Naslovnica Blog Stranica 489

Dva moćna rastvora sode bikarbone koji zamjenjuju pesticide

Agrosavjet
-
0
Dva moćna rastvora sode bikarbone koji zamjenjuju pesticide

Soda bikarbona poznata je kao sredstvo koje ima široku kućnu primjenu, ali se malo zna da ona u vašoj bašti čini čuda štiteći biljke od štetočina.

Jednostavan rastvor sode bikarbone, maslinovog ulja i vode učiniće da biljke na vašoj terasi ili u bašti liče na one sa slika iz kataloga o cvijeću.

Ovaj rastvor zamjenjuje pesticide, a za njega su vam potrebna samo tri sastojka.

Sastojci:

kašičica sode bikarbone  trećina šolje za čaj maslinovog ulja (150 ml) velika šolja vode (300 ml)

Priprema:

Pomješajte kašičicu sode bikarbone, trećinu šolje za čaj maslinovog ulja i jednu veliku šolju vode. Sipajte u bocu sa raspršivačem i isprskajte biljke.

Ovaj rastvor koristite jednom u tri dana.

Sačuvaćete cvijeće od štetočina i ono će postati bujnije i ljepše.

Donosimo vam još jedan rastvor, kao alternativu, ukoliko u kući nemate maslinovo ulje.

Pomješajte kašiku sode bikarbone i pola kašičice tečnog sapuna. To sve razblažite sa četiri litra vode i sipajte u bocu sa raspršivačem.

Poprskajte cvijeće po listovima da biste suzbili plijesan, gljivice i ostale parazite.

Ovaj rastvor možete koristiti i kao prevenciju od štetočina, a pomaže i u liječenju zaraženih biljaka.

Izvor: nezavisne novine

PROČITAJTE:

Soda bikarbona i šećer u borbi protiv mrava

SODA BIKARBONA pravo čudo u baštovanstvu – u stanju je da NAHRANI biljke, a ODBIJE štetočine

Soda bikarbona u bašti: Cvijeće buja, puževi bježe, zemlja se čisti

Obična mlječika – Otrovna biljka koju viđamo na svakoj livadi

Agrosavjet
-
0
Obična mlječika – Otrovna biljka koju viđamo na svakoj livadi

Obična mlječika (Euphorbia cyparissias) je višegodišnja biljka, visoka 15-50 cm, gola ili pomalo dlakava, sivozelena, sa cilindričnim puzećim korijenom.

Karakteristike

Obična ili uskolisna mlječika (Euphorbia cyparissias L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice mlječika (Euphorbiaceae). Stabljika je uspravna, gola ili tek malo dlakava, u gornjem dijelu razgranata, u donjem često crvenkasta, naraste do 60 cm visine. Korijen je cilindričan i puzajuć. Listovi su mnogobrojni i gusto spiralno smješteni uzduž stabljike, nemaju peteljku, uski su i lancetasti, malo tupi, goli, sa jednom žilom, široki 2-3 mm, dugi 1-2,5 cm.

Cvjetovi su žutozeleni, skupljeni u štitaste cvatove, sačinjeni su od 15 stapki koje se jednom ili dva puta dvostruko račvaju a nalaze se na dugim dršcima na vrhovima stabljike. Cijatij je dug 3 mm, ima dvoroge žute ili smeđe nektarije. Cvate od maja do septembra kada cvjetove posjećuju pčele sakupljajući male količine nektara i peluda. Plod je sitno istočkan tobolac koji kada dozrije katalputira okruglasto, glatko sjeme do 5 metra udaljenosti. Sjemenke su privlačne mravima zbog nastavaka ejalosoma, raznose se ih te tako pomažu razmnožavanju biljaka. Svi dijelovi biljke izlučuju otrovni mliječni sok koji u dodiru s kožom može izazvati rane i plikove.

Stanište

Rasprostranjena je na području srednje i južne Europe, u Sjevernoj Americi smatra se udomaćenom. Staništa su joj sunčana mjesta, siromašna, topla, suva ili rjeđe umjereno vlažna tla, od nizina do planinskog pojasa. Nalazimo ju na livadama, pašnjacima, oranicama, u vrtovima, na neobrađenim i šljunkovitim zemljištima, na ruderalnim mjestima, uz puteve. Jedna je od biljka hraniteljica leptira mlječikinog ljiljka (Hyles euphorbiae).

Etimologija

Latinsko ime roda Euphorbia potiče od imena grčkog liječnika Euforbija koji je bio osobni ljekar kralja Mauritanije Juba II (52. pr. Kr. – 23.). Ime vrste cyparissias znači kao čempres. Na stranim jezicima poznata je kao cypress spurge (eng.), Zypressen-Wolfsmilch (njem.), ephorbe petit-cyprès, euphorbe faux cyprès (fr.), euforbia cipressina (tal.), euforbia, euforbia ciprés, lechetrezna (špa.), cipresasti mleček, garjavi mleček (slo.), smrekasta mlečika, obična mlečika (sr.).

Upotreba

Cijela biljka je otrovna kao i sve druge mliječike, mliječni sok pri dodiru s kožom može izazvati upale s mjehurima, a dospije li u oko dolazi do jakih upala. Oralno konzumiranje uzrokuje povraćanje, jake bolove u trbuhu i proliv, u težim stanjima proširenje zjenice, pomućenje svijesti i smrt.

Izvor: plantea.com.hr

PROČITAJTE:

HOĆU-NEĆU evo koja ljekovita svojstva ima ova samonilkla biljka

CRVENA MRTVA KOPRIVA – Biljka na koju stalno nailazimo i mislimo da je korov ima brojna ljekovita svojstva za koja nismo znali

Ukrasna kopriva – Biljka koju krase listovi, a ne cvijet

Metode naklijavanja sjemena za brzo nicanje usjeva i bolji rast

Agrosavjet
-
0
Metode naklijavanja sjemena za brzo nicanje usjeva i bolji rast

Povrtarske biljke gaje se sjetvom sjemena na stalno mjesto ili u posebno uređene leje za proizvodnju rasada. Stasali rasad se kasnije presađuje na stalno mjesto.

Za sjetvu se koristi sjeme visoke genetske čistoće, klijavosti i energije klijanja. Ova svojstva garantuje samo deklarisano sjeme.

PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU

Naklijavanje sjemena se obavlja kada se želi brzo nicanje usjeva, ili ako ste zakasnili sa sjetvom. Naklijavanjem se ubrzava stasavanje za 5-10 dana što je veoma značajno u ranoj proizvodnji povrća. Sjeme celera, peršuna, mrkve i špargle nallijava se močenjem u toku 50-60 časova; sjeme paprike, paradajza i plavog patlidžana u toku 25-30 časova; sjeme krastavaca, lubenice dinje i tikve oko 10-15 časova. Sjeme salate i kupusnjača ne naklijava se jer veoma brzo niče.

POSUTPAK NAKLIJAVANJA SJEMENA

Sjeme se stavlja u vrećicu od rijetkog platna ili jute i potapa u mlaku vodu temperature 20 do 30 ºC. Potrebno je vodu mijenjati svakih 10 časova. Dugo natapanje bez mijenjanja vode može oštetiti klicu uslijed nedostatka kiseonika.

Nakon močenja sjeme se ocijedi i razastre u sloju 5-8 cm na vlažnoj upijajućoj hartiji ili gazi radi naklijavanja. Sjeme se u toku dva dana kvasi po potrebi i miješa 2-3 puta da se ne upali i da u donjem sloju ne pusti duge klice. Za mašinsku sjetvu naklijavanje se prekida kada se pojavi 3-5% sjemena sa korijenčićem. Ako se sjetva obavlja ručno može biti i do 75% naklijalih sjemenki. Naklijalo sjeme se sije u dobro pripremljeno, optimalno vlažno i toplo zemljište, što znači u optimalne uslove za dalji razvoj.

Izlaganje sjemena niskim i visokim temperaturama takođe je značajna mjera pripreme sjemena za sjetvu. Sjeme paradajza, luka, mrkve, kupusnjača i dr. povrtarskih kultura izlaže se uticaju niskih temperatura. Biljke razvijene iz sjemena izloženog niskim temperaturama pojačava otpornos prema hladnoći, brže stasavaju i daju veći prinos.

Nabubrilo ili naklijalo sjeme izlaže se temperaturi od -1 ºC do -5 ºC, odnosno temperaturi 1-3 ºC u trajnaju 15-30 dana. Mlade biljke paradajza razvijene iz ovako tretiranog sjemena izdržavaju temperaturu do – 4ºC, brže prolaze početne etape organogeneze, ranostasnije su i ostvaruju znatno veći ukupni prinos.

Osim nisikim, sjeme povrća izlaže se i visokim temperaturama. Sjeme krastavca tretirano na 60 ºC u toku dva sata ili 40 ºC u toku četiri sata povećava broj ženskih cvjetova na biljci, biljke su rodnije i ranostasnije. Povišenom temperaturom vrši se termička dezinfekcija sjemena.

Dezinfekcija sjemena je obavezna mjera pripreme. Deklarisano sjeme, posebno sjeme krupnozrnih kultura, po pravilu je dezinfikovano prije stavljanja u promet. Ukoliko to nije učinjeno sjeme je potrebno tretirati određenim sredstvima.

PROČITAJTE: Dezinfekcija luka prije sadnje ovim rastovrom – Nema bolesti, povećava se prinos!

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Zašto je važna dezinfekcija sjemena prilikom zaštite biljaka

Pripremanje i dezinfekcija zemljišta u plastenicima

Vinogradarska breskva – Stara sorta veoma otporna na bolesti

Agrosavjet
-
0
Vinogradarska breskva – Stara sorta veoma otporna na bolesti

Vinogradarska breskva – Izuzetno stara sorta breskve, koja se ne kalemi, već se proizvodi iz košturkva (sjemena).

Vinogradrska breskva je ukusna i slatka. Za razliku od kalemnjenih breskvi, ova breskva ima dost veću nutritivnu vrijednost, jer ima dosta više minerala i vitamina od kalemljene. Takođe daleko je otpornija na bolesti od kojih je najznačajnija kovrdžavost lista breskve i nije joj potrebno nikakvo prskanje pa je pogodna za organskuu proizvodnju. Otporna je na vlažna i teška zemljišta, dok alkalna treba izbjegavati. Od ove breskve može da se pravi izuzetno kvalitetan džem.

Sije se tokom čitave godine ali najbolje u jesen ili zimu u sitnom pijesku. Kada na proljeće krene da klija, isklijalu košpicu posijete na željeno mjesto. Potrebno je koštice prekriti sa 10cm pijeska. Isti način sijanja važi i za proljećnu sjetvu, samo što se pijesak mora polivati vodom. Koštice su izuzetno tvrde tako da isklijaju od 3 do 5 mjeseci. Preporučljivo je da prije sijanja koštice budu 8 dana u čaju od kamilice da što bolje omekšaju, ali to samo važi ako se sije u proljeće – piše portal Stare sorte sjemena.

PROČITAJTE:

Kako uspješno obaviti sadnju breskve iz koštice?

Kako PRAVILNO posaditi voćku iz KOŠTICE?

LOBELIJA – Cvjetići veselih boja ukrašavaće vaše balkone sve do mrazeva

Agrosavjet
-
0
LOBELIJA – Cvjetići veselih boja ukrašavaće vaše balkone sve do mrazeva

Lobelija je jedogodišnja biljna vrsta, u našim uslovima, dok u postojbini Južne Amerike ona je perena. Koristi se za ocvjetavanje žardinjera, posuda, rjeđe leja, uglavnom uvijek u kombinaciji sa drugim vrstama. 

Cvjetovi su veoma sitni, nepravilnog obilka, bijele, svijetloplave, tirkiznoplave, tamnoplave, roze i ljubičaste boje, jednobojni ili dvobojni, rjeđe nijansirani. Cvjeta od juna pa sve do mrazeva.

Najčešće se koriste sljedeće sorte:

  • polar F1 – 10 cm visine, bijele, lila i plave boje
  • blue night – zeleni listovi i plavi cvjetovi
  • kristallpalast – tamnolisna sorta, tamnoplavi cvjetovi.

Pored ovih sorti dosta se koristi i L.pendula – viseća lobelija, dužine oko 30 cm (half moon – dvobojna, plavo-bijela; sky moon – svijetloplava; blue moon – sa zelenim listovima i plavim cvjetovima).

Rasad se lobelije se sadi tokom maja i juna mjeseca. Pri sadnji na stalno mjesto zahtjeva sunčano do slabo zasjenjeno mjesto, rastresito zemljište i veoma obilno zalivanje.

Posljednjih godina, intenzivna je proizvodnja žalosne Lobelie, lobelia erinus pendula – čiji su zahtjevi isti , a izgled veoma atraktivan. Cvijet je najčešće u plavim, ružičastim, ljubičastim i bijelim tonovima, koristi se za sadnju u viseće korpe za vertikalno ozelenjavanje.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Vinka – Sadnja, njega, zalivanje, razmnožavanje

Prekrasne HORTENZIJE cvjetaju tokom cijelog ljeta sve do jeseni

Margareta – Sadnja, uzgoj, ljekovita svojstva

Vrijeme je za rasađivanje PAPRIKE – Savjeti za uspješnu sadnju na stalno mjesto

Agrosavjet
-
0
Vrijeme je za rasađivanje PAPRIKE – Savjeti za uspješnu sadnju na stalno mjesto

Sadnjom paprike iz rane proizvodnje rasada, potrebno je početi početkom maja ili u aprilu u južnijim krajevima. Iz srednje rane proizvodnje rasad stasava od 15.-20. maja, a iz kasne proizvodnje od 25.-10. juna

Prije čupanja, rasad u leji treba obilno zaliti. Time se umnogome olakšava njegovo čupanje, a veći dio žilica sačuva od oštećenja što omogućuje bolji prijem biljaka. Najbolje je odmah po čupanju obaviti sadnju rasada. Ukoliko to iz bilo kojih razloga nije moguće, potrebno je počupani rasad držati u hladnom i mračnom prostoru ili bar u hladu.

Na malim površinama sadnja se obavlja ručno, a na većim mehanozovano. Rasad se sadi ručno postavljanjem biljaka pikiranog ili nepikiranog rasada u prethodno iskopane jamiće na ravnoj površini, ili duž plitko otvorene brazde uz pomoć sadiljke.

Mehanizovana sadnja obavlja se mnogo brže, sa 6-8 puta manje radne snage, dvorednim ili četvororednim sadilicama sa ili bez mogućnosti istovremenog zalivanja.

Sadnju treba obavljati na dobro pripremljenom zemljištu. U završnoj fazi pripreme, na sedam do deset dana prije sadnje, zemljište tretirati herbicidom. Za manje proizvođače paprike umjesto herbicida redovno vršiti okopavanje. Ukoliko na odabranoj parceli ima zemljišnih štetočina (žičnjaci, sovice, rovci) u zemljište treba, neposredno prije rasađivanja, unijeti neki od odgovarajućih insekticida.

U baštenskom načinu gajenja, na malim površinama, paprika se sadi ivicom brazde za navodnjavanje natapanjam, na rastojanju 50-60 cm između redova i 20-30 cm između biljaka u redu. Meki proizvođači i dalje sade papriku u tzv. fitarije u razmaku 40 x 30 ili 30  x 30 cm. Na velikim površinama, na kojima se usjev po pravilu navodnjava vještačkom kišom, najbolji rezultati se postižu mehanizovanom sadnjom sadilicama, takođe, na rastojanju 50-60 x 20-25 cm. Za ove svrhe ne koristiti izduženi ili prerasli rasad.

Sadnju je najbolje obavljati poslije kiše po oblačnom vremenu ili pak u večernjim časovima. U slučaju da je zemljište jako suvo, dobro je zaliti ga prije sadnje i kada se ono prosuši, pristupiti sadnji. Ako se sadnja obavlja na velikim površinama pa traje više dana, po jakom, toplom i vjetrovitom vremenu, sadnju prekinuti u popodnevnim satima. 5-6 dana nakon sadnje izvršiti kontrolu prijema biljaka. Ako više od 8 do 10% biljaka nedostaje, neophodno je izvršiti popunu, podsađivanje uz obavezno zalivanje.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

SADNJA PAPRIKE na otvorenom polju – Đubrenje, zalivanje i vrijeme sadnje

Paprika u plasteniku tokom cijele godine – Savjeti za uspiješan uzgoj

Američki robot uništava 100.000 biljaka korova na sat /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Američki robot uništava 100.000 biljaka korova na sat /VIDEO/

Najnoviji robot kojeg je razvio američki start-up „Carbon Robotics“, može da uništi 100.000 biljaka korova na sat i u jednom danu da obradi šest do sedam hektara usjeva.

 

On sa brzinom od osam kilometara na sat, sa 12 kamera skenira zemlju, prepoznaje korov i laserom ga uništava, objavio je Agroklub.

U skorije vreme zainteresovani neće moći da kupe ovaj robot, jer je njegov proizvođač „Carbon Robotics“ rasprodao sve koji su bili na raspolaganju za ovu godinu.

Evropa, takođe, razvija robota koji je poput američkog, opremljen je skenerom koji razlikuje korov od useva i uništava ga laserom.

„Ovaj sistem sastoji se od lasera, koji je u osnovi proširenje onih koji se koriste u medicini. Njegov zrak usmjeren je na biljne meristeme, odnosno tkiva, dovoljno dugo da ih sprži i u kratkom vremenu uništi“, pojašnjava koordinator projekta Pablo Gonzalez de Santos.

Naglašava da se taj robot može prilagoditi za rad na bilo kojoj vrsti useva, iako će u početku biti usmjeren na šećernu repu, pšenicu i kukuruz, a plan je de se testira i na šargarepi i krompiru.

Procjenjuje se da će ovaj model robota biti dovršen do 2023. godine kada će se naći i u prodaji.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Zakopaće 2.000 pari gaća kako bi ispitali kvalitet tla?

Leteći robot za berbu voća /VIDEO/

Margareta – Sadnja, uzgoj, ljekovita svojstva

Agrosavjet
-
0
Margareta – Sadnja, uzgoj, ljekovita svojstva

Margareta (lat. Leucanthemum vulgare) je višegodišnja zeljasta biljka poznata i pod nazivom ivančica. Pripada porodici Compositae/Asteraceae (glavočike), a njena prirodna staništa su umjerena područja Azije, Europe i Sjeverne Amerike. Divlje i samonikle margarete se u nekim krajevima koriste kao lijek i začin.

Biljka tokom faze intenzivnog rasta formira vrlo bujne grmove. Visina se razlikuje od vrste do vrste, a može biti od pola metra do jednog metra. Cvjeta od septembra do aprila. Ima malene cvjetove, ne veće od 5 cm. Latice bijele boje i jezičastog oblika omeđuju žuto središte biljke, a rastu na dugoj, tankoj peteljci. Listovi su tamnozeleni i nazubljeni, a gornji rastu uz peteljku cvijeta i kraći su. Cvjetovi proizvode veliki broj sjemenki izduženog oblika.

Vrste margareta

  • Leucanthemum praecox
  • Leucanthemum ircutianum /vulgare
  • Leucanthemum leucolepis
  • Leucanthemum montanum
  • Leucanthemum liburnicum
  • Leucanthemum croaticum

Margareta je otporna i dugo vremena može izdržati u vazi pa zahvaljujući tome i ljepoti svojih cvjetova te predivnom mirisu, najčešće se poklanja za godišnjice, rođendane i ostale vesele prigode.

Sadnja margareta

Margareta se često uzgaja u vrtovima i cvjetnjacima, a može se razmnožavati sjemenom, reznicama ili dijeljenjem korijena. Sadnja sjemena obavlja se u proljeće, a dijeljenjem u jesen i u proljeće.

Preferira sunčano mjesto, ali uspijeva i u polusjeni. Sadnja margareta obavlja se u dobro dreniranim, bogatim i humusnim tlim. Biljka formira bujne grmove pa se sadnja vrši na razmaku od 50 do 80 cm. U vrtu se lijepo slaže s trajnicama žarkih boja.

Kod razmnožavanja reznicama, one se s matičnih biljaka mogu uzimati u prosincu ili siječnju. Do ukorjenjivanja se sade u supstrat i drže na temperaturi od 18 do 20°C, a nakon toga se obavlja sadnja margareta u cvjetne posude širine 12 do 14 cm, ovisno o tome koliko veliku biljku želite uzgojiti.

Uzgoj margareta

Kod uzgoja margareta reznicama, neposredno nakon ukorjenjivanja potrebno je početi redovnu prihranu tekućim đubrivom u koncentraciji 0,2 do 0,4%, a temperatura se snižava na 16 do 18°C. Nakon bočnog izrasta mladih izbojaka, oni se orezuju na 3-4 cm i primjenjuje se stimulator rasta u koncentraciji od 1,0 do 1,5%.

Uzgoj margareta za prodaju zahtijeva sljedeće mjere. Potrebno je redovno ih zalivati i vršiti tjednu prihranu tekućim gnojivom. Svakih 15 dana je potrebno provoditi preventivne mjere zaštite primjenom fungicida i insekticida. Takođe treba uklanjati ocvale cvjetove.

Uzgojni period traje oko četiri mjeseca, a tokom marta i aprila biljke se podvrgavaju sistemu „hladnog jutra“. Temperatura se od 5 sati spušta na 5°C, u 11 se podiže na 12, a u 16 sati na 16°C i tako se drži do hladnog jutra. Formiranje cvjetova se po potrebni može ubrzati dodatnim osvjetljenjem.

Nakon prve cvatnje poželjno je porezati sve cvjetove prije nego se sjeme krene rasipati. Naime, biljka stvara jako puno sjemenja i sama se uspješno razmnožava ako se to ne spriječi.

Ako želite skupiti sjeme, napravite to na vrijeme. Ono nastaje ispod žute sredine cvijeta, a kad je zrelo, duguljaste ovalne sjemenke se daju lako izdvojiti.

Bolesti i štetnici

Margareta nije podložna bolestima, ali uzgoj mogu ugroziti štetnici crne uši koje se skupljaju na cvjetnim stapkama i na naličju cvjetova.

Ljekovita svojstva

Margareta ili ivančica je antispazmodik, diuretik, dijaforetik i tonik. Ljekovita je cijela biljka, a osobito cvjetovi. Čaj od stabljike i suvih cvjetova koristi se za liječenje konjuktivitisa i za pranje ispucalih ruku. Pripravci od ove biljke mogu se koristiti kao losion za rane, modrice, čireve i neke kožne bolesti.

U prošlosti se koristila za liječenje kašlja i drugih respiratornih bolesti, a smatrala se korisnom i kod izbacivanja toksina iz organizma jer potiče znojenje i mokrenje.

Zanimljivosti

Margareta je ukrasni cvijet koji ima posebno značenje i simboliku. Označava zdravlje, optimizam i uopšteno je znak za dug život pa se često u manjim buketima daruje za rođendan ili ozdravljenje. Prepoznatljiva je po bijelim laticama s kojima smo nekad davno igrali popularnu igru „voli me – ne voli me“.

Latinsko ime roda Leucanthemum potječe od starogrčkih riječi leukos – bijeli i anthemos – cvijet. Nazivi na stranim jezicima su oxeye daisy, Wiesen-Wucherblume, margherita diploide, marguerite commune itd.

Zbog izgleda cvijeta koji podsjeća na oko, margareta se u prošlosti smatrala savršenim lijekom za bolesti očiju pa se oboljelima preporučivao čaj od ove biljke.

Iako je lišće ove biljke gorkog ukusa, u nekim dijelovima Italije ono se koristi u salatama.

Ako im uslovi odgovaraju, margarete se brzo šire pa ih u nekim dijelovima Amerike, Australije i Novog Zelanda smatraju štetnim travama jer ih je teško iskorijeniti.

Izvor: vrtlarica.hr

PROČITAJTE:

Venerina vlas ili djevojačka kosa je prirodna rijetkost

Papučica – Biljka privlačnih cvjetova i neobične ljepote

Vinka – Sadnja, njega, zalivanje, razmnožavanje

Koliko kašičica meda dnevno treba jesti za poboljšanje zdravlja?

Agrosavjet
-
0
Koliko kašičica meda dnevno treba jesti za poboljšanje zdravlja?

Med se svrstava u prirodnu, visoko vrijednu i lako probavljivu hranu.

Рrероrukа је dа ѕе mеd uzіmа uјutru nа рrаzаn žеludас uz čаšu mlаkе vоdе. Kašičicu mеdа trеbа роlаkо dа оtараtе u uѕtіmа, а nјеgоvа lјеkоvіtа ѕvојѕtvа ѕе nе gubе і аkо ѕе ѕtаvі u šolju оmіlјеnоg čаја, koji naravno ne smije biti vreo.

Орšta рrероrukа је dа ѕе kоnzumіrа dvіје dо trі kašičice mеdа dnеvnо і tо је kоlіčіnа kоја mоžе utiсаtі nа рорrаvlјаnје zdrаvlја.

Меd dјеluје kао аntіоkѕіdаnѕ, аntіuраlnо, аntіbаktеrіјѕkі і zасјеlјuјućе, а nјеgоvа рrіmјеnа је šіrоkа.

Меd ѕе ѕvrѕtаvа u рrіrоdnu, vіѕоkо vrіјеdnu і lаkо рrоbаvlјіvu hrаnu, kоја, nаkоn uzіmаnја, dіrеktnо ulаzі u krvоtоk.

Рrеmа ѕаdržајu рrоtеіnа, vіѕоkоkоtіrа mеđu рrеhrаmbеnіm рrоіzvоdіmа, јеr ѕаdržі ѕvе еѕеnсіјаlnе аmіnоkіѕеlіnе.

Іmа 37 mіnеrаlnіh mаtеrіја, vіtаmіnе В1, В2, В3, В6, В12, С, РР, А, А, К, Е, fоlnu kіѕеlіnu, оrgаnѕkе kіѕеlіnе (роѕеbnо rіbоnuklеіnѕku), аrоmаtіčnе mаtеrіје, роlеnоvа zrnа, аlkаlоіdе, kоlоіdе, bіоgеnе ѕtіmulаtоrе, bіlјnе аntіbіоtіkе, fіtоhоrmоnе і јоš mnоgо ѕuрѕtаnсі kоје trеbа tеk рrоnаćі, іzоlіrаtі і рrоučіtі.

Dvije trećine meda čine šećeri, prvenstveno glukoza i fruktoza. Njima nije potrebna probava i direktno popunjavaju rezerve šećera u jetri i mišićima.

Izvor: novizivot.net

PROČITAJTE:

MED SA CIMETOM – Mješavina koja pomaže kod mnogih problema

Želatin i med – Dobitna kombinacija za bolne zglobove

Venerina vlas ili djevojačka kosa je prirodna rijetkost

Agrosavjet
-
0
Venerina vlas ili djevojačka kosa je prirodna rijetkost

Venerina ili vilina vlas (Adiantum capillus veneris L.) ima dug, puzeći rizom, pokriven rđastomrkim ljuspama, Lisna drška je crna, sjajna, duga do 25 cm, listovi dugi 10-60 cm, dvostruko do četvorostruko perasto dijeljeni, listići svjetlozeleni, koso, klinasto objajasti.

Opšte rasprostranjenje biljke je: Atlantski dio Evrope, sredozemna oblast, Balkansko poluostrvo, Krim, Kavkaz, srednja Azija, Sjeverna Amerika, topli dio Amerike, na jug do Kolumbije. Biljka naseljava mjesta oko izvora. U Bosni i Hercegovini poznata su nalazišta u Višegradu i Šeheru.

Prilikom sakupljanja odsjeca se zeljasti dio biljke i suši u hladu. Venerina vlas sadrži gorke i taninske materije, sluz, malo eteričnog ulja.

Ljekovito dejstvo biljke nije dovoljno proučeno. Ponaša se kao slab ekspektorans, diuretik i adstringens. Prema Tucakovu (1971) predstavlja narodni lijek za liječenje organa za disanje, mokraćnih puteva i uređivanje menstruacije.

Venerina vlas je kao prirodna rijetkost u Srbiji zaštićena Zakonom (Službeni glasnik Republike Srbije broj 66/91, 83/92 i 50/93). Uspješno se razmnožava u botaničkoj bašti „Jevremovac“ u Beogradu.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

ROSOPAS ILI RUSA TRAVA – Recept za prirodni lijek protiv bradavica

Šta sve liječi vranilova trava ili divlji origano

Vidova trava – Biljka koja pomaže kod problema sa očima

1...488489490...1.010Stranica 489 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia