Petak, 19 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoOvo morate znati ako planirate uzgoj lješnika!

Ovo morate znati ako planirate uzgoj lješnika!

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Baviti se uzgojem od ljeske do lješnika na pravilan način može biti visoko unosna proizvodnja. To je dugogodišnja investicija, jer se prvi prinos može očekivati od šeste do desete godine uzgoja. Istina, lješnik daje plodove već u trećoj godini, ali taj prinos nije značajan. Vijek eksploatacije lješnika je do pedeset godina, a životni vijek je i do sto godina.

Najveći svjetski proizvođač je Turska, sa više od 75 % ukupnog prinosa lješnika u svijetu. Sljedi Italija sa 11%, Sjedinjene Američke Države i Azerbejdžan sa po 3%, zatim Španija i Iran sa 2%.

Cijena sadnica ljeske se kreće od 2 do 5 evra (za kalemljenje sorte), ali je u najvećem broju slučajeva oko 2-2,5 evra. Ako ste ozbiljni u proizvodnji, kupićete kvalitetne sertifikovane sadnice jer onda znate tačno šta ćete dobiti (za 10 godina).

Dobru perspektivu je prepoznala i država Srbija, pa su subvencije za podizanje novih zasada povećane u 2017. godini na povraćaj sredstava po investiciji 50-65% .

Uspiješna proizvodnja lješnika zavisi od pravilnog izbora sorti ljeske, mnogo više nego kod drugih voćnih vrsta, jer su uglavnom stranooplodne (autosterilne), a manji broj je samooplodan. Praksa je pokazala da svako proizvodno područje sa specifičnim klimatskim i pedološkim karakteristikama mora imati sopstveni sortiment. Postoji više načina da se grupišu sorte ljeski. U primjeni je klasifikacija koja ljeske grupiše na: pitome, plemenite, kulturne sorte i šumske forme. Pitome sorte su postale pretežno od vrsti: Corylus avellana, Corylus maxima i Corylus pontica. Način postanka, tj. rodonačelnik sorta, kao kriterijum za grupisanje sorti ljeska nije prikladan.

Priprema zemljišta za sadnju lješnika

Zemljište za jesenju sadnju bi trebalo pripremiti najkasnije do kraja septembra. Najprije se pristupa krčenju drvenastih biljaka, vađenje žila i ostalih drvnih ostataka. Potrebno je poravnati mikrodepresije ili ako su u pitanju veće depresije postaviti drenažu, jer ljeska ne podnosi stajaću vodu. Poslije krčenja i ravnanja rastura se organsko – mineralno đubrivo. Rigolovanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. U novije vrijeme se preporučuje priprema žemljišta podrivanjem podrivačima, dubina 60 – 70 cm. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori.

Navodnjavanje

Klima u ljetnim mjesecima uzrokuje suše, raspored padavina ne odgovara rastu i razviću ljeske. Ljeska traži dosta vode u zemljištu, jer se intenzivna proizvodnja lješnika se ne može zamisliti bez navodnjavanja s obzirom da difrenciranje cvjetnih pupoljaka počinje u maju- muški a ženski-juna,jula mjeseca. ali zemljišta moraju da budu rastresita,pH u H2O –6,0 dо 8,0.

Plodovi se nalivaju od maj-juna do avgusta. U slučaju nedostatka vode prinos može da se smanji i do 60%. Da bi se obezbjedila redovna i obilna rodnost i dobar kvalitet plodova ljeske,rodno drvo je neophodno svake godine obnavljati uz odbacivanje starih i iscrpljenih grana, jer bez rasta novih svake godine nema rodnosti.

Prinos

U punom rodu prinos po stablu iznosi 8 – 12 kilograma, dok pola od toga otpada na ljusku. Prinos lješnika u zavisnosti od raznih faktora kreće se od 2,2 do 3,6 tona po hektaru sa ljuskom. U Srbiji okvirna cijena očišćenog lješnika u otkupu iznosi od 600 do 800 dinara po kilogramu, što znači da ukoliko bi imali prinos od dvije tone očišćenog lješnika po hektaru, ostvarili bi zaradu od 10.000 eura (ako pretpostavimo cijenu od 600 dinara – oko5 eura za kilogram). Naravno, od ove sume treba odbiti troškove radne snage, zaštite, upotrebe mehanizacije i goriva.

Ljekovitost lješnika

Kod lješnika je sve ljekovito – kora, lišće, cvjetne rese i plod. Zbog toga je ovo koštičavo  voće (Corylus avellana) oduvjek bilo omiljeno, naročito u doba Rimljana. Oni su ljesku i kultivisali, pošto je na ove prostore doneta sa sjeverne obale Turske. Smatralo se da je lješnik simbol mudrosti, kada bi obilato rodio, očekivali su dugu i hladnu zimu, a naredne godine mnogo beba. Najveći proizvođači u svijetu su Turska Italija, Španija, Grčka, SAD.

Lješnici spadaju u hranu relativno bogatu kalorijama, pa tako 100 grama lješnika sadrži 628 kcal. Najveći udeo u 100 grama lješnika otpada na masnoće, približno 61 gram. Ovde posebno dolaze do izražaja zdrave mononezasićene i polinezasićene masne kiseline s udelima 7,9 grama na 100 grama. Lješnik je jako dobar izvor dijetalnih vlakana, pa tako 100 grama lješnika sadrži 10 grama vlakana, što je 39 odsto dnevno preporučene količine. Lješnici su jako dobar izvor minerala – mangana, bakra,magnezijuma, fosfora i gvožđa. Bogati su vitaminima E, B i folnom kiselinom.

Lješnik, koji pripada grupi jezgrastog voća, ima neverovatno široku primjenu i u prehrambenoj industriji. Njegova najčešća primjena je u konditorskoj industriji; lješnik je jednostavno neizbježan u čokoladama, kolačima, kremovima i tortama, a lješnici se mogu koristiti i u supama, nadjevima, tjesteninama, sladoledima, umacima i drugim poslasticama. Preoznatljiv ne samo po ukusu, vec i po aromi, moze se konzumirati sirov, pečen, osusen. Pored opste poznatog ploda ljeske, lješnika, u prehrambenoj industriji koriste se i kora i list ove biljke, jer se iz njih dobija tanin.

Iako je ranije Srbija uvozila i 90% lješnika za potrebe svojih konditorskih kompanija, u posljednjih desetak godina se ipak podigao priličan broj zasada lješnika, čemu je doprinjelo angažovanje stranih kompanija u potrazi za kooperantima, ali i pomoć države u vidu državnih dotacija za nove zasade, ali je to daleko od potencijala koji ova zemlja ima.

Izvor: domacinskakuca.rs

PROČITAJTE:

Lijeska – Bolesti i štetočine

Priprema zemljišta za uspiješnu sadnju lješnika

Biznis ideja: Gajenje šipurka isplativije od lješnika i paprike

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI