Naslovnica Blog Stranica 527

JAPANSKA JABUKA – Evo kako da je uzgojite u svome dvorištu

Agrosavjet
-
0
JAPANSKA JABUKA – Evo kako da je uzgojite u svome dvorištu

Kaki ili japanska jabuka nije voće samo lijepog izgleda i prekrasnog stabla nego i punog ukusa i vrijednih sastojaka – vitamina A, željeza, kalijuma i kalcijuma te je bogata vlaknima.

IZGLED I PORIJEKLO

Voće koje oblikom i veličinom mnoge podsjeća na paradajz, a bojom na mandarine te ga sumnjičavo obilaze u trgovinama i na pijacama, već polako pronalazi svoje poklonike i kod nas te je postalo omiljena jesenska i zimska namirnica. Neki su se već odlučili i zasaditi je u svoj vrt, gdje se prilično dobro snašla i daje plodove, iako je podneblje iz kojeg dolazi i uslovi u kojima inače raste bitno drugačiji od našega.

Japanska jabuka ili kaki koju još mnogi zovu zlatna odnosno istočna jabuka, u Kini se počela uzgjati prije otprilike 2000 godina i tamo je i danas nacionalna voćka. S vremenom se jabuka raširila na Japan, Koreju, Tursku te u 19. vijeku stigla do Evrope – Španije i Italije.

SADNJA I NJEGA

Japanska jabuka voli sunce, a dobro podnosi i niske temperature (sve do -18 stepeni) pogodno je za sadnju i u našim krajevima, gdje se za njega odlučuju više oni u obalnim područjima, nego kontinentalnima.

Možete ga saditi u proljeće i jesen. Neka mjesto na koje sadite kaki bude sunčano, kako bi tokom godine dobilo što više svjetla i sunca. Iskopajte jamu do otprilike 0,7 m, te smjestite korijen u nju – neka pritom kalemljeno mjesto bude iznad površine tla. Zaspite korijen zemljom, dobro je utisnite i preko nje stavite stajso đubrivo i oko 500 g NPK 7:20:30. Zalijte obilno vodom. Nakon toga je redovno đubrite stajskim i mineralnim đubrivom.

Kako bi imala čvršće uporište, poduprite sadnicu dodatnim štapom. Potrebno je dvije do tri godine nakon sadnje da stablo, čija krošnja stvara piramidalni oblik i ima kovrdžave, gotovo neugledne listove, urodi plodom. Dobro je, ako niske temperature zimi potraju, da tlo oko stabla u jesen preventivno obložite opalim lišćem.

Izvor: living.vecernji.hr

PROČITAJTE:

Uzgojite malinu na terasi svog stana

Kako da uzgojite KURKUMU u saksiji ili bašti?

Šafran – Kako da uzgojite kod kuće najskuplji začin na svijetu

Orezivanje maline – Različite vrste se orezuju na različit način!

Agrosavjet
-
0
Orezivanje maline – Različite vrste se orezuju na različit način!

Orezivanje maline – Postojeće biološke razlike između crvene, crne i purpurne maline utiču i na različite tipove orezivanja ovih vrsta.

Orezivanje crvene maline

Izdanak crvene maline živi dvije godine. U prvoj godini dostiže svoju punu visinu, a u drugoj donosi plod i ugine. Korijen crvene maline je višegodišnji i na njemu se svake godine stvaraju novi izdanci. Novi izdanci mogu da postanu i iz pupoljaka na osnovi starih izdanaka.

Izdanak crvene maline treba ostaviti da se razvija u prvoj godini slobodno, bez ikakvih intervencija.

U martu druge godine, kada prođe opasnost od mrazeva, vrši se orezivanje. Uklanjaju se svi slabi izdanci, a po potrebi i neki jači, tako da u žbunu ostane 5-7 najsnažnijih dobro raspoređenih izdanaka. Izdanci koji su ostavljeni za rod smanjuju se na visinu 120-150 cm što zavisi od bujnosti sorte i vlažnosti sredine, izdanci se skraćuju toliko da bi mogli da ostanu uspravni pod teretom roda.

Neki proizvođači koji gaje malinu na naslonu od žice orezuju malinu malo ili nimalo. Na taj način vrlo rano dobijaju plodove za potrošnju u svježem stanju.

Oštro skraćivanje izanaka u proljeće ima nekoliko značajnih nedostataka: prinos se smanjuju, a krupnoća plodova ne povećava; novi izdanci mogu da zaklone rodne grančice, pa je berba otežana, i najzad plodovi dozrijevaju kasnije nego pri umjerenom orezivanju.

Kada se završi berba u drugoj polovini jula, dvogodišnji izdanci crvene maline se orežu do zemlje da bi se pružilo dovoljno prostora za porast novih izdanaka.

Mladi izdanci crvene maline ne smiju se skraćivati u toku prve vegetacije, jer bi to podstaklo porast velikog broja slabih izdanaka, koji su osjetljivi prema mrazevima.

Orezivanje crne i purpurne maline

Rezidba crne i purpurne maline razlikuje se od rezidbe crvene maline. Naime, neophodno je da se vrh mladog izdanka crne i purpurne maline skrati za desetak centimetara. Ta mjera se sprovodi kada izdanci crne maline dostignu visinu 45 do 60 cm, a uzdanci purpurne maline 75 do 90 cm. Ova ljetna, junska rezidba crne i purpurne maline podstiče razvoj bočnih grana, pa ceo žbun postaje zbijen i snaćan.

Ako se zakasni s ljetnom rezidbom, neće se dobiti snažni žbunovi.

Narednog proljeća, u martu ili pošetkom aprila, kada prođe opasnost od poznih mrazeva, odstranjuju se slabi izdanci, rodne grančice na snažnim izdancima se skraćuju. Snažnim izdancima smatraju se oni čiji je prečnik veći od 12 mm. Prilikom proljetne rezidbe treba sačuvati sve snažne izdanke crne i purpurne maline dok rodne grančice crne maline valja skratiti na 6-8 pupoljaka, a purpurne na 8-12 pupoljaka. Oštra rezidba podstiče sve ostavljene pupoljke da postanu rodni, kao i da se dobije što više plodova koji rano dozrijevaju. Poslije berbe dvogodišnji izdanci crne i purpurne maline orezuju se do zemlje i time se pruža neophodan prostor za porast novih izdanaka.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Sačuvajte rod malina – stručnjaci savjetuju šta da uradite do 1 aprila!

Jesen ili proljeće – Kada je bolje saditi malinu?

Izbor pogodnog mjesta i položaja za malinjak

Povijanje grana ili rezidba bez makaza – Mjera kojom se postiže visoka rodnost

Agrosavjet
-
0
Povijanje grana ili rezidba bez makaza – Mjera kojom se postiže visoka rodnost

Povijanje grana i mladica može imati značajnu ulogu u postizanju ravnoteže rasta i rodnosti voćki.

Ako je položaj mladice uspravniji, ona jače raste u visinu i slabije se razgranjava. Što je položaj izbojaka bliži uglu od 90 º u odnosu na središnju osu, to je rast u dužinu slabiji, a pojačava se razgranjavanje po čitavoj dužini izbojka. U skladu sa time djeluje se i na rodnost.

Izbojci koji rastu uspravno imaju slabiju rodnost jer je izražen njihov rast, a potisnuto je zametanje rodnih pupova. Izbojci koji rastu vodoravno imaju izraženu rodnost jer im je rast smanjen pa obilno zameću rodne pupove. Izbojci povijeni pod uglom većim od 90 º u odnosu na središnju osu imaju obilnu rodnost, ali brzo odumiru jer im je rast preslab.

SLIKA 1

povijanje grana
Djelovanje povjanja na vegetativni rast (svijetlije) i rodnost (tamnije)

Ova se spoznaja može upotrijebiti kada se želi promijeniti snaga rasta pojedine mladice ili izbojka. Kada izbojak sa središnjom osom zatvara ugao od 45 do 50 º, na njemu se stvara povoljna ravnoteža rasta i rodnosti. Zbog toga se na mnogim uzgojnim oblicima osnovne grane razvode pod ovim uglom. Voćkama čije osnovne grane imaju uske stepene grananja prijeti opasnost od odlamanja grane jer se s gornje strane grane tokom njenog rasta u debljinu kora „usijeca“ u tkivo te zbog opterećenja lako puca.

SLIKA 2

Grane koje rastu pod uskim uglom sklone su odlamanju pod vlastitom težinom zbog kore koja se usijeca duboko u tkivo i ometa dobro srašćivanje grane

Ugao rasta od 90 º dobar je za rodne izbojke koji se, nakon što donesu rod, rezidbom potpuno odbacuju da bih zamijenili novim. Tako se usklađuje snaga rasta voćke i izbjegava se pretjerana rezidba te voćka ranije i bolje rodi.

Ako se mladica i izbojak poviju pod uglom većim od 90 º u odnosu na središnju osu, njihov će se rast gotovo zaustaviti, a lišće stvoriti višak asimilata koji se mogu upotrijebiti u drugim dijelovima krošnje. Ovakav se način povijanja prijenjuje u oblikovanju krošnje za mladice koje nisu potrebne, a svojim lišćem mogu osigurati dodatne asimilate za rast voćke.

Znalačkim i pravovremenim povojanjem mladica u razdoblju oblikovanja krošnje uz pravovremeno pinciranje suparničkih mladica u vrhovima grana smanjuje se potreba za rezidbom u razdoblju miraovanja, te se ona svodi na prorjeđivanje i odstranjivanje povinutih nepotrebnih izbojaka, a često se i potpuno izostavlja.

POVIJANJE POMOĆU ŠTIPALJKI ZA RUBLJE

Povjanje mladica najlakše se obavlja uz pomoć štipaljki za rublje.

SLIKA 3

Povijanje pomoću štipaljke za rublje

Postave se dvije štipaljke, od kojih jedna pridržava mladicu u željenom položaju, a druga se objesi na njen vrh pazeći da ga štipaljka ne uštine, kako bi mladica zadržala vodoravni smjer rasta. Kako se mladica razvija, tako se pomiče štipaljka ili dodaje još nova na vrh kako bi se zadržao smjer rasta mladice. Nakon što mladica odrveni štipaljke se skidaju i mladica ostaje u željenom položaju.

POVIJANJE POMOĆU BETONSKIH TEGOVA

Za povjanje jednogoišnjih izbojaka ili debljih grana mogu se kroristiti i mali tegići napravljeni od betona koji se ulije u plastične čašice različitih veličina. Tako se dobiju tegovi različite mase koji se objese na odgovarajuće mjesto kako  bi svojom masom obavili povijanje.

SLIKA 4

povijanje grana
Povijanje pomoću betosnkih utega

POVIJANJE UZ POMOĆ ČELIČNE ŽICE

Postoje i posebne naparave od čelične žice koje se mogu upotrijebiti umjesto utega za tanje jednogodišnje izbojke.

SLIKA 5

povijanje grana
Povijanje pomoću čelične žice

POVIJANJE DEBLJIH GRANA

Ponekad se iz različitih razloga propusti oblikovanje krošnje s dovoljno širokim uglovima grananja. Ako grane nisu predebele (ne deblje od 5 cm), mogu se poviti tako da se voćarskom pilom (testericom) zareže nekoliko ureza do 1/3 promjera grane. Zatim se grana povije tako da se na mjestima reza tkivo potpuno spoji.

SLIKA 6

Kako bi grana ostala u odgovarajućem položaju njen se vrh priveže za kolačić zaboden u zemlju. Mjesto reza mora se premazati kalemarskim voskom kako bi se zaštio od vlage i napada bolesti i štetočina. Nakon nekogo vremena rana zaraste te se i ne vidi da je grana bila zarezana. Povijanje debljih grana mora se obaviti kada počne kolanje sokova jer se tada grane lakše savijaju, a rane brže zarastaju.

Izvor: agrosavjet.com / Autror: prof.dr.sc. Tomislav Jemrić

PROČITAJTE:

Pravilno prikraćivanje ljetorasta tokom rezidbe

Rodne grančice jabučastog voća – Slikovit prikaz!

Šta je kalemljenje i njegova podjela?

Vrste košnica

Agrosavjet
-
0
Vrste košnica

Vrste košnica – Proučavajući temu pčelarenja nekada i sada možemo vidjeti da je vrsta košnice, tog pčelinjeg stana, odigrala istorijsku ulogu u razvijanju pčelarstva.

Staro doba primjene košnica sa nepokretnim saćem zamjenjuje se u novije vrijeme primjenom košnica nastavljača sa pokretnim saćem – ramovima. Naravno, da ovaj progresivni preokret nije moguće naglo izvršiti zbog izvjesnih materijalnih ulaganja i nedostataka individualnog znanja dobrog dijela vlasnika pčela iz oblasti pčelarske nauke i prakse.

Mnogi naučnici i ljubitelji pčelarstva otišli su mnogo dalje u oblasti izbora košnica kako po pitanju boljeg razvoja pčelinjeg društva tako i po pitanju ekonomskih efekata pčelarenja. Po njima su pčelari i nazvali takve košnice kao što su Derzonka, Farazova, AŽ-ova, DADAN BLATOVA, LANGSTROTRUTOVA i druge.

U našoj zemlji su prilično rasprostranjene pološke i AŽ košnice koje su po pravilu bez nastavaka.

U svijetu su prihvaćeni tipovi i konstrukcije savremenih standardnih košnica, a kod nas ima još mnogo šarenila što na neki način opterećuje brži razvoj pčelarstva.

Trenutno su kod nas najviše u primjeni Dadan Blatova košnica i Lanstrotrutova (LR).

PROČITAJTE UPUTSTVO ZA PRAVLJENJE LR KOŠNICE: Langstrot Rutova /LR/ košnica – Konstrukcija za samostalnu izradu

Za mlade pčelare je veoma važno da se odluče za jedan od standardnih tipova košnica, tako će sebi olakšati rad na pčelinjaku, a prilikom intervencije kod pojedinih pčelinjih društava moguća je zamjena tj. kombinovanje dijelova iz više košnica.

Ovo je posebno značajno i prilikom vještačkog umnožavanja i rojenja društava.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Radovi na pčelinjaku tokom marta

Gdje je najbolje mjesto za pčelinjak

Pravilna ventilacija za dobro prezimljenje pčela

Orezivanje DUNJE

Agrosavjet
-
0
Orezivanje DUNJE

Dunja se obično gaji kao žbun sa niskim 40-60 cm visokim deblom. 

U narodu se ne vodi računa o orezivanju dunje i  broju i rasporedu skletnih grana u krošnji, što u prvim godinama rodnosti ne utiče na prinose, ali kasnije koršnja postaje sve gušća, a prinosi slabiji i neredovniji.

Dok mnogo drugo izrazito heliofitno drveće ( trešnje i orah, na primjer) od prirode formira rastresitu krošnju, dunja to ne čini. U divljem stanju to joj nije naročito potrebno jer raste kao usamljeni žbun na otvorenom prostoru na jako sunčanim položajima.

U kulturi ona nigdje nema takve uslove, pa od početka moramo rezidbom voditi računa da krošnja uvijek bude dobro osvjetljena.

Za žbunove su dovoljne 3-4 skeletne grane. S obzirom na bolje osvjetljenje, trebalo bi pokušati i sa kosom palmetom (pri čemu bi se moralo voditi računa o tome da se mlade grane dunje pri branju vrlo lako izvaljuju).

Dunja rađa dobro, dok joj je i vegetativni rast dobar, jer od njega zavisi dužina, snaga i broj rodnih grančica, kao i sposobnost raspolodnih organa i razvitak plodova. Da bi se ta sposobnost i u kasnijim godinama održala, potrebno je, uz obilniju ishranu i dovoljnu vodu, prikraćivati vršne ljetoraste i prorjeđivati rodne grančice, pa ako sve to ne bude dovoljno, pristupiti i laganom podmlađivanju.

Orezivanje dunje za podmlađivanje

To je tip rezidbe poslije otprilike 20 godina, tada su stabla već izgubila formu i oblik, daju sitan i neujednačen kvalitet ploda.

Onda se pristupa radikalnim rezovima na debelim granama koje se uklanjaju i podstiču se nove mlade grane. Ovako se produžuje život stabla za 10 godina i podiže kvalitet ploda

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Evo šta sve liječi dunja – Sve što niste znali o mirisnoj dunji

Dunja – Nabavka, čuvanje i ljekovitost

Agrotekstil kao zaštita biljaka od temperaturnih kolebanja

Agrosavjet
-
0
Agrotekstil kao zaštita biljaka od temperaturnih kolebanja

Neposredno prekrivanje biljaka izvodi se agrotekstilom ili perforiranom folijom. U praksi je veću primjenu našao agrotekstil.

Agrotekstil je polipropilenski sintetički materijal koji služi za prekrivanje izniklih rasađenih ili već razvijenih biljaka. Zbog svoje izuzetno male težine (17-60 g/m²) biljke se neposredno pokrivaju bez upotrebe noseće konstrukcije.

Upotrebom agrotekstila stvaraju se povoljniji mikroklimatski uslovi za biljke. Zemljište ispod agrotekstila se tokom dana jače zagrijava, a noću se sporije hladi, čime se usjevi štite od većih temperaturnih kolebanja. Temperatura ispod agrotekstila je za 2-4 ºC viša u odnosu na okolinu, što dovodi do veće produktivnosti biljaka i ranijeg dospijevanja za 10 i više dana.

Voda pri zalivanju ili kišne kapi preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjerno zalivaju biljke i zemljište, a poslije toga zemljište se postepeno suši i ne stvara se pokorica.

Voda postepeno isparava kroz mikropore pa se ne stvara kondezat. Zadržavanje vode u mirkoporama pri padu temperature, stvara se tanka ledena skrama koja sprječava da se temperatura ispod tkanine i dalje snižava. Agril ima veoma važnu funkciju i u zaštiti bilja od bolesti i insekata, zbog čega je upotreba pesticida znatno manja.

Usjevi koji su prekriveni agrilom mogu, ukoliko bude potrebno, da se navodnjavaju vještačkom kišom ili bilo kojim drugim načinom bez potrebe da se agril uklanja sa biljaka.

Vrijeme upotrebe agrotekstila zavisi od gajene vrste pri čemu je osnonvni zadatak agrila da zaštiti biljke od niskih temperatura. U proizvodnoj praksi agrotkstil se upotrebljava za pokrivanje biljaka u kasnu jesen ili rano proljeće, kada doprinosi i sprječavanju negativnog dejstva vjetra na biljke i zemljište.

KADA SE POSTAVLJA AGROTEKSTIL

Neposredno pokrivanje biljaka izvodi se poslije obavljene sjetve ili sadnje ili istovremeno sa sadnjom. Osim toga može se koristiti i u zaštićenim prostorima, bez obzira na to da li se zagrijavaju ili ne, i to u vidu dodatnih niskih tunela pri proizvodnji rasada ili tokom proizvnodnog ciklusa bilo koje povrtarske vrste.

Nove generacije agrila su UV stabilizovane, trajnosti tri ili više godina i različite širine i dužine.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Pravilno i precizno postavljanje folije

Kako zagrijati PLASTENIK tokom zime?

Priprema sadnica za sadnju i sadnja ORAHA

Agrosavjet
-
0
Priprema sadnica za sadnju i sadnja ORAHA

Sadnja oraha – Najbolje je da se orah sadi u jesen jer se tako postiže bolji prijem sadnica i bolji porast u prvoj godini poslije sadnje.

Pripremanje sadnica

Preuzete sadnice se trape na parceli budućeg voćnjaka (na mjestu predviđenom za ekonomsko dvorište), pošto se podrazumijeva da je voćnjak do tog vremena ograđen pletenom žicom. U trap se stavljaju i mamci od kuvane pšenice zatrovane cinkfosfidom da poljski miševi ne bi glodali žile sadnica. Iz trapa se uzimaju manje količine sadnica, tj. onoliko koliko se za  1-2 sata može posaditi, da se žile ne bi isušivale.

Prije sadnje žile se oštrim makazama skrate na 20-25 cm, ako to nije urađeno u rasadniku. Makaze moraju biti oštre da bi presjek bio gladak. Neposredno pred sadnju korijen treba potopiti u 0,1% rastvor benomila, zemlje i goveđe balege.

Sadnja oraha

Sadnju obavljaju dva radnika. Prvo se oko 10 cm od centra jame i na njenoj južnoj strani pobije kolac uz koji se kasnije sadnica priveže da je vjetar, pogotvo praćen kišom, ne bi iskrivio (orah ima veliku lisnu masu, odnosno veliku udarnu površinu).

Stavljanje stajnjaka u jame

Kolac se pobija tako da uđe 10-20 cm u „zdravicu“. Pobodeno kolje mora biti u istom pravcu, što se postiže viziranjem. Ukoliko stajnjak unosimo i u jame, neposredno po kopanju jama on se raznosi i stavlja pored iskopane jame da bi se upotrebio prilikom sadnje. Jama se puni mješavinom zemlje i zgorelog stajnjaka. Otprilike 1/3 stajnjaka stavi se ispod korijena i prekrije zemljom.

Kada smo jamu popunili zemljom (uz dodatak stajnjaka) nešto više od polovine, jedan radnik stavlja sadnicu u rupu sa sjeverne strane koca tako da je tačno u istom pravcu s koljem i ostalim sadnicama toga reda (redovi se formiraju i u još dva pravca pošto se sadi u tjemenu ravnostranog trougla). Ovaj radnik drži sadnicu u vertikalnom položaju, a drugi je pomoću motike zagrće prvo zemljom, zatim preostalim stajnjakom i zemljom.

Ni stajnjak ni mineralna đubriva ne smiju biti direktno na žilama. Kada se korijenov sistem prekrije slojem os desetak centimetara, radnik koji drži sadnicu lagano je potresa da bi zemlja što bolje popunila prostor oko žila. Poslije toga se zemlja oko sadnice nagazi (radnik treba da nosi gumene čizme da đonom cipela ne bi povrijedio žile sadnice).  Doda se još zemlje i još jednom nagazi, zatim se, ako je jesen topla i suva, a zemlja nije dovoljno vlažna, zalije sa oko 10 l vode.

Poslije nekoliko sati (kada se voda sasvim upije) prigrne se preostala zemlja uz sadnicu, ali tako da se ne pravi činija oko nje jer će se to uraditi u proljeće pri kopnji.

Važnost dubine sadnje

Preduboko posađene sadnice kasnije prorode i slabije rađaju, a ako su plitko posađene, mogu se osušiti ukoliko se zbog suše isuši površinski sloj zemlje. Na lakom, pjeskovitom zemljištu voćke se sade 5-10 cm dublje zbog jačeg isušivanja površinskog sloja zemljišta.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Razmnožavanje oraha sjemenom

Za visoke prinose orah se mora đubriti – Evo i kako!

Zaštita oraha od mraza

Kako izbjeći korov koji raste oko biljaka

Agrosavjet
-
0
Kako izbjeći korov koji raste oko biljaka

Dosta vam je korova koji raste oko biljaka u vašem vrtu i cvjetnjacima? Ukoliko pripadate većini i ne želite gubiti vrijeme beskonačnim plijevljenjem, pogledajte u nastavku neke od opcija.

1. Karton – novinski papir

Karton ili novinski papir se poslaže na tlo između biljaka ili ga postavljamo prije sadnje.

Treba obratiti pozornost da papir ili karton nemaju na sebi boje (znaju biti opasne hemikalije). Cilj je onemogućiti svjetlu i temperaturi da dospije do sjemena u zemlji koji ta dva izvora treba da bi potjerao.

Karton

– karton se postavlja na zemlju oko biljaka (treba mu oko jedne godine da potrune)
– na njega se posipa malč.

Novine

Još je bolja opcija postaviti novine prije sadnje:

– novine u 4 sloja se postave na tlo i namoče
– okolo ide malč
– kompost se posipa po novinama i u kompost se sadi. Biljka će s korijenom probiti novine, a korov ne dobija svjetlost, toplinu niti može klijati prema gore.

Primjer postavljanja novina prije sadnje vrta (engl.):

2. Malčiranje travom, sijenom

Malčiranje - predosti i nedostaci

PROČITAJTE: Malčiranje kao mjera suzbijanja korova

3. Geotekstil

Ovaj materijal je proizveden tkanjem pvc vlakana, propušta vodu, ne može se lako pokidati i može se primijeniti u vrtu te za cvjetnjake. Jedina mana mu je što se neće kompostirati niti potrunuti – nije bio razgradivi proizvod. Neki će tu manu gledati kao i prednost. Dosta česta mu je primjena u građevinarstvu.

Izvor: mojvrt.eu

PROČITAJTE:

Malčiranje – Prednosti i nedostaci

Kako boja folije za malčiranje utiče na gajene biljke

Glinovita zemlja – Ove biljke je obožavaju

Kako uzgajati šipak na lak i jednostavan način

Agrosavjet
-
0
Kako uzgajati šipak na lak i jednostavan način

Šipak, inače, raste kao samonikla biljka i može se pronaći naokolo u prirodi. Najzastupljeniji je po neobradivim površinama, livadama, živicama, uz ograde, na sunčanim rubovima šuma i onim površinama koje ljudi ne obrađuju.

To je biljka koja raste u obliku grma, visine do tri metra. Pazite se njegovih bodlji koje su tu kao zaštitni mehanizam. Tokom prve godine njegovog rasta ima uspravne izboje koji se s vremenom povijaju, razgranavaju i dobijaju oblik žbuna. Značajniji rod možete očekivati u trećoj godini u količini do četiri kilograma po sadnici ili na jednom dunumu oko 800 kg.

Kao što znamo, listovi su mu neparno perasti, a listići jajastog oblika i oštro nazubljeni. Cvjetovi su bijele boje, ugodna mirisa. Cvjeta uglavnom u junu, a plodovi dozrijevaju od polovice septembra i veoma su ukusni i zdravi.

Plodovi šipka su jajastog oblika, svijetlocrveni, bogati vitaminima i mineralima, te sadrže veliki broj tvrdih sjemenki, koje su gotovo bez mirisa. Treba napomenuti da se trenutno plodovi šipka u BiH otkupljuju za oko 5,00 KM po kilogramu, dok cijene u EU idu dvostruko više.

Uzimajući u obzir kako biljka šipka nije previše zahtjevna, pitamo se zašto se na našim prostorima niko ne odlučuje podići ozbiljniji zasad šika za proizvodnju plodova, kako za pripremanje kvalitetnih džemova, tako i za ponudu na inostranom tržištu.

Priprema tla

Priprema tla za podizanje nasada šipka podrazumijeva operacije kao i kod sadnje bilo kojeg voćnjaka. Kako šipak nije zahtjevan prema sastavu i kvaliteti zemljišta, lako bi bilo zasaditi bilo koju našu parcelu, uz standardno oranje, frezanje radi lakše sadnje.

Ako imamo mogućnost, zemlju treba dobro nagnojiti stajskim đubrivom ili peletiranim organskim đubrom. Izbjegavajte mineralna đubriva i napravite organski uzgoj, jer tako će biti bolji plasman proizvoda, ali i bolja cijena, jer danas svi žele jesti organske proizvode.

Što se tiče sadnica, ne preporučujemo da sadite divlje sadnice ili da ih dobijate iz sjemenki u svom domu, jer takve sadnice nemaju genetski potencijal kao što bi imale sadnice kupljene u rasadnicima. Raspitajte se u svojoj okolini koji rasadnik ima ove sadnice.

Kao i kod bilo koje druge sadnice, tražite popratne papire, deklaracije, certifikate i, što je najbitnije, pregledajte kakv je kvalitet sadnice, kakvo je zdravstveno stanje, kakav je korijen i slično ili nađite nekog ko se razumije u sadni materijal.

Kad se radi o ozbiljnijem podizanju zasada, obavezno se posavjetujte s agronomima na terenu, ali i uradite pedološku analizu zemlje. To se radi u najbližoj instituciji kao što je poljoprivredni zavod ili poljoprivredni fakultet i košta 60-100 KM.

Sadnja

Što se tiče sadnje sadnica šipka, postupak je isti kao i kod sadnje voća. Sadite samo zdrave sadnice sa dobrim korijenovim sistemom koje će dati najbolje plodove i koje će investiciju učiniti isplativom.

Razmak sadnje novog nasada šipka zavisi od izgleda parcele, raspložive mehanizacije, načina uzgoja i slično. Redove razmaknite 3,5 do 4 metra, da bi mašine mogle proći i slobodno raditi potrebne operacije. Unutar reda razmak napravite jedan metar do metar ipo, jer se radi o grmovima. Potrebna količina sadnica za jedan dunum je oko 200 sadnica. Ako radite jesensku sadnju, nemojte nikako prikraćivati sadnice. Tu operaciju obavite tek u proljeće, prije kretanja vegetacije. Prikraćivanje obavite na visinu od 15 cm.

Autor: Munib PROŠIĆ, dipl. ing. agr.

Izvor: agroplaneta.info

PROČITAJTE:

SVEMOGUĆI ŠIPAK: Kad vidite šta sve liječi, odmah ćete ga nabaviti

Čaj od šipka – Da li ga ovako pripremate?

Spriječite prehladu, upalu sinusa i glavobolje pomoću šipka

Umjesto u igricama i mobitelima, mladić Jusuf Mašić uživa u uzgoju peradi

Agrosavjet
-
0
Umjesto u igricama i mobitelima, mladić Jusuf Mašić uživa u uzgoju peradi

Brojni mladi ljudi odlučili su svoju budućnost graditi van BiH jer ovdje ne vide perspektivu, ali ima i onih koji imaju nadu da život mogu nastaviti u svojoj zemlji i živjeti od svog rada. Među njima je i 17-godišnji Jusuf Mašić iz Novog Goražda (RS) koji je već odavno zasukao rukave i počeo raditi.

Vrijedni mladić živi izvan stereotipa kojima su okupirani njegovi vršnjaci. Ne zanimaju ga mobiteli, kompjuteri i video igrice, već uživa u brizi o svom malom životinjskom carstvu u kojem se potrudio da svaki član ima svoje ime.

Iako se bavi proizvodnjom gotovo svih poljoprivrednih kultura, ljubav prema životinjama i plodovi koje donose njegovi ljubimci kaže čine ga najsretnijim.

Naglašava da ljubav gaji prema svim životinjama, ali jednu vrstu ipak izdvaja i njima kaže posvećuje posebnu pažnju.

Najveća ljubav prema peradi

– Najviše volim peradi i zbog toga sam se nekako opredijelio za to. Čitam o tome i učim svakodnevno, radim i bavim se prodajom. Uzgajam sada koke i patke, imao sam i morke i guske, ali su mi prošle i ove godine psi lutalice uništili mnogo koka i drugih peradi. Prošlog ljeta sam ih imao oko 70, a sad oko 30. Razmišljam i o prepelicama i guskama jer imam jednog prijatelja koji bi te guske otkupljivao pred zimu – priča Mašić.

Dodaje da svoje životinjsko carstvo planira proširiti kada obezbijedi uslove za boravak životinja.

– Sada imam i dvije ovce do čega je došlo spletom okolnosti. Komšiji Dževadu su nedavno stradale ovce i kada ih je zahvaljujući dobrim ljudima počeo dobijati ja sam mu pomagao oko svega toga i on je rekao da će mi pokloniti jednu. Drugu sam ja kupio i sada skupljam novac da napravim malo veći stajski objekat. Prošle godine sam aplicirao za taj objekat ali nažalost nisam prošao – ističe Mašić.

Od prodate robe i ušteđevine koju je dobijao kao dječak nedavno je kupio i motor “Tomos”, kojeg je adekvatno nadogradio da s njim može razvoziti robu do svojih kupaca.

– Imam motor i prikolicu i stavim kokoške, jaja i vozim na pijacu. Tako i kada krenem u školu, u autobus stavim kornete jaja i ponesem kupcima koji su naručili. Sve što imam napravio sam isključivo od skromne zarade prodajom proizvoda i nastavit ću da se trudim i radim – poručuje vrijedni mladić.

Izvor: Fena

PROČITAJTE:

Krompir od dva kilograma: “Nije što je naš, ali je stvarno najbolji”

Od onoga što bacimo kad pojedemo kajsiju i šljivu Ivana i Marko prave zdrav proizvod

Priča koja će vas natjerati da razmislite – Nada i Milan su počeli nov život, i to u kući OD SLAME I BLATA

1...526527528...1.010Stranica 527 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia