Kovrdžavost lista breskve je najčešća bolest breskve i nektarine. Kad u vrijeme pupanja breskve potraje toplo i kišovito vrijeme, znakovi bolesti mogu se pojaviti na gotovo svim listovima. Regeneracija izgubljenih nakovrdžanih listova iscrpljuje biljku, negativno utiče na formiranje cvjetnih pupova i slabije je odrvenjavanje mladica pa su takva stabla podložnija zimskom smrzavanju.
Bolest se po nakovrdžanom lišću lako prepoznaje. Po završetku listanja pojedini listovi postaju nakovrdžani, mjehuravi i zadebljali, često veći od normalnih listova i lako se lome. Zavisno od sorte, nakovrdžani dijelovi lista mogu biti zelenobijele ili crvene boje. Ubrzo se nakovrdžani listovi osuše i otpadnu pa je u maju i junu moguć potpuni gubitak lišća.
Osim na lišću, moguća je, ali nešto rjeđe, pojava simptoma bolesti na mladicama i plodovima. Zaražene mladice su zadebljale i deformirane, a na plodovima se javljaju mjehurasta ispupčenja.
Uzročnik kovrdćavosti lista breskve
Uzročnik kovrdžavosti lista breskve je gljiva Taphrina deformans koja prezimljuje na kori, grančicama ili ljuskicama pupova. Zaraza breskve i nektarine uzročnikom kovrčavosti lista moguća je samo na mladom, nediferenciranom tkivu uz dovoljno kiše. Optimalna temperatura za ostvarivanje zaraze je 15,5–21°C, a za razvoj kovrdžavosti breskve oko 20°C. Prema tome, kritično razdoblje za primarnu infekciju breskve je od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, a za ostvarivanje infekcije je (uz prisustvo uzročnika bolesti) potrebna i kiša. Takođe je dobro znati da nema sekundarnog širenja bolesti u voćnjaku.