno prirodnim načinom truljenja i dekompostacije (raspadanjem) mrtve organske materije biljnog porekla.

Kompost je složena tvorevina poluraspadnutih biljnih ostataka, koji pod uticajem mikroorganizama, atmosfere i vremena, postaju svojevrstan magacin akumuliranih minerala, organskih kiselina i raznih elemenata, koji su dostupni biljkama. Ovo je najbitnija funkcija, jer glavni adut komposta je taj da predstavlja lako dostupnu hranu za biljke u dužem vremenskom periodu.

U svakoj bašti, ma koliko mala bila, u toku cijele godine postoji potreba za uklanjanjem korova, plevljenjem, okopavanjem, freziranjem ili bilo kojim drugim načinom obrade zemljišta i održavanja bašte. U toku jeseni, usljed niskih temperatura, većina biljaka se uklanja. Uz to, prikupljanje svježeg, tek opalog lišća sa drveća predstavlja pravi dobitak.

Takođe, u bašti i ukrasnom vrtu tokom sezone ima mnogo biljnog materijala koji je nastao uklanjanjem nepotrebnih biljaka, orezivanjem, košenjem travnjaka, kao i sakupljanjem oštećenih plodova voća i povrća. Ukoliko ima mogućnosti za to, sakupljanje kuhinjskih ostataka je veoma korisna stvar i predstavlja značajan izvor organske materije koja se na taj način višestruko iskorišćava. Pored toga što se reciklira otpad, ovim se podiže i ekološka svest.

Potrebno je znati da postoje i biokomposteri – praškasti dodaci kompostu, nešto poput kvasca, koji se posipaju povremeno po kompostu prilikom slaganja slojeva, a koji sadrže korisne bakterije koje pomažu da se ubrza razgradnja.

Da bi se kompostiranje odvijalo na pravilan način, i na kraju procesa dobilo visoko vrijedno humusno đubrivo, potrebno je obezbijediti dolje navedeno.

  1. Optimalnu strukturu, teksturu i poroznost početnog materijala. Usitnjenost materijala na frakcije od 0,5-5,0 cm doprinosi bržem razlaganju početnog materijala.
  2. Dovoljno vazduha, jer se u suprotom razvijaju mikroorganizmi koji će izazavati truljenje umjesto procesa kompostiranja (prepoznaje se po neprijatnom mirisu).
  3. Povoljan odnos ugljenika i azota (25-30) u početnom materijalu. Za aktiviranje procesa kompostiranja potrebno je, da u početnom materijalu ima dovoljno N za umnožavanje mikroorganizama koji vrše procese razgradnje. Ali, ako se u početnom materijalu nalazi dovoljno N, a nema dovoljno C, mikororganizmi se razmnožavaju, ali procesi razgradnje trpe. Ako je dosta C, a nema dovoljno N, mikroorganizmi imaju dovoljno hrane za razgradnju, ali se ne razmnožavaju. Znači, ukoliko nije optimalan odnos C : N, nema dovoljno mikrorganizama razlagača to jest, nema optimalnog razlaganja. Za brojnost mikroorganizama veoma važnu ulogu imaju struktura I poroznost.
  4. Odgovarajuću temperaturu (3560 oC) kompostne gomile kako bi se obezbijedili povoljni uslovi za rad aerobnih bakterija i ubrzali procesi kompostiranja. Razlaganja je najefikasnije kada je temperatura u središtu hrpe oko 50 0C.
  5. Početni materijal mora biti optimalno vlažan (57-63 %), pa se zato po potrebi zaliva sa zelenim đubrivom od koprive ili gaveza. Zalivanje hladnom vodom je nepoželjno jer značajno snižava temperaturu i usporava procese kompostiranja. Da se masa ne bi osušila tokom proljećnih  vrućina, nakon zalivanja, ona se prekriva. Pokrov se pravi od granja pričvršćenih mrežom, preko koje se stavlja plastična folija. 6. Optimalan pH za rad mikroorganizama u kompostnoj hrpi je 6,5-8,5.

PROČITAJTE:

Neophodni uslovi za pravilno kompostiranje

Šta se NE stavlja u KOMPOST

Kompost, stajnjak ili nešto treće – 4 načina da poboljšate zemljište u bašti?

Kako napraviti tečni kompost ili „čaj od komposta“

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI