Kada sadimo rasad paradajza na stalno mjesto u bašti ili plasteniku, važno je pravilno pripremiti sadnu jamu – posebno ako zemljište nije đubreno u jesen. Članovi jednog kluba ljubitelja paradajza podijelili su svoja iskustva i recepte šta sve staviti u rupu kako bi se biljke što bolje razvijale i dale bogat prinos. U nastavku vam donosimo deset najpopularnijih i najefikasnijih dodataka za sadne jame.
1. Mineralna đubriva
Iskusni povrtari preporučuju upotrebu kompleksnih mineralnih đubriva prilikom sadnje paradajza, jer ona obezbjeđuju uravnotežen unos hranljivih materija važnih za zdrav rast i razvoj biljke. Posebno je značajan fosfor, koji doprinosi razvoju jakog i zdravog korijenovog sistema nakon presađivanja. Mala količina đubriva dodata direktno u sadnu jamu može biti dovoljna da biljci obezbijedi potrebne hranljive materije tokom cijele sezone.
Sedmicu dana prije sadnje preporučuje se zalivanje zemljišta rastvorom biološkog preparata za poboljšanje mikrobiološke aktivnosti u tlu, što doprinosi zdravlju korijena i otpornosti biljaka. Neposredno prije sadnje, tlo treba prorahliti kako bi se poboljšala njegova struktura i omogućilo lakše ukorjenjivanje paradajza.
2. Organska đubriva
Ljubitelji organske proizvodnje savjetuju da se sedmicu prije sadnje zemlja zalije rastvorom ptičijeg izmeta (u razmjeri 1:20), po 0,5 l po biljci. U samu rupu možete staviti i preležani (nikako svježi!) stajnjak u količini od 200 g po biljci. Stajnjak se prethodno mora izmiješati s malo zemlje kako ne bi došlo do oštećenja korijena. Umjesto stajnjaka može se koristiti i zreli kompost – u istoj količini i na isti način.
3. Ljuske jajeta
Ljuska jajeta je odličan izvor kalcijuma i štiti biljke od štetnih insekata poput grčice. Potrebno je da se dobro osuši i samelje do sitnog praha. U svaku rupu stavite oko dvije kašičice ove „brašnaste“ ljuske.
4. Kopriva
Kopriva je dostupna u proljeće, a odličan je izvor azota. U rupu možete staviti 5–6 listova svježe koprive i prekriti ih slojem zemlje. Kako se kopriva razgrađuje, obogaćuje zemljište hranljivim materijama, a rasad se iznad nje sadi kao i obično.
5. Drveni pepeo
Pepeo je bogat kalijumom i idealan je dodatak za sadnju paradajza. Dovoljna je jedna šaka po jami, a treba ga pomiješati sa zemljom. Pepeo se može kombinovati s drugim dodacima – poput stajnjaka, superfosfata, ljuski jajeta ili ljuske luka.
6. Hljeb sa kvascem
Stari, sušeni hljeb sa kvascem odličan je izvor hranljivih materija i zadržava vlagu u zemlji. U svaku jamu stavite par komadića hljeba, malo ljuske jajeta i šaku komposta ili stajnjaka. Nije ga potrebno prethodno vlažiti – navlažiće se prilikom zalivanja.
7. Ribljeg otpada
Iako neobično, ali vrlo korisno – ostaci ribe (glave, repovi, iznutrice) su bogati fosforom. Stavite malu količinu u rupu, prekrijte zemljom i zasadite rasad. Možete dodati i malo treseta, pa sve zaliti.
8. Riblje brašno
Efikasnije od ribljih ostataka, riblje brašno sadrži azot, fosfor i proteine. Za svaku jamu dovoljne su 2–3 kašike brašna, koje možete pomiješati s pepelom. Ova kombinacija hrani biljku tokom cijele sezone.
9. Koštano brašno
Pravi izvor dugotrajnog đubrenja – koštano brašno se pravi od životinjskih kostiju, rogova i kopita. Sadrži fosfor, azot, gvožđe, mangan i bakar. Po sadnoj jami dodaje se 2–3 kašike, pomiješa se sa zemljom i biljka ima osiguranu ishranu za cijelu sezonu. Često se kombinuje sa ribljim brašnom za još bolje rezultate.