Naslovnica Blog Stranica 486

Ako u bašti želite imati lavandu osigurajte joj ove uslove

Lavanda voli alkalno tlo, pa ako je kiselo, treba mu dodati kreč. Poznato je oko trideset vrsta lavande. To je zimzeleni grm visine oko 60 centimetara i širine najmanje 120 cm.

Domovina lavande su suvi i sunčani kamenjari zapadnog Sredozemlja. To moramo imati na umu kod uzgoja, pa iako joj na kontinentu ne možemo pružiti blagodati mediteranske klime, možemo joj omogućiti osnovni uslov, a to je tlo dobre propusnosti. Zato ćemo ilovasto tlo poboljšati dodavanjem komposta i oštrog pijeska.

Lavanda voli alkalno tlo, pa ako je kiselo, treba mu dodati kreč. Poznato je oko trideset vrsta lavande. To je zimzeleni grm visine oko 60 centimetara i širine najmanje 120 cm. Iako su kultivari bijelih i ružičastih cvjetova vrlo privlačni, ljubičasti su najmirisniji. Najčešće se uzgaja ranocvjetajuća L. angustifolia (sin. L. officinalis, L. vera i L. spica) koja se odlikuje uskim sivozelenim listovima i uspravnim cvatnim štapkama koje nose purpurne ili plave cvjetove. Iz ove popularne vrste oplemenjivanjem nastali su mnogi kultivari patuljasta i polupatuljasta (25-75 cm) te visoka rasta.

Primjena

Kao pokrivač tla, za živicu i obrube, cvjetajuće gredice, prirodne vrtove te za sadnju u uzgojne posude.

Napomena

Prve godine uzgoja odrežite cvatne pupove kako biste podsaknuli formiranje snažnijeg korijenja i gustog, lijepo oblikovanog grma. Nakon cvjetanja grm se podreže za oko jednu trećinu i nastavi zalivati.

O lavandi

Lavanda je dobila ime od latinske riječi “lavare”, što znači prati, jer se dodavala kupkama, vodi za pranje lica i vodi za pranje rublja kao miris i ljekovita biljka. Njenu ljekovitost prvi spominje Hildegard od Bingena u 12. st. Prema narodnoj medicini, ljekovito je djelovanje lavande višestruko. Koristi se kao sredstvo za pranje lica i tijela (kupke, toaletne vodice), za tjeranje moljaca, za aromu te u liječenju mnogih bolesti. Lavandino ulje ima i antireumatično svojstvo koje dolazi do izražaja kod trljanja oboljelih mjesta lavandinim uljem kao i kod pripreme kupki s lavandom.

Lavandino ulje pomaže kod migrene, glavobolje. Njime namažemo mjesta na kojima osjećamo bol. Nekoliko kapi lavandina ulja možemo staviti i na kocku šećera kad smo uzbuđeni, tjeskobni, kod bolova oko srca, nesvjestice, vrtoglavice, navale krvi u glavu, kod želučanih smetnji, nadutosti, vjetrova, grčeva maternice i crijeva.

Lavanda je korisna i u tjeranju brojnih insekata. Protiv moljaca možemo se boriti s lavandom, pelinom, korom limuna ili naranče, mentom i ružmarinom. Škorpione može otjerati lavanda, a miris peperminta odbija pauke. Dovoljno je ulje peperminta razrijediti s vodom i poprskati vrata i prozore. Protiv svih nametnika možemo se boriti i biberom. Još jedna stvar koju treba znati, lavanda spada među jestivo cvijeće, a prava je poslastica sladoled od lavande!

PROČITAJTE:

Lavanda: Kako da uzgajate lavandu u saksiji

Sapun od lavande stavljati ispod jastuka: Razlog je nevjerovatan!

Recept za domaći sok od LAVANDE

Različak – Od korova do omiljenog cvijeta u vrtu

U aprilu i maju se sjeme sije na otvorenom, a kasnije se presadnice rasade na željeno mjesto u vrtu na razmak od 30 do 50 cm. Različak nije zahtjevan za uzgoj.

Različak spada u porodicu glavočika, Compositae. Divlji različak susrećemo na većini livada evropskih zemalja i Sjeverne Amerike. Nekad se smatrao korovom, a danas je, zahvaljujući svom cvijetu postao neizbježan dio cvjetnjaka.

Kultivirane vrste prepoznajemo po cvjetovima raznih boja: od ružičaste, bijele preko plave do ljubičaste. Najčešća boja je plava po kojoj je i najprepoznatljiviji.

Cbvjetaju od jula pa sve do prvih jesenskih mrazova. Promjer cvjeta je oko 5 cm, listovi su sivozeleni, duboko urezani, u obliku čipke. Razmnožava se pomoću sjemena. U aprilu i maju se sjeme sije na otvorenom, a kasnije se presadnice rasade na željeno mjesto u vrtu na razmak od 30 do 50 cm.

Odgovara mu bilo koja vrsta vrtnog tla, voli sunčan do polusunčan položaj. Traži redovno zalijevanje i prihranu. Redovno uklanjanje ocvalih cvjetova produđava cvjetanje različka. Patuljaste vrste različka sade se u kamenjaru, koje narastu do visine od 20 do 25 cm. Više sorte sade se za obrube gredica, u kombinaciji s drugim jednogodišnjim cvijećem, za vaze ili za rezano cvijeće za aranžiranje buketa i drugih cvjetnih aranžmana.

Primjena: za gredice, sadnju u posude, za rezani cvijet.
Napomena: različak cvjeta od jula do septembra, a da bi mu se produžilo razdoblje cvatnje, treba redovno uklanjati ocvale cvjetove.

Izvor: living.vecernji.hr

PROČITAJTE:

Nana je jedna od najkorisnijih biljaka koju možete imati u svojoj bašti

Tamjanika – Sadnja, zalivanje, orezivanje, razmnožavanje

Čaj i tinktura od jorgovana – Evo kako da ih koristite i napravite!

Lubenica i dinja – Koji su uslovi potrebni za uspijevanje

Lubenica i dinja su vrste sa visokim zahtjevima prema uslovima spoljne sredine. Naročito nepovoljno djeluju nedostatak svjetlosti i niske temperature koje izazivaju zastoj u rastu i razviću biljaka što se negativno odražava na prinos i kvalitet plodova.

Toplota

Lubenica i dinja imaju visoke zahtjeve za toplotom u svim fazama rasta i razvića. Sjeme počinje da niče ako je temperatura zemljišta 14-16ºC (optimalna 25-30ºC). Mlade biljke uginu na temperaturi od 1ºC. Najpovoljnija temperatura za rast i razviće kreće se u granicama 22-30ºC. Minimalna temperatura za cvjetanje je 18ºC, a optimalna od 24-26ºC.

Svjetlost

Obe vrste spadaju u grupu biljaka sa najvećim zahtjevima za svjetlosšu. Za normalan rast i razviće potrebna je temperaturna suma 2000-3000ºC u toku vegetacionog perioda. U odnosu na svjetlosne uslove, kao i prema temperaturi, lubenica i dinja su najosjetljivije u fazi formiranja i sazrijevanja plodova. Svjetlost nedovoljnog intenziteta ima za posljedicu slab razvoj, nedovoljan sadržaj šećera u plodovima, nizak prinos. Lubenica i rane sorte dinje su neutralne u odnosu na dužinu dana.

Vlažnost

Lubenica i dinja razvijaju veliku vegetativnu masu i mnogo plodova, zbog čega isparavaju značajne količine vode. Traspiracioni koeficijent im je jako visok, kod lubenice 600, a kod dinje 621. Po transpiracionom koeficijentu nadmašuju sve povrtarske kulture, čak i kupus. Najveće potrebe za zemljišnom vlagom obe vrste imaju u fazi intenzivnog rasta, kao i u fazi cvjetanja i intenzivnog rasta plodova. U nedostatku vlage u zemljištu opadaju cvjetovi i mladi plodovi. Za uspješan razvoj potrebna im je nešto niža relativna vlažnost vazduha (60-70%). To posebno važi za dinju. U vrijeme cvjetanja neophodno je da vlažnost vazduha bude nešto veća radi boljeg oprašivanja i oplodnje cvjetova.

Blagodareći dobro razvijenom korijenovom sistemu i kseromorfnoj građi lista, lubenica dobro podnosi sušu. Otpornost lubenice prema suši objašnjava se nagomilavanjem velikih količina vode u plodovima, koju stablo, u sušnom periodu, može da crpi. U periodu sazrijevanja, velike količine vode u zemljištu imaju negativan efekat na kvalitet plodova.

Zemljište

Lubenica i dinja najbolje uspijevaju na plodnom, dubokom i strukturnom zemljištu, neutralne i blago kisele reakcije pH 5. Bostan naročito dobro uspijeva na razoranim ledinama i šumskoj krčevini, zbog visokog sadržaja organske materije u zemljištu i odsustvu parazitnih mikroorganizama prouzrokovača bolesti ovih vrsta.

Đubrenje

Đubrenje organskim i mineralnim đubrivima od velikog je uticaja na prinos i kvalitet plodova lubenice i dinje. Posebno značajnu ulogu u ishrani biljaka imaju fosfor i kalijum jer podstiču razviće većeg broja ženskih cvjetova i ubrzavaju sazrijevanje i nagomilavanje šećera u plodovima.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Fuzariozno uvenuće LUBENICE – Opaka bolest posle koje se lubenica ne gaji 10 godina

Pravilno đubrenje lubenice!

Kisy: mini lubenica za mini porodice

Plamenjača krastavca – Bolest koja pravi velike probleme povrtarima

Plamenjača krastavca je gljivično oboljenje koje izaziva gljivica Pseudoperonospora cubensis. 

U našim klimatskim uslovima redovno se javlja i pričinjava ogromne štete. Usljed brzog širenja bolesti, zaraženi usjevi mogu za kratko vrijeme biti potpuno uništeni.

P. cubensis pored krastacva, često napada i dinje. Osim ovih biljnih vrsta u manjoj mjeri ugrožava lubenicu, kao i pojedine vrste bundeva.

SIMPTOMI

Sa lica lista se u početku uočavaju hlorotične pjege, koje vremenom nekrotiraju. U okviru njih sa naličja lista obrazuje se siva navlaka reproduktivnih organa parazita. Pjege se posle nekog vremena spajaju, a zaraženi dijelovi lista se suše, postaju kruti, lome se i rasapdaju.Bolest brzo zahvata cijelu lisku i list propada. Peteljke ostaju zelene, a zaraženo lišće ne opada. Jače napadnute biljke, usljed masovnog propadanja listova, bivaju u potpunosti uništene.

Plamenjača krastavca Za većinu prouzrokovača plamenjače vlažno i prohladno vrijeme je osnovni preduslov širenja bolesti, što nije slučaj sa plamenjačom krastavca. Za ostvarivanje zaraze dovoljno je da je samo 2 h relativna vlažnost 100% i temperatura 20-25 ºC.

MJERE ZAŠTITE

Stvaranje i gajenje otpornih genotipova je najpouzdanija mjera zaštite.

Hemijske mjere borbe vrlo su efikasne primjenom preparata AZBANY 250 SC.

Preparat AZBANY: Uvoznik i distributer za BiH Agrimatco doo

AZBANY 250 SC je peparat na bazi aktivne supstance azoksistrobin. To je lokalsistemični fungicid sa preventivnim djelovanjem koji se primjenjuje u velikom broju kultura u cilju suzbijanja bolesti tipa plamenjače, pepelnice, crne pjegavosti, kestenjaste pjegavosti. U svim usjevima primjenjuje se isključivo preventivno, a najkasnije po pojavi prvih simptoma.

Kod krastavaca, lubenice, dinje primjenjuje za suzbijanje plamenjače (Pseudoperonospora cubensis) u dozi 0,75 – 1,0 l/ha

Karenca za krastavac, lubenicu i dinju je 3 dana.

Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco doo.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Pet SAVJETA za bolji rast KRASTAVACA

Ovako zalivajte krastavac i očekujte dobre rezultate

Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Čaj i tinktura od jorgovana – Evo kako da ih koristite i napravite!

Početkom maja, jorgovani aktivno počinju da cvjetaju svuda, a uz pomoć njih možete se rješite mnogih bolesti.

Da biste smirili artritis, osteoartritis, bol u leđima, potrebno vam je 3 procvjetale grane bijelog jorgovana, ulijte 0,5 litara proključale vode, ostavite 3 dana u frižideru, procijedite i uzmite 1 kašiku 3 puta dnevno pola sata prije obroka 45 dana. Nakon 3 meseca pauze, ponovite proces.

Pošto je period cvjetanja jorgovana kratak, savjetuje se da ga osušite za kako biste duže mogli da ga koristite.

Bronhitis možete da liječite i tinkturom jorgovana. Napunite teglu cvijetom i ulijte votku do vrha. Držite 10 dana ja tamnom mjestu na sobnoj temperaturi, a zatim svako veče rastvorite 30 ml u šolji vrućeg čaja. Pijte rastvor u malim gutljajima 3 dana. Čuvajte čvrsto zatvoreno.

Čaj od jorgovana će vas osloboditi zubobolje. Potrebna vam je suva ili svježa grančica jorgovana sa 3-6 listova, ulijte 1 l vode, prokuvajte nekoliko minuta poklopljeno, procedite i za 5-10 minuta pa isperite usta.

Tinktura cvjetova jorgovana koristi se za reumu, taloženje soli i suve pete. Suve cvjetove sipajte u razmjeri 1:10 sa alkoholom i držite 8-10 dana u zatvorenoj posudi, zatim uzimajte 30 kapi 2-3 puta dnevno i istovremeno stavljajte obloge na upaljeno mjesto.

Na proljeće gusto napunite posudu cvjetovima jorgovana i dopunite sa 40% votkom. Ostavite na 2 nedelje na toplom mjestu. Ovu tinkuru možete da koristite za masažu zlobova ili, ukoliko ste prehlađeni, rastvorite 20-30 kapi u pola čaše vode.

U narodnoj medicini, jorgovan tinktura se koristi kada vam odzvanja u ušima, kašalj, bol u stomaku, dijareju i kao pomoć kada patite od kamena u bubregu. Uzmite 1 kašiku suvih cvjetova i prelijte šoljom kipuće vode, procedite nakon 15-20 minuta pa popijte 3-4 puta dnevno.

Bol u plućima i grlu – Pomiješajte u jednakoj mjeri suve listove jorgovana i cvjetove kantariona. Napunite dvije trećine tegle od litar i ulijte votku do kraja. Ostavite da odstoji nedjelju dana. Uzimajte 2 kašike dnevno prije obroka.

Kontraindikacije: Kada uvedete liječenje jorgovanom, morate da vodite računa jer još nije sigurno koliko oporavak traje. Poznato je, na primjer, da je tinkruta cvjetova jorgovana kontraindikovana kod amenoreje – dugog kašnjenja menstruacije kod žena. Iako se jorgovan koristi kod nekih upalnih bolesti bubrega, ne smije da se koristi kod hronične bubrežne insuficijencije.

Znajte da su cvjetovi jorgovana otrovni u velikim količinama i bolje je koristiti lišće i pupoljke.

Prije svakog korišćenja posavjetujte se sa ljekarom.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Ljekovitost JORGOVANA – Evo kako se koristi!

JORGOVAN: Biljka koja liječi mnoge bolesti

Savjeti za uzgoj tikvica

Povrtarska tikvica najviše se gaji kao proljećni usjev direktnom sjetvom sjemena. Obično se sije krajem aprila. Često se gaji i kao rani usjev preko rasada na otvorenom polju ili u zaštićenom prostoru.

Za sjetvu na otvorenom polju prvo se naprave malo uzdignute kućice ili se brazdanjem formiraju bankovi. Brazde između banka kasnije služe za navodnjavanje. Žbunaste forme siju se na rastojanju 1,2-1,5 m izmežu redova i 0,6-0,8 m između kućica u redu. Sije se 4-5 sjemenki na dubinu 3-4 cm. Za jedan hektar potrebno je 3-5 kg sjemena.

Usjev tikvica se prvi put okopava i prorjeđuje kada biljke počnu da razvijaju drugi pravi list. Ostavlja se samo po jedna, najbolje razvijena biljka u kućici. Pri okopavanju se , oko biljka, nagrne vlažna rastresita zemlja, čime se podstiče razvoj adventivnih korijenova na dijelu stabla ispod kotiledonih listova.

Međuredni prostor se obrađuje ručno ili mašinama. U toku vegetacionog perioda usjev se, prema potrebi navodnjava. U sušnom periodu potrebno je, najmanje jedno zalivanje nedjeljno. Najpogodniji način je natapanje brazdama. Prihranjivanje mineralnim đubrivima u vrijeme kada biljke počnu da cvjetaju daje odlične rezultate, naročito ako nije upotrebljeno stajsko đubrivo.

Ako nastupi dugotrajno prohladno i kišno vrijeme, kada insekti slabo posjećuju cvjetove, treba primijeniti vještačko oprašivanje trljanjem tučka prašnicima. Ova mjera je naročito korisna pri gajenju tikvica u toplim lejama i plastenicima. Time prinos može da se povećava do 25%.

PROČITAJTE: Ručno oprašivanje cvjetova tikvice!

Tikvice se mogu gajiti i kao rani usjev na polju. Za tu svrhu se proizvodi rasad u toplim lejama ili plastenicima i početkom maja presađuje na stalno mjesto u polju. Kao i za ostale vrste iz ove porodice, rasad se proizvodi u saksijama prečnika 10-12 cm. Ovi usjevi za berbu stižu 2-3 nedjelje ranije od udjeva iz direktne sjetve. Još bolji rezultati se postižu pokrivanjem rasađenog ili posijanog usjeva plastičnom folijom.

U novije vrijeme tikvice se često gaje u plastenicima. Siju se početkom marta u tople leje, rasađuju početkom aprila na stalno mjesto u plasteniku. Za berbu stiže znatno ranije nego na otvorenom polju.

Mladi plodovi tikvica beru se svakodnevno. Plodovi beogradske tikvice (koja se pored F1 hibrida opal najviše gaji) u fazi tehnološke zrelosti imaju dužinu 12-20 cm. Prerasli plodovi gube karakteristična kulinarska svojstva. Od svake biljke, ako su berbe redovne, ubere se 15-20 plodova, mada može i znatno više. Dobro odgajen usjev daje prinos 30-40 t/ha. Mladi plodovi su veoma osjetljivi na mehaničke povrede. Neophodno je pažljivo raditi pri berbi, pakovanju, transportu. Ne mogu se dugo čuvati.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Tikvice najbolje uspijevaju kada se posade u kante ili saksije – Evo kako da ih gajite na balkonu

Pepelnica tikvice: Simptomi i borba protiv ove bolesti

Magareće mlijeko i do 100 KM za litar, proda se svaka kap

Potražnja za magarećim mlijekom, iako mu je cijena visoka za prosječni standard u BiH, porasla je u periodu pandemije virusa korona, posebno zbog toga što se ovo mlijeko koristi za jačanje imuniteta te, kako se navodi, kao prirodni lijek za pluća.

Iako magareće mlijeko važi za jedno od najskupljih na svijetu te se za litru u BiH mora izdvojiti od 60 do 100 KM, jagma za njim ne jenjava.

Uzgajivači magaraca u BiH su kazali da im najveći problem predstavlja to što je cijena hrane za magarce u vrijeme pandemije skočila, ali da se trude da cijenu mlijeka ne dižu.“Nezavisne“ je rekao da je primjetno da je potražnja za magarećim mlijekom porasla tokom pandemije jer su, prema njegovim riječima, ljudi već upoznati sa blagodatima magarećeg mlijeka i njegovim učinkom na pluća.

„Naša farma se već devet godina bavi proizvodnjom magarećeg mlijeka, od samog početka smo pravno registrovani te naše mlijeko šaljemo na mikrobiološku analizu kako bi naši kupci bili zaštićeni“, kazao je Jusupović.Dodao je da je trenutno jedini način kupovine kod njih prvo rezervisanje mlijeka, jer su u nemogućnosti da odmah proizvedu tražene količine.

„Što se tiče cijene magarećeg mlijeka, već devet godina je držimo na nivou od 100 KM po litri. Smatramo da je to realna cijena koja oslikava proizvodnju pravog, čistog magarećeg mlijeka“, rekao je Jusupović.

Istakao je da je pandemija povećala sve troškove uzgoja magaraca.

„Posebno je skočila cijena hrane za magarce, ali smo htjeli ostati dosljedni prema našim kupcima i cijena je ostala ista“, naveo je Jusupović.
Kako je naglasio, problem je i pronalazak kvalitetnog sijena, koje predstavlja osnov ishrane magaraca.
„Mi kao proizvođači trošimo oko 10.000 komada bala sijena godišnje. Nažalost, jako je teško pronaći tu količinu sijena u našoj lokalnoj sredini“, kazao je Jusupović.
Dodao je da moraju paziti da je sijeno kvalitetno jer, kako kaže, žele da svojim ljubimcima, kojih ima 106 grla, daju samo najbolje.
„Drugi problem je cijena kukuruza, koja je također dostigla astronomski nivo, što nas stavlja u nezavidan položaj“, zaključio je Jusupović.
Da su građani u doba pandemije prepoznali blagodatna dejstva magarećeg mlijeka za „Nezavisne“ je potvrdio i Saša Motičić, uzgajivač magaraca iz Teslića.
Kako je istakao, sve veći broj ljudi kupuje ovo mlijeko, a cijena kod njega je 60 KM po litri.
„Cijene smo spustili koliko smo mogli jer da bi se učinak magarećeg mlijeka na zdravlje osjetio potrebno je da osoba tokom 20 dana popije makar dvije litre mlijeka“, kazao je Motičić.
Dodao je da mu se nekad jave građani koji su kupili samo pola litre mlijeka i žale se da nisu osjetili efekte.
„Pola litre mlijeka slabo može da pomogne, zbog toga smo i spustili cijenu. Nekada je ljudima čudno što je cijena tako niska pa ih ja pozovem da slobodno dođu na farmu i isprate mužu“, objasnio je Motičić.
Naveo je da on nema problem s ishranom magaraca, kojih trenutno ima 25, jer sam priprema sijeno kojim hrani magarce.
„U ishrani kombinujem kukuruz, zob, ječam… Od toga kupujem ječam i ponekad dokupim zobi, ali sve ostalo imam na svojoj farmi“, rekao je za „Nezavisne“ Motičić.

Najsličnije majčinom mlijeku

Za magareće mlijeko postoje brojna istraživanja koja su pokazala da poboljšava imunitet i otpornost na bolesti, smatraju  nutricionisti.
Ovo mlijeko se može koristiti kod bolesti disajnog sistema te se nerijetko u te svrhe i preporučuje.
Zbog visoke cijene koristi se tek povremeno, kao terapija.
Mnogi nutricionisti su saglasni da je magareće mlijeko najsličnije majčinom mlijeku po samom sastavu, ali i po stepenu probavljivosti.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Najskuplji sir od magarećeg mlijeka pravi se u Srbiji

Magareće mlijeko iz Kovilja – prirodni lijek za mnoge bolesti

Mrežasta pjegavost ječma

Mrežasta pjegavost ječma (Halminthosporium teres) je bolest koja napada najčešće ječam uzrokujući kratke uske pjege smeđe boje, što masovne zaraze dovode do brzog sušenja lista sa svim negativnim posljedicama u pogledu smanjenja prinosa i kvaliteta zrna.

Bolest je proširena u svim krajevima uzgoja ječma, a po štetnosti ne zaostaje iza H. gramineum. Vlažno i toplo vrijeme prije i za vrijeme klasanja omogućuje masovne pojave što može znatno smanjiti prinos.

Hemintosporioze žeita predstavljaju na ječmu vrlo štetnu grupu gljiva na komercijalnim, a posebno sjemnskim usjevima. Simptomi su pjegavost lista i stabljike što se odražava na smanjenje asimilacione provršine, sušenje zaraženog tkiva, pa je posljedica smanjenje prinosa i kvaliteta zrna.

Mjere zaštite su zdravo sjeme, plodored, uništenje biljnih ostataka i tretiranje usjeva u fazi kalsanja sistematičnim ili kontaktnim fungicidima.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Ječam: Vrijeme je da se zaštite usjevi

Suzbijanje korova u strnim žitima

YaraMila BLUSTAR – ĐUBRIVO NOVE GENERACIJE ZA SIGURAN PRINOS I KVALITETAN ROD

YaraMila Blustar je đubrivo pogodno za osnovno đubrenje raznih poljoprivrednih kultura kod kojih je bitan prinos ali i kvalitet roda. Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O

Blustar ima sve odlike YaraMila đubriva. To je kompleksno đubrivo sa ujednačenim frakcijama granula, izražene sipljivosti, ima brzu topivost i usvojivost od strane biljaka, higroskopnost, otpornost na grudvanje prilikom skladištenja i dr.

Zbog svog posebnog sastava ovo đubrivo je pogodno za ratarsku, voćarsku i povrtarsku proizvodnju. Može se koristiti i u proizvodnji u zaštićenom prostoru.

Blustar je đubrivo pogodno za osnovno đubrenje razbacivanjem po brazdi i za usijavanje prilikom sjetve

NORME ĐUBRENJA ZA POJEDINE KULTURE

YaraMila Blustar YaraMila Blustar je pažljivo formulisan proizvod kako po svom sastavu kada je u pitanju NPK, tako i po odnosu pojedinih formi samih hraniva. Poseban odnos nitratnog i amonijačnog azota, fosfor je u formi Yara P-Extend, dok je kalijum na sulfatnoj i na hlornoj osnovi. Biljke jako dobro reaguju na ovakvu raznolikost sastava BLUSTAR đubriva.

YaraMila Blustar1

 

Tamjanika – Sadnja, zalivanje, orezivanje, razmnožavanje

Tamjanika (Plectranthus), ili kako se često naziva Sveta Petka gaji se kao višegodišnja biljka, a češće kao jednogodišnja. Zbog cvjetova koji su raznobojni, različite teksture, i mirisa, vrlo je pogodno cvijeće za dekorisanje kako domova, tako i vrtova ili balkona.

Tamjaniku možete uzgajati pojedinačno, ili uz druge jednogodišnje cvjetnice. Pošto ima veoma jak žilni sistem, kada je sadite uz druge biljke, napravite malo veće rastojanje između njih. Tamjanika se slaže sa petunijama, muškatlama, salvijama… Tamjanika je poznata po svojim dekorativnim listovima koji su posebni i zbog toga što sadrže odredjena aromatična ulja koja tjeraju mnoge insekte, naročito moljce. Listovi su inače jajastog oblika, svijetlo zeleni i dužine od oko 6 santimetara. Vrlo su ukrasni jer imaju bijele ivice. Tamjanika daje i izbojke koji mogu da porastu i do dva metra, padaju i daju fantastičan izgled tamjaniki koja se lako kombinuje sa drugim cvjetnicama.

Cvjetanje tamjanike

Tamjanika cvjeta sporadičnim cvjetićima, najčešće u bijeloj i nijansama plave boje. Cvjetovi su smješteni u male cvasti koje su nanizane na grančice biljke. Tamjanika nije zahtjevna biljka i njeno održavanje je jednostavno.

Njega tamjanike u saksiji

Ako tamjaniku držite kao sobnu biljku, znajte da će se lako prilagoditi uslovima u vašem domu. Obezbjedite joj dosta indirektne svjetlosti, uz tek par sati direktnih sunčevih zraka dnevno. Sveta Petka će podnijeti i sjenovita mjesta, suviji vazduh, direktno sunce. Dobro je da saksija ili pozicija gdje u bašti držite tamjaniku bude u sijenci i okrenuta ka jugu. Tamjanika traži da se redovno okopava i plijevi od korova.

Zalivanje

Tamjaniku treba obilnije zalivati od proljeća do jeseni i to na oko 5 do nedjelju dana. Koristite meku vodu, a s vremena na vrijeme, orosite joj listove. Zemljište treba da uvijek bude dovoljno vlažno. Tamjanika koja se gaji kao baštenska biljka, je jednogodišnja jer je temperatura ispod deset stepeni oštećuje i uništava. Ako je gajite kao sobnu biljku, zimi se čuva u zatvorenom toplijem prostoru, i rjeđe se zaliva. Kada biljka preraste saksiju, a to je na dvije do tri godine, treba je presaditi u dobro dreniran, hranljiv supstrat.

Razmnožavanje tamjanike

Tamjanika se jednostavno razmnožava reznicama. Reznice se na proljeće uzimaju sa matične biljke, a može i tokom ljeta. Kada ih zabodete u vlažnu baštensku zemlju, brzo će se ukorijeniti – za oko dvije nedelje. Reznice treba da se drže u staklenicima, svjetlarnicima, ili nekom sličnom toplom, osunčanom mjestu. Za brže ukorijenjavanje, upotrebite stimulatore za brzo oživljavanje. Odgovarajuća temperatura koja za njegu mlade biljke poželjna je oko 20 stepeni. U martu bi trebalo da orežete izdanke na vrhu, a temperatura se može smanjiti na oko 15 stepeni. Sa ovakvim uslovima gajenja nastavite sve do početka maja. Tada se tamjanika konačno sadi u žardinjere i može se iznijeti napolje. Tamjanika će početi da lista kada temperatura napolju dostigne 20 stepeni.

Orezivanje

Tamjaniku bi trebalo usmjeravati pri njenom rastu i razvijanju jer snažno i brzo napreduje. Ako želite kompaktniju formu biljke, to možete da postignete orezivanjem bujnih izbojaka i otkidanjem rastućih vrhova.

Sadnja tamjanike

Pošto je tamjanika biljka koja ima snažan korijenov sistem, sadite njene reznice u saksije dimenzija od 12 cm. Držite mlade biljke na temperaturi od oko 15 stepeni. 

Izvor: cvecarstvo.com

PROČITAJTE:

Cinija – Najkorisnije cvijeće u bašti, zasadite ga pored povrća

Sve o prkosu i njegovom gajenju

Začinsko bilje na balkonu i u bašti, trend koji morate probati