Naslovnica Blog Stranica 677

Kruška lubeničarka: Slatka domaća sorta!

Agrosavjet
-
0
Kruška lubeničarka: Slatka domaća sorta!

Kruška lubeničarka pripada skupini starih sorti krušaka, prepoznatljiva po slatkim, jarko crvenim plodovima

Razlikujemo mnogo različitih starih sorti krušaka, a jedna od njih je i kruška lubeničarka. Donosimo vam sve što biste trebali znati o ovoj slatkoj sorti.

Kruška lubeničarka jedna je od najstarijih sorti krušaka, a ime je dobila jer njeno meso podsjeća na lubenicu. Naime, unutrašnjost lubeničarke u potpunosti je crvena zbog čega ni ne čudi odakle je dobila ime. Lubeničarka je također poznata pod imenom bostanka. 

Plodovi lubeničarke nešto su sitniji, ali jednako sočni i ukusni kao i ostale kruške. Okus ove sorte krušaka pomalo je kiselkast, no to ne umanjuje njezinu popularnost. Inače je porijeklom iz Srbije, odakle se brzo proširila na ostatak Evrope, ali i šire.

Dozrijeva u ljetnim mjesecima, točnije sredinom avgusta. Što se tiče uzgoja, lubeničarka je kruška koja se lako prilagođava vremenskim uslovima i nije previše osjetljiva. Može izdržati visoke temperature i nedostatak kiše, zbog čega je omiljena u domaćim vrtovima.

Izvor: www.rtl.hr

Objavljena dugoročna prognoza: Kakva će biti jesen?

Agrosavjet
-
0
Objavljena dugoročna prognoza: Kakva će biti jesen?

Meteoservis AccuWeather objavio je u petak najnoviju dugoročnu prognozu za jesen u Evropi. Suša je tokom ljeta zahvatila mnoga područja, ali srećom dolaze kiša i hladnije vrijeme. Nekoliko zemalja mogli bi dočekati uobičajeno olujno vrijeme.

Istorijski aktivna sezona uragana na Atlantiku 2020. godine mogla bi prije dospjeti na naslovnice u Sjevernoj Americi nego u Evropi, ali povećan broj tropskih sistema takođe znači i veće šanseda se ti sistemi premjeste preko Atlantika i pogode zapadnu Evropu kao tropska kišna oluja. Prema AccuWeatherovom meteorologu Tajleru Rojsu, tropske oluje mogle bi pogoditi Evropu u različitim oblicima, od blagih vjetrova do snažnih naleta, od malo kiše do obilnih poplava.

Olujni vjetrovi na sjeveru

Viši AccuWeatherov meteorolog Alan Repert dodaje da neka područja Španije, Portugala i Francuske mogu imati koristi od tih kišnih oluja, jer je manjak ljetnih oborina na nekim mjestima donio sušu.

Izvan tropskih uticaja, podaci o sjevernim olujama u prvoj polovini jesenje sezone značiće veću prijetnju olujnih vjetrova na sjeverozapadnom i zapadnom dijelu kontinenta.

„Prema podacima o sjevernim olujama u prvoj polovini sezone, sjeverozapadna Evropa, britanska ostrva, područje od Norveške do sjevernog dijela Francuske i sjeverna Njemačka, mogli bi očekivati veću prijetnju olujnih vjetrova nego južni dio Francuske i Portugal. To ne znači da neće biti i određenih uticaja i na jugozapadni dio Evrope tokom jeseni“, rekao je Rojs.

U drugom dijelu godišnjeg doba vremenski obrazac će se promijeniti pa će olujne staze donijeti povećani rizik po južnu Francusku i Portugal, dok će se prijetnja po Njemačku i sjevernu Francusku smanjiti.

Prelazak ljeta u jesen neće biti uočljiv za mnoge Evropljane, zato što će se visoke temperature u zapadnim i centralnim područjima kontinenta zadržati sve do septembra. U Španiji bi kombinacija vrućine i sušnih uslova mogla donijeti iznadprosječno toplo vrijeme u prvom dijelu jeseni.

„To bi moglo značiti da bi gradovi poput Pariza, Frankfurta, Luksembourga, Kelna i Berlina mogli imati temperature i do 32 stepena Celzijusa. Posljednji put to se dogodilo sredinom septembra 2016. godine. Iako će se toplota zadržati i u prvoj polovini septembra, to ne znači da će biti potpuno sušno“, rekao je Rojs.

Dalje prema istoku, Rojs očekuje da će se prilično vlažno ljeto u Norveškoj i Finskoj nastaviti u kišovitiju jesen, zahvaljujući sjevernoevropskim olujama koje se očekuju. Kiša se neće zaustaviti sve do drugog dijela sezone, kada će se vratiti sušnije vrijeme, pa čak možda i toplije uoči zime.

Dok su mnoga područja zapadne Evrope iskusila sušu tokom ljeta, u proljeće je bilo obilnih kiša koje bi mogle izazvati zabrinutost oko Iberijskog poluostrva ove jeseni.

„Požarna sezona bila je kratkotrajna, ali prilično intenzivna jer su proljetne kiše ostavile mnogo goriva za požare. Prije nego dođu jesenje oluje, prijetnja od požara mogla bi se pojaviti početkom godišnjeg doba te se kasnije bitno smanjiti“, objasnio je Repert, dodajući da će topli uslovi u Velikoj Britaniji spriječiti obilnije kiše i hladnije vrijeme početkom jeseni, ali će promjene usred sezone donijeti nadprosječne kiše.

Šta čeka Balkan i jugoistočnu Evropu?

U ventralnoj i jugoistočnoj Evropi promjena sredinom jeseni donijeće na nekim mjestima gotovo zimsko vrijeme.

„Promjena obrasca sredinom jeseni donijeće olujno i hladnije vrijeme u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. To će donijeti nadprosječne snježne padavine u višim područjima Alpa i skijalištima. To bi moglo značiti i raniji početak skijaške sezone u nekim odredištima, posebno u centralnim Almapa“, rekao je Repert.

Rojs je dodao i da bi u dolinama u unutrašnjosti Balkana i sjevernoj Ukrajini moglo doći do štete ako će se umjerena akumulacija snijega dogoditi dok lišće još bude na drveću.

„Kako širom sjeverne Evrope bude dolazilo sušnije vrijeme, prijetnja udarima hladnoće u Poljskoj, Njemačkoj, pa čak i istočnoj Francuskoj će se povećavati. To bi moglo dovesti do blago ispodprosječnih temperatura u Njemačkoj i posebno Poljskoj, te u baltičkim država ili čak u sjevernoj Ukrajini“, rekao je Rojs.

A s dolaskom hladnog vazduha, prijetnja zimskim vremenom vratiće se u neka područja.

„Povećaće se šanse za snijeg u mjestima kao što su Poljska, Bjelorusija i baltičke zemlje sve do sjeverne Ukrajine. Ne očekujemo nadprosječne snježne padavine, ali moglo bi biti nekoliko dana slabog snijega“, zaključio je Rojs.

Sok od bobica zove – recept

Agrosavjet
-
0
Sok od bobica zove – recept

Sok od bobica zove se pravi kada su bobice od zove sasvim zrele, a to je obično mjesec septembar. Ovaj sok ustvari nije običan sok. Sok od bobica zove se ne koristi za uživanje i osvježenje, nego zbog zdravstvenih koristi.

Ovaj sok se pije u malim količinama, jer je to ustvari prirodni lijek. Neke vrste zove imaju otrovne plodove, ako se koriste u svežem stanju. U svijetu su zabilježeni i rijetki slučajevi trovanja sokom od svježih bobica zove. Zato se bobice kuhaju i dobija se sirup.

Ako se sok od ploda zove upotrebljava na takav način onda je bezbijedan za upotrebu. Smatra se da se samo Sambucus nigra može koristiti u svežem stanju, ali ipak je preporuka da se bobice kuhaju bar malo zbog lakše svarljivosti i radi poboljšanja ukusa. Kada je sezona prehlada i gripa onda je posebno dobar ovaj proizvod.

Domaći sirup od bobica zove

  • 3 šolje zrelih bobica zove
  • 4 šolje vode
  • 1 mala kašika cimeta u prahu
  • 1 mala kašika karanfilića u prahu
  • 2 male kašike svježe rendanog korijena đumbira
  • 1 šolja meda

U šerpu sipati bobice zove, vodu, cimet, karanfilić i đumbir, pa staviti na vatru. Kad prokuha, smanjiti temperaturu i poklopiti. Ostaviti da se kuha lagano do sat vremena. Tečnost treba da pokuha za polovinu.

Skloniti i kada se dijelimično prohladi prespite, kroz cijediljku, u činiju. Kada se još malo prohladi, da bude mlako, onda se dodaje šolja meda i dobro se izmješa sve. Zatim se sirup sipa u pripremljenu teglu ili pomoću lijevka u odgovarajuću flašicu. Čuva se u frižideru.

Uzimaju se 2 kašike dnevno za odrasle i jedna za djecu, za jačanje imuniteta. U slučaju gripa može i češće. Može i da se razmuti u čaši vode ili voćnom soku.

Domaći sok od bobica zove – recept

  • 2,5 kg zrelih bobica zove
  • ½ l vode
  • 500 grama šećera
  • 1 rendana kora limuna

Bobice zove se sipaju u odgovarajuću šerpu sa pola litra vode i kuhaju se neko vrijeme, da malo omekšaju. Zatim izgnječite bobice (propasirajte), dodajte šećer i rendanu koru limuna. Kuhati da se sjedini. Ukupno se kuha ne više od 1 h. Procijediti kroz gustu cjediljku.

Naliti u pripremljene tople flašice i dobro zatvoriti. Neka se hladi postepeno umotano u krpe ili ćebe. Ovaj sok je odličan za podizanje imuniteta i nazeb.

Pije se umjereno, razblažen sa vodom. Plodovi zove korisni za zdravlje. Bobice zove sadrže flavonide, antocijane koji se odlikuju izuzetnim antioksidansnim svojstvima, tanine, karotenoide i mnoge druge korisne sastojke.

Od vitamina dominiraju A, B i posebno velike količine C vitamina. Prema dosadašnjim istraživanjima crne bobe od zove su korisne za jačanje imuniteta, protiv prehlade i gripa, kod virusnih i bakterijskih infekcija, za snižavanje holesterola, poboljšanje vida, zdravlje srca. Sok od bobica zove je dobar antioksidans, diuretik i ima blaga laksativna svojstva.

Bobice zove su bile lijek vjekovima unazad, a sada su ponovo predmet naučnih istraživanja i nanovo se potvrđuje njihova ljekovitost. U nekim zemljama se sok od bobica zove koristi kao lijek protiv gripa. Uzima se za podizanje imuniteta, tako da bi se spriječilo širenje i epidemija. Naučna istraživanja pokazuju da upotreba bobica zove podstiče imuni odgovor organizma, te na taj način pomažu organizmu da se bori protiv bolesti.

Postoje naznake da su bobice zove u određenoj mjeri korisne i kod astme, za ublažavanje alergija, kod dijabetesa i za mršavljenje.

Izvor: Narodni Lijek

PROČITAJTE:

Zova: Čisti organizam i podiže imunitet

Za ovu biljku svi kažu da je ZAŠTITNICA SEOSKOG IMANJA – Evo kako se gaji ZOVA!

Zova kao PRIRODNI preparat protiv KROMPIROVE ZLATICE!

Jedina sigurna zarada berba šljiva ili skela

Agrosavjet
-
0
Jedina sigurna zarada berba šljiva ili skela

Usljed krize koju je uzrokovala pandemija virusa korona, mnogi građani u Republici Srpskoj ostali su bez posla i sve više traže zaradu radeći na dnevnicu sezonske poslove u poljoprivredi, građevinarstvu, ugostiteljstvu…

Iako su se voćari prethodnih godina mučili da nađu radnu snagu, ove godine situacija je malo drugačija.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović istakao je da je ove godine znatno veća zainteresovanost građana za sezonske poslove poput berbi krušaka, jabuka, šljiva, te da će ove godine za razliku od prethodnih moći završiti sezonu na vrijeme.

„Dosta je velika ponuda građana da rade. Svaki dan nam zvone telefoni, radnici se nude. Smatramo da ćemo ove godine imati dovoljno radne snage da sve uradimo kako treba“, rekao je za portal CAPITAL Dojčinović.

Šljiva
Foto AgroSavjet: Šljive

Dnevnice koje voćari nude u poslovima berbi voća, po priči Dojčinovića se kreću oko 40-50 KM, te dnevno ovakvu vrstu posla radi od dvije do tri hiljade radnika u zavisnosti od količine posla.

„Berba voća nije težak posao. Svim radnicima koji dođu pokušavamo da obezbjediti što bolje uslove. Obezbjeđen je smještaj za skoro sve sezonce. Godišnje, samo za plate, tople obroke i prevoz izdvajamo od 1,5 do dva miliona maraka“, navodi Dojčinović.

Prazne skele

Radnik više se traži u građevinskom sektoru, ali to je težak i iscrpljujući fizički posao.

„Dnevnice koje se mogu zaraditi na građevinskim poslovima kreću se oko 50-60 KM. Ljeti je posao intezivniji i uvijek nedostaje dobrih radnika“, kažu nam zaposleni na jednom od banjalučkih gradilišta.

Sekretar udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijama Privredne komore RS Mile Petrović istakao je da u građevinarstvu uvijek fali radnika, te da trenutno ovaj sektor broji oko 9,5 hiljada zaposlenih, ali da je problem što nema kvalifikovanih radnika.

„Činjenica je, da je sve manji broj kvalifikovanih radnika koji na adekvatan način mogu odgovoriti radnim zadacima u oblasti građevinarstva, bez obzira što se zarade stalno povećavaju“, kazao je Petrović.

Sezonaca više zbog otpuštanja i blokiranih granica

Da sve veći broj radnika u Republici Srpskoj traži zaradu u sezonskim poslovima primijetili su i u Savezu sindikata.

Sekretar Saveza sindikata Goran Stanković ističe da je kriza uzdrmala kompletnu privredu, a poslovi koji su nekada bili sigurni, to više nisu.

„U mnogim preduzećima došlo je do otpuštanja radnika, pa samim tim građani koji su ostali bez zaposlenja, usljed nedostatka izbora, odlučuju se za sezonske poslove da bi obezbjedili sebi bilo kakvu egzistenciju“, rekao je Stanković.

Drugi razlog rasta tražnje sezonskih poslova je nemogućnosti odlaska u inostranstvo, a što je prethodnih godina bila ustaljena praksa.

Izvor: capital.ba

PROČITAJTE:

Šljiva – Berba i priprema za pečenje rakije

Zašto se kod ŠLJIVA javljaju KAPLJICE smole?

Spaljivanje strnjišta žetvenih ostataka nema nijednu korisnu osobinu! Samo štetne!

Agrosavjet
-
0
Spaljivanje strnjišta žetvenih ostataka nema nijednu korisnu osobinu! Samo štetne!

Spaljivanje strnjišta ima višestruke dugotrajne štetne posljedice.

Štete na zemljištu prouzrokuju visoke temperature jer:

– ubijaju korisne mikroorganizme, što smanjuje prinos budućih usjeva;
– uništavaju cjelokupan azot, koji je potrebno naknadno nadomestiti đubrenjem;
– smanjuju sadržaj humusa u zemljištu, a za stvaranje 1 cm humusa potrebno je 100 godina.

Spaljivanje strnjišta nanosi štete i životnoj sredini:

– dim i i štetni gasovi zagađuju atmosferu;
– promjene u sastavu tla remete biološku ravnotežu i time ugrožavaju agroekosistem;
– vatra uništava staništa ptica i životinja;
– paljenja u blizini nacionalnih parkova i rezervata prirode uvijek mogu da dovedu do požara sa katastrofalnim posljedicama u ovim zaštićenim oblastima.
Sa stanovišta bezbijednosti u saobraćaju, dim koji nastaje spaljivanjem može da iznenada ili trajno prekrije saobraćajnice i posredno izazove udese sa ljudskim žrtvama i velikom materijalnom štetom.

Spaljivanje žetvenih ostataka je ZAKONOM ZABRANJENO I KAŽNjIVO

ŠTA TREBA RADITI?

1. Ljuštenje strnjišta
– Što prIJe nakon žetve zaorati strnjište na dubinu od 10 do 15 cm, što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka.
– Preporučuje se da se sa zaoravanjem doda i azot u količini od 20 do 50 kg/ha Ova količina azota obezbeđuje nesmetano razlaganje biljnih ostataka čija je masa kod ozime pšenice 3-7 t/ha.
2. Oranje strnjišta na punu dubinu
– Što prIJe nakon žetve zaorati strnjište na punu dubinu od 15 do 25 cm, što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka.
– Istovremeno sa oranjem neophodno je unijeti mineralno đubrivo i stajnjak. Posle oranja brazdu treba zatvoriti upotrebom valjka, drljače ili sjetvospremača, da bi se zemljište izravnalo i time umanjio gubitak vlage.

Spaljivanje strnjišta žetvenih ostataka nema nijednu korisnu osobinu! Samo štetne!

Izvor: www.minpolj.gov.rs

PROČITAJTE:

Ređa obrada zemljišta – manje goriva

Da li će sateliti i aplikacije smanjiti paljenje njiva

Maka – Čudnovata biljka i njen prah ženama pomažu već 1000 godina

Agrosavjet
-
0
Maka – Čudnovata biljka i njen prah ženama pomažu već 1000 godina

Maka (Lepidium meyenii) peruanska je gomoljasta biljka iz porodice kupusnjača koja raste na nadmorskim visinama višim od 2400 metara.

Izgleda poput korijena celera, dok joj okus podsjeća na pečenu zob. Razlikujemo primjerke s tri vrste korijena: žutim, crvenim i crnim. Svaka vrsta korijena obiluje vrijednim nutrijentima.

Na našem tržištu uglavnom dolazi u obliku praha te se smatra supernamirnicom, odnosno vrlo korisnim suplementom koji ima povoljan utjecaj na žensko zdravlje. Bogata je vitaminima B,C i E, ima dosta kalcija, cinka, željeza, magnezija i fosfora.

Prepuna je ljekovitih supstanci, a na području Južne Amerike upotrebljava se već više od hiljadu godina. Šta više, neki arheološki podaci govore da se uzgajala na prostoru oko jezera Chinchayqucha još 1700. godine prije Hrista.

Maka pripada grupi adaptogenih biljaka koje povećaju otpornost organizma na stres, ali i različitih vanjskih faktora. Uz to uravnotežuje hormone, ublažava simptome menopauze, povećava gustoću kostiju, pomaže kod izgradnje mišića, ali i ublažava depresiju.

Pojačava spolnu želju kod muškaraca i pokretljivost spermija, zbog čega je neki nazivaju i prirodnom Viagrom koja povećava šansu za začeće. Povrh svega daje dodatnu energiju, zbog čega će se nekima nakon konzumacije činiti kao da su se spojili na punjač.

Legenda kaže da su Inke davale svojih ratnicama maka prah kako bi povećali njihovu izdržljivost i snagu.

Maka prah uglavnom se uzima s jogurtima, smoothiejima i sličnim tekućim obrocima. Može se dodati i slatkišima poput chia pudinga ili čokoladnog moussea. Iako se može sljubiti s bilo kojom namirnicom, ima najbolji okus kada se miješa s citrusnim voćem te kakaom.

Nisu zabilježene nikakve nuspojave kod pravilne konzumacije maka praha (otprilike jedna čajna kašičica dnevno). No želite li iskušati blagodati praha te gomoljaste biljke, ipak se konsultujte s nutricionistom i/ili liječnikom prije toga.

Izvor: zadovoljna.hr

PROČITAJTE:

Zlatnica – Biljka koja čuva bubrege i urinarni trakt

Vučji trn, pasji trn ili oblepiha – Ljekovita biljka korisna za liječenje mnogih tegoba

Kleka – Za šta je sve dobra i ko je ne smije koristiti

Potpuno ORGANSKI – Zaštita biljaka od PUŽEVA pomoću BATERIJE I BAKRENE TRAKE

Agrosavjet
-
0
Potpuno ORGANSKI – Zaštita biljaka od PUŽEVA pomoću BATERIJE I BAKRENE TRAKE

Ove godine većina ljudi ima najezdu puževa na baštama. Naime, jako topla zima pogodovala je širenju puževa: nije bilo dovoljno hladno da promrznu  jajašca i tako uništi barem dio njih.

Na mjestima gdje se pojave, tokom godina se može toliko razmnožiti da vam preko noći može doslovno uništiti cijeli vrt. Stoga puževe treba redovno skupljati ili se pokušati obraniti od njih na razne načine.

POGLEDAJTE VIDEO KOJI POKAZUJE KAKO ZAŠTITITI BILJEKE OD NAJTZDE PUŽEVA:

Izvor: AgroSavjet

Kako ispraviti mane kvalitetnih voćnih rakija

Agrosavjet
-
0
Kako ispraviti mane kvalitetnih voćnih rakija

Kvalitetna i ukusna rakija koja ima miris i ukus voća od kog je pripremljena i bistra je, nastaje u procesu u kom ćemo ispoštovati sve tehnološke postupke.

U protivnom dobićemo rakiju koja ima mane, vizuelne i one koje se odnose na ukus i miris.

Mane i popravka kvalitetnih voćnih rakija

Voćne rakije moraju biti bistre i čiste. Nerjetki su slučajevi da se u rakijama javljaju pojedine mane, odnosno nedostaci, nastali kao poslJedica grešaka prilikom pripreme voća ili ili tokom pečenja rakije.

Neke mane se ne mogu ispraviti, dok se pojedine mogu popraviti djelimično ili u potpunosti. Važno je da se, čim se uoče i utvrde, omah krene sa popravkom.

Mane koje se javljaju kod voćnih rakija mogu se podjeliti u dvije grupe:

– mane koje se opažaju vizuelno i

– mane primjetne na mirisu i ukusu.

Zamućenje rakije

Prvoj grupi pripadaju raznorazni talozi i mućenja.

Zamućenja izazivaju razne čestice nerastvorljive u etanolu i vodi, koje su sa strane unijete u rakije.

Do zamućenja može doći:

– ako se svođenje destilata (finalizacija rakije) vrši običnom ili nedovoljno omekšalom vodom (pahuljice ili talog bijele boje). Ovakvu rakiju neophodno je predestilisati i destilovanom vodom svesti na željenu jačinu;

– ako se destilišu sirovine sa povećanim sadržajem isparljivih kiselina ili sumpordioksida može se očekivati povećan sadržaj bakra (crvenkasti talog);

– ako teški metali dospiju u rakije usljed čuvanja dsetilata u sudovima od bakra ili gvožđa, ili korišćenjem vode bogate gvožđem, za svođenje destilata (žuto-mrki talog). Za uklanjanje teških metala iz rakija primjenjuje se predestilacija predhodno neutralisane rakije da natrijum-hidroksidom do rN-7;

– ako rakije sazrijevaju u novim drvenim sudovima, može doći do toga da rakija poprimi neželjenu boju koja je siguran znak daljeg mućenja. Ovakve rakije treba najprije svesti na 20 vol%, a potom obaviti bistrenje eponitom (aktivnim ugljem) (10-20g/hl). Kontakt između eponita i rakije ne smije biti duži od 24 h.

Ukus i miris

Drugoj grupi mana, svakako, pripadaju kisele rakije koje su ujedno i najčešća mana kod rakija.

Razlog ovoj pojavi su isparljive kiseline koje iz ukišeljenog prevrelog kljuka prelaze u destilat u toku same destilacije.

Kiseli destilati se mogu tretirati sa kalcijum-karbonatom. Uglavnom je dovoljno upotrebiti 200 g/hl ovog jedinjenja.

Potrebna količina se izmješa sa nešto destilata i uz intenzivno mešanje se dodaje kompletnoj količini koja se neutrališe.

Kalcijum-karbonat se taloži u vidu bijelog taloga. Destilat se odvoji pretakanjem i obavezno profiltrira. Destilat je moguće i predestilisati.

Miris i ukus na sumporna jedinjenja potiče od vodonik-sulfida, nastalog od sumpora koga može biti u kljuku. On nastaje u toku ili poslije alkoholnog vrenja.

Ovakvim destilatima najprije treba dodati bakar-sulfat (0,5 l na 150 l destilata), a potom ih predestilisati.

U destilatima od koštičavog voća, često se sreće miris i ukus na košticu (gorki badem), koji nastaju kao posljedica lomljenja koštica usljed prerade voća.

Ova mana se može ublažiti ili potpuno ukloniti primjenom srebro-nitrata (1 g na 100 l destilata) koji se može naći u većim poljoprivrednim apotekama. Nakon taloženja tamno-mrkog taloga, koji se otklanja filtriranjem, se pristupa predestilaciji.

Prilikom destilacije gustih tečnosti kljuka ili komine, može doći do zagorevanja, naročito ako se zagrevanje vrši direktnim plamenom. Tada je primetan gorko-paleći ukus (miris i ukus na zagorelo) koji je teško ukloniti.

Samo u blažim slučajevima zagorevanja je moguće poboljšanje ukusa tretiranjem eponitom.

Ono što se može učiniti u toku same destilacije jeste da se zagorela rakija izmješa sa desetostrukom količinom prevrele komine (pri čemu treba biti vrlo pažljiv), te nakon stajanja 2-3 dana ponovo pristupiti destilaciji.

Ovako popravljene rakije manje ili više zadovoljavaju svojim kvalitetom ako uspijemo da uklonimo većinu tragova mana rakija.

Spisak mana rakija je poduži, te kako bi izbegli da do njih ikada dođe, preporuka je da se prilikom spravljanja rakija ispoštuju svi tehnološki postupci.

Slađana Cvetković, savetodavac PSSS Kruševac

PROČITAJTE:

Kako se pravi rakija? – Uputstvo za upotrebu kazana za rakiju /VIDEO/

Zdravstvene tegobe kod kojih rakija može da posluži kao lijek

Kada se bere voće za rakiju?

Za svaku vrstu važe različita pravila: Da li je zdravije svježe ili kuvano povrće?

Agrosavjet
-
0
Za svaku vrstu važe različita pravila: Da li je zdravije svježe ili kuvano povrće?

Uvjek ste se pitali kako pripremiti povrće, a da ono zadrži sve hranljive vrijednosti. Na ovo pitanje nema jednostavnog odgovora, jer ne važe ista pravila za svaku vrstu. Dok neko povrće kuvanjem zadržava najveći procenat hranljivih vrijednosti, drugo je najbolje jesti dok je svježe.

Špargla

Zdravija je: Kuvana

Ukoliko pripremate šparglu na pari, možete da povećate njene hranljive vrijednosti, a samim tim njen potencijal u borbi protiv raka.

Rotkvica

Zdravija je: Svježa

Kada se kuva, rotkvica izgubi 25% folata. Zato je najbolje da je konzumirate u svježem stanju, jer ćete tako sačuvati ovo jedinjenje koje utiče na pravilan rad mozga.

Brokoli

Zdraviji je: Svjež

Zagrijevanjem ove namirnice uništava se tioglukozidaza u brokoliju. Ovaj enzim je potreban organizmu jer pomaže u čišćenju jetre od kancerogenih elemenata.

Pečurke

Zdravije su: Kuvane

Kada pečurke izložite toploti, nebitno da li ih kuvate, pečete u rerni, pržite u tiganju ili na roštilju, zadržaćete mnogo više kalijuma u njima. Dobro je poznato da kalijum ima veoma važnu ulogu u jačanju mišića i održavanju mišićne mase.

Crni luk

Zdraviji je: Svjež

Sve što bi trebalo da uradite sa crnim lukom je da ga oljuštite, isjeckate i odmah pojedete. Na taj način sačuvaćete više alicina, nutrijenta koji pomaže u borbi protiv mikroorganizama, a koji se razbija kada luk kuvate.

Crvena paprika

Zdravija je: Svježa

Kada se peku, prže, kuvaju ili bare na temeraturi preko 100 stepeni, gubi se izvor vitamina C, koji crvena paprika sadrži u velikoj mjeri.

Spanać

Zdraviji je: Kuvan

Ako spanać konzumirate kuvan, apsorbovaćete više kalcijuma, gvožđa i magnezijuma.

Paradajz

Zdraviji je: Kuvan

Činjenica da je paradajz zdraviji kuvan je zaista iznenađenje. Međutim, kada paradajz najprije skuvate, a onda pojedete, vaše tijelo će apsorbovati više likopena, pigmenta koji pomaže u borbi protiv raka.

PROČITAJTE:

Jedemo ih SVAKOG DANA, a oni mogu biti veoma OTROVNI

Agrosavjet
-
0
Jedemo ih SVAKOG DANA, a oni mogu biti veoma OTROVNI

Vjerovali ili ne, određene vrste povrća koje čine osnov zdrave ishrane, ukoliko se konzumiraju u pretjeranim količinama, mogu da izazovu trovanje i donesu ozbiljne zdravstvene probleme. Evo o kom povrću je riječ.

Spanać, šarenolisna blitva, lišće cvekle

Povrće sa tamno zelenim lišćem prava je prehrambena bomba, sa velikim sadržajem esencijalnih hranljivih materija, uključujući vitamine A i C, gvožđe i folate. Ali, spanać, šarenolisna blitva i lišće cvekle bogati su i oksalnom kiselinom. Ovo jedinjenje daje svoj potpis u vidu blago gorkog ukusa. Ukoliko se previše konzumiraju mogu da se jave uznemirujući siptomi, kao što su bolovi u stomaku, nizak krvi pritisak, drhtanje, povraćanje i slabiji puls.

Paradajz

Nemojte da brinete: plod paradajza je siguran za konzumaciju, ali lišće nije. Ono je, zapravo, tema mnogih rasprava, u kojima jedni tvrde da je lišće paradajza jestivo, dok drugi tvrde da nije.

Listovi paradajza sadrže alkaloidni toksin, nazvan tomatin. Iako studije nisu pokazale direktno toksično djelovanje na ljude, previše ove supstance može da dovede do problema sa varenjem.

Takođe, preporuka je da se djelovi paradajza drže dalje od kućnih ljubimaca, jer tomatin ima mnogo jači uticaj na pse nego na ljude i može da dovede do mnogo opasnih nuspojava sistema za varenje.

Rabarbara

Rabarbara ima ljekovita svojstva, ali i toksična. U njenom sastavu se nalaze velike količine minerala, vitamina, kao i raznih hranjivih i ljekovitih jedinjenja koje je čine idealnom za održavanje ljudskog zdravlja. Međutim, lišće sadrži, već pomenutu, oksalnu kiselinu. Konzumacija velikih količina lišća rabarbare može da izazove peckanje u ustima i grlu i da dovede do mučnine.

Krompir

Ukoliko naiđete na krompir koji je prebojen zelenom bojom i počeo je da klija – bacite ga. Ovakav krompir sadrži solanin, prirodni pesticid koji je toksičan za ljude kada se konzumira u većim količinama. Previše ovog jedinjenja može da izazove stomačne bolove, mučninu, dijareju. Srećom, gotovo je nemoguće da odrasla osoba pojede dovoljno zelenog krompira da bi se razbolela. Osoba od 100 kilograma morala bi da pojede kilogram potpuno zelenog krompira da bi se simptomi trovanja pojavili.

Crveni pasulj

Crveni pasulj je veoma zdravo povrće, ali sadrži i toksin skraćenog naziva PHA. Kako bi ga uklonili, neophodno je da se  pasulj kuva u ključaloj vodi najmanje 10 minuta. Ne preporučuje se da ga kuvate na blagoj vatri, već isključivo u ključaloj vodi. Naime, kuvanje ovog pasulja na temperaturama nižim od vrenja povećava njegovu otrovnost. Ukoliko toksin nije uklonjen može da se pojavi jaka mučnina.

Izvor: Fix

PROČITAJTE:

Kako treba prati voće i povrće?

Mirođija – Ljetna sjetva i uslovi gajenja!

DIVLJI BOSILJAK je neotkriveno ČUDO, sve o njegovoj ljekovitosti!

1...676677678...1.007Stranica 677 of 1.007

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia