Naslovnica Blog Stranica 475

Međuredna obrada usjeva krompira

Međuredna obrada usjeva krompira – Nakon provedene sadnje krompira, zaštite od korova i štetočina u zemljištu, uz uslov da su mašine dobro radile i da je zemljište dobre strukture i dobrih fizikalnih osobina, drugog posla izuzev zaštite protiv bolesti i štetočina do iskopavanja ne bi trebalo biti.

Međutim, takva mjesta nalazimo vrlo rijetko, posebno u društvenom sektoru proizvodnje brdsko-planinskog područja. Razlozi tome mogu biti mnogobrojni.  Opšte siromaštvo zemljišta hranivima, nepravilno đubrenje stajskim đubrivom i neodgovarajući plodored, doveli su do degradacije zemljišta. Ovakvo zemljište prilikom sadnje lako se ugazi, pa ubrzo poslije nicanja izgubi vlagu, nastanu pukotine koje dalje uvećavaju gubitak vlage.

Pročitajte: Krompirova zlatica uništava usjeve KROMPIRA – Uništite je na EKO način!

Da bi se prekunuo kapilaritet, kao neophodna se nameće mjera međuredne obrade kultivatorom. Ujedno se prekidom kapilariteta provodi razrahljivanje tla. Ako su uslovi vlažnosti bar donekle povoljni, ova se mjera provodi samo ogrtanjem.

U suvljim uslovima ogrtanje ide teško, nastaju velike štete na krompiru. Istina, na ravnim, nešto mekšim površinama i tamo gdje je sadnja izvšena na razmaku red od reda 70 cm, a krompir prilikom sadnje pliće zagrnut, može se sa uspjehom provesti kultiviranje-okopavanje kombinovanom mašinom.

Ručno okopavanje kao mjera suzbijanja korova u našim područjima još uvijek je gotovo jedini način, posebno zu individualnoj proizvodnji krompira. Ukoliko se ne izvrši tretiranje korova herbicidima proizvođači krompira moraće izvrštiti klasično okopavanje.

Pročitajte: Plamenjača krompira je najopasnija bolest ove biljke – Na vrijeme se spremite za zaštitu i sačuvajte prinos

Ogratnje krompira

Najbolji način je da se između redova prođe zaprežnim ili traktorskim kultivatorom. Unutar reda korov se mora odstraniti motikom. Na ovaj način se znatno smanji upotreba ljudskog rada. Okopavanje treba početi čim se ukažu redovi izniklog krompira. Svako zakašnjenje ima za posljedicu povećani rad, a efekti su slabi.

Ukoliko se radi o parceli zasađenoj u išpartane, a poslije zadrljane redove, te ako je ova parcela tretirana protiv korova, mjera okopavanja u ovom slučaju otpada zbog boljeg i efikasnijeg djelovanja herbicida. Na takvim površinama se jedino provodi ogrtanje.

Ogrtanje se provodi zaprežnim ili traktorskim ogrtačem, pri čemu treba paziti da je dubina ogrtanja dovoljna i da može efikasno štititi krtole od sunca. Razumljivo je da ogrtanje mora biti dobro provedeno i u zasadima koji nisu tretirani protiv korova.

Pročitajte: Pravilno uvođenje plodoreda u proizvodnju krompira – Obavezna mjera za postizanje stabilnih prinosa

Tehnika gajenja kukurza šećerca

Kukuruz šećerac se gaji slično običnom kukuruzu. Zemljište se đubri stajnjakom, 20 – 40 t/ha, u jesen, prije dubokog oranja, kada se unosi i NPK 10:20:20, 400-500 kg/ha.

Osnovno đubrivo se podešava tako da odnos hraniva bude 1:2:2 s tim što će se azot kasnije dodavati kroz prihranjivanje. Prihranjuje se 1-2 puta, sa po 150-200 kg KAN-a ili UREJE. Prvo prihranjivanje se izvodi kada biljke odrastu 10-15 cm u visinu, a drugo kada odrastu oko pola metra. Đubriva se unose u zemljište malo dalje od korijenovog vrata. Najbolje je da se rasture po cijeloj međurednoj površini i onda pomiješaju sa površinskim slojem okopavanjem ili kultiviranjem.

Sjetva se obavlja od polovine aprila do polovine jula postrno ili kao drugi usjev. Sukcesivne sjetve treba da omoguće što duži period berbe svježih klipova. Obavljaju se svakih 15 dana. Sljedeća se obavlja kada prethodni rod nikne. Za jedan ha potrebno je 12-15 kg sjemena, što zavisi od krupnoće sjemena, željene gustine, vremena sjetve i klijavosti sjemena. Apsolutna masa sjemena varira 150-230 gr. Sjeme čuva klijavost 5-6 godina. Sije se u redove, najčešće 75×25 cm ili 70×20 cm.

Pročitajte: Savjeti za uspješno gajenje pasulja u združenom usjevu sa kukuruzom

Rani hibridi se siju gušće, a kasni rjeđe. Dubina sjetve varira 4-6 cm u malim baštama i vrtovima obavezno se sije u nekoliko redova, kako bi se obezbijedila dobra oplodnja i ispoljenost klipova.

Da bi se nicanje odvijalo brzo i ujednačeno, priprema zemljišta treba da bude što bolja.

Šećerac u rijetkim usjevima bolje podnosi sušu, daje veći prinos po biljci i često bokori.

Ranije se smatralo da zaperke obavezno treba uklanjati. Međutim, ogledi su pokazali da zakidanje zaperaka ne doprinosi povećanju prinosa, niti ranijem stasavanju, niti se dobija vieći klip, pa se ova mjera više ne praktikuje.

Prije sjetve obavezna je zaštita usjeva od bolesti, štetočina i korova. Sjeme dezinfikovati nekim insektofungicidom. Istovremeno sa sjetvom u zemljište unijeti insekticid za suzbijanje žičnjaka i podgrizajućih sovica.

Za suzbijanje korova u usjevu kukurza šećerca koristi se isti herbicidi kao i kod njivskog kukuruza.

Što se berbe tiče veoma je važno da se klip ubere pravovremeno. Ne treba zakasniti ni jedan dan. Klip koji još nije stasao poznaje se po nedovljno naraslim zrnima i vodnjikavom soku u njemu. U mliječnoj zrelosti zrna najedraju i puna su mliječnog soka i šećera koji brzo, nastupanjem voštane zrelosti prelazi u skorb. Klip se mora brati u fazi mliječne zrelosti. Sadržaj šećera je najveći izjutra oko 10 sati te tada treba obaviti berbu.

Pročitajte: Na šta obratiti pažnju prilikom izbora hibrida kukuruza?

U ubranom klipu nastavlja se proces preobraćanja šećera u skorb i raj proces je utoliko brži ukoliko je temperatura viša. Zbog toga se ubrani klipovi moraju odma konzervisati ili upotrijebiti.

Dobro odgajan usjev kukuruza šećerca daje prinos 8-20 t/ha klipa ili 20-25 t/ha zelene mase za ishranu stoke.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Pustinjska ruža – Cvijet božanstvenog izgleda koji traži minimalnu njegu

Pustinjska ruža voli sunčane položaje, raste i u polusjenovitim mjestima, ali i na direktnom suncu, no kakvo održavanje pustinjska ruža treba pročitajte u nastavku

Pustinjska ruža​ (lat.adenium obesum), je autohtona biljka porijeklom iz južne Afrike, dok se u našim krajevima uzgaja kao sobna biljka, a kakvo je održavanje ove ruže?

Pustinjska ruža je zimzelena biljka koja u prirodi može narasti do 3m visine. Ima razgranate i zadebljale stabljike zbog kojih pustinjska ruža podsjeća na bonsai biljke.

Listovi su joj gusti i smješteni su na vrhovima grana, kožasti su i dugi, dok su cvjetovi pojedinačni i čini ih pet latica ružičaste boje.

Njega pustinjske ruže

Pustinjska ruža za uzgoj i održavanje traži puno svjetlosti i topline, a razmnožava se sjemenom ili reznicama. Možete je bez problema smjestiti i na punu sunčevu svjetlost, gdje će trebati vrlo malo vode čak i u najvrućim danima. Ipak je potrebno prihranjivati je jednom mjesečno. 

Pustinjsku ružu treba redovno orezivati u proljeće kako bi se kontrolisao rast biljke te održao grmolik oblik. Time se stimuliše razvoj novih izboja na kojima će rasti cvijet.

Iz porodice je zimzelenih biljaka kojoj pripada i oleander, kao i još neke ukrasne biljke. Zajedničko ovim biljkama je to što su otrovne. Tako je i ovaj cvijet opasan za održavanje jer sadrži toksične glikozide od kojih su afrička plemena nekada davno izrađivali otrovne strelice. Stoga pripazite gdje držite pustinjsku ružu ako u stanu imate dijete ili kućne ljubimce.

Proizvodnja BROJLERA

Proizvodnja brojlera je naziv za intezivni, brzi tov pilića. 

Materijal za ovu vrstu tova jesu jednodnevni pilići težih i ranostasnijih rasa i njihovi melezi prve generacije. Tov obično traje 8-10 nedjelja, za koje vrijeme pilići dostignu težinu od 1-1,5 kg, kada su zreli za klanje.

Karakteristično je da se tov brojlera od početka do kraja odvija u zatvorenom prostoru – tovilištu, pri čemu se, po pravilu, za ishranu pilića upotrebljavaju kompletne krmne smješe proizvedene u fabrikama stočne hrane. Blagodareći ovome tov brojlera je nezavisan od klimatskih uslova, godišnjeg doba i krmne baze imanja koje se bavi ovom vrstom proizvodnje, pa može da se obavlja svuda i neprekidno tokom cijele godine.

PROČITAJTE: Slobodan uzgoj koka nosilja

Pored toga, ova proizvodnja je i ekonomski vrlo opravdana, prije svega zato što se za tov koriste pilići u doba najintezivnijeg porasta, kada je iskorišćavanje hrane najpotpunije (obično 2-3 kg hrane za 1 kg prirasta). Zatim, proizvodni proces je vrlo kratak, svega desetak nedjelja, tako da se sredstva uložena za tov jedne partije pilića brzo vraćaju i koriste za dalju proizvodnju.

Relativno brzo se vraćaju i sredstva uložena u zgrade i opremu s obzirom na intezivno koršćenje kapaciteta u masovnoj i kontinuiranoj proizvodnji, sa minimalnim angažovanjem radne snage. I najzad, srazmjerno jeftino, a vrlo kvalitetno meso utovljenih pilića traži se i na domaćem tržištu i na inostranom tržištu, što omogućava povoljan i blagovremen plasman brojlera. Sve je to doprinijelo da se proizvodnja brojlera brzo razvije i da u mnogim zemljama postane ozbiljan faktor u proizvodnji mesa.

Od čega zavisi veći PRINOS MEDA

Veći ili manji prinos meda, ili dohodak od pčela najviše zavisi od vremenskih prilika i od bogatstva okoline medonosnim biljkama koje luče nektar.

Ima i drugih faktora, ali su ova dva najvažnija, dok su ostali uticaji od sporednije važnosti. Međutim, mnogi iskusni pčelari zapazili su da neka pčelinja društva i u izrazito slaboj pčelarskoj godini napune medišta novim medom, dok se kod po nekih moglo vidjeti nešto malo, a kod slabih društava nimalo novog meda, sve je bilo prazno.

Ova pojava nije rijetka i zapaža se svake godine, u svim krajevima i na svakom pčelinjaku. Zbog toga je ona za pčelarstvo od velikog značaja i zaslužuje da se temeljno ispita i potraže njeni uzroci.

Odavno se zna da veliki prinos meda mogu donijeti samo jaka pčelinja društva sa kvalitetnim maticama. Takođe je poznato i to da se sva društva na istom pčelinjaku i u istoj godini u proljeće ne razvijaju podjednakom brzinom, zbog čega i ne dostižu brojčanu snagu za iskoršćavanje glavne proljećne paše pa ne mogu spraviti ni jednake količine novog meda.

Ovo je sve tačno, ali slabost ili jačina pčelinjeg društva nisu uzroci već pojave koje dolaze kao posljedice nekog uzroka. Stoga se i postavlja pitanje šta je to što čini da se neko društvo u proljeće brže razvija i jača, a drugo sporije? Zašto prvo društvo do nastupanja glavne paše dostigne vrhunac razvoja,a drugo u tom pogledu zaostaje? Svakom iskusnom pčelaru je poznato da to uglavnom zavisi od vremenskih i pašnih uslova, kraja u kojem pčelarimo, porijekla i starosti matice, od količine hrane, kvalitetnog saća, mladih pčela i od košnice.

PROČITAJTE: Sve o bagremu i bagremovoj paši

Svi ovi faktori su važni, pa ako izostane samo jedan od njih društva neće u potpunosti iskoristiti glavnu pašu, prema tome, prinos u medu ne zavisi od godine i mjesnih prilika, već i od pčelarevog razumnog uticaja na život i rad pčela.

Pčelar koji iz lakomiselnosti ili nerazumjevanja posla ostavi preko zime pčele bez dovoljno hrane, bez kvalitetne mlade matice, mladih pčela, dobro izrađenog saća i dobre košnice, doprinosi da se pčelinja društva u proljeće ni pod najpovoljnijim vremenskim uslovima ne mogu dovoljno i na vrijeme razviti za potpuno iskorišćavanje glavne paše.

Za sve krajeve i za sve glavne paše osnovni je uslov u borbi za veći prinos razviti pčelinja društva za početak glavne paše do maksimuma. Takva društva treba na početku paše da ispunjavaju 1/3 medišnog prostora pčelama. Osim toga, u maksimalno razvijenim društvima treba održavati postojano radno raspoloženje, odnosno ne dozvoliti pčelinjim društvima da dođe do pojave prirodnog nagona za rojenjem dok ne otpočne glavna paša, a kada ona nastupi pčele će biti zauzete velikim poslom oko unošenja i prerade nektara i rijetko kada će ući u nagon rojenja. Ukoliko prčelar dozvoli da mu društva pred glavnu pašu uđu u nagon rojenja, sigurno će je izgubiti, bez obzira na njenju izdašnost i vrijeme trajanja.

Literatura: “Praktično pčelarstvo”, Autori: Vojin Todorović, dr Dušan Todorović

Balkonsko cvijeće koje voli sunce

Balkonsko cvijeće koje voli sunce – Ukoliko se vaš balkon nalazi na sunčanoj strani i nemate mnogo vremena za brigu o cvijeću, onda su ove biljke pravi izbor.

Petunije

Ove jednogodišnje biljke bi trebalo zalijevati ujutru i uveče, kada su najveće vrućine i ne bi trebalo da pokvasite listove i cvijet. U junu treba da se obrežu prvi put i poslije u avgustu, a cvjetove koji svenu treba ukloniti.

Pročitajte: Najopasnije bolesti MUŠKATLI

Verbena

Može da se pronađe u crvenoj, ružičastoj, plavoj, ljubičastoj, žutoj i bijeloj boji sa zelenim tvrđim reckastim listićima, koje mogu na dodir ruke da ostaviti lagan osjećaj peckanja. Postoji grmolika verbena i puzavica. Vebene se zalijeva dok se biljka ne primi, a poslije ne bi trebalo pretjerivati sa vodom.

Muškatle

Mnogi ih nazivaju i kraljicama balkona! Ima ih u raznim bojama, a dijele se u dvije grupe puzavice i grmolike muškatle. Ima ih u raznim bojama, a cvjetovi su jednoredni ili višeredni. Preporučljivo je da se zalijevaju ujutru, a kada počne novi rast, hranite biljku dvije nedjelje izbalansiranim tečnim gnojivom tokom proljeća, kada se formira cvijet, dodajte veću koncentraciju kalijuma za biljke.

Pčelinja vaš – Veliki neprijatelj pčela

Pčelinja vaš (Braula coeca) je mali okrugli insekt mrke boje, veličine glave čiode, koji samo spolja liči na vaš, a u stvari je jedna vrsta muve bez krila.

Vaši žive na pčelama i hrane sa mliječom, uzimajući ga direktno iz usta pčela i matica u trenutku kada ga pčele dodaju matici. Vaši se uglavnom zadržavaju između glave i grudi pčela, na mjestu gdje se nalazi duboki ubor.

Najviše ih nalazimo na matici, mada ih ponekad viđamo i na trutovima. Zašto vaši biraju baš maticu i pčele hranilice objašnjava njihov način života: one ne sišu krv kao druga gamad, već su gotovanke. Kada pčele hrane maticu, vaši dojure do njihovih usta i držeći se svojim zadnjim nogama, golicaju ih prednjim nogama sve dotle dok pčelama ne pođe mliječ iz usta, koji oni brzo i halapljivo posišu. Pošto se dobro najedu, vrate se na svoja mjesta.

Pročitajte: Rješenje za uznemirene pčele

Kada ponestane legla u košnicama, pčelinje vaši se uglavnom skupe na matici i poređaju u vidu đerdana, a kada počne prvo leglo, svaka vaš traži zaseban izvor hrane, a to su najčešće mlade pčele koje luče mliječ.

Vaši nose jaja na poklopcu punih mednih ćelija ili na dnu praznih mednih ćelija. Piljenje mladih vašiju traje 21 dan.

Pošto napadnuto pčelinje društvo troši više rezervne hrane, a i matici se umanjuje sposobnost za polijeganje jaja, neophodno je, čim se vaši primjete, preduzeti potrebne mjere za njihovo suzbijanje.

Suzbijanje

Za suzbijanje pčelinjih vaši koristio se duvanski dim, kamfor i naftalin. Osim toga, podmlađivalo se saće, uklanjali voštani poklopčići s mednog saća i održavala čistoća košnice. Ali sve ove mjere nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Bolji rezultati postignuti su upotrebom preparata fenotijazina.

Fenotijazin se upotrebljava na taj način što se na žar u dobro raspljenoj dimilici spusti zamotuljak hartije u kome se nalazi jedna kafena kašičica fenotijazina. Dimilicu odmah zatvoriti i kroz leto brzo ubaciti 14-15 mlazeva dima. Zatim prelaziti na sljedeće košnice tako da se jednim zamotuljkom fenotijazina nadimi 4-5 košnica.

Pročitajte: Čime i kada prihranjivati pčele?

Za vrijeme dimljenja leta ostaviti otvorena. Ovaj postupak ponoviti poslije 12-15 dana, pa će vaši biti potpuno uništene.

Najbolje vrijeme za upotrbu ovog sredstva je septembar ili april. Treba napomenuti da fenotijazin kod nekih pčelara može izazvati alergiju.

Literatura: “Praktično pčelarstvo”, Autori: Vojin Todorović, dr Dušan Todorović

Njega usjeva boranije

Njega usjeva boranije – Boranija je povrtaska jednogodisnja biljka. U svježem stanju i na razne načine konzervisana ona predstavlja životnu namirnicu velike hranljive vrijednosti. 

Toplota

Boranija ima velike potrebe za toplotom u svim perodima svog razvoja. Ne podnosi ni najslabije mrazeve i izmrzavaju na oko -1ºC. Pod optimalnim uslovima (20-25ºC) i nikne za 6-8 dana poslije sjetve. Biljke boranije najbolje rastu na temperaturi iznad 18 i 20ºC. Ljetnje žege s temperaturama iznad 30ºC, naročito ako su praćene suvim vazduhom djeluju vrlo štetno na biljke.

Vlaga

Boranija ima velike zahtjeve u zemljišnoj i vazdušnoj vlazi. Oskudica vlage u zemljištu i suv vazduh jako samanjuju prinose usjeva i pogoršavaju kvalitet mahuna. Prevelika vlažnost takođe je štetna, jer izaziva masovno opadanje cvjetova i druge pormećaje. Ove pojave se naročito ispoljavaju ako povećanu vlažnost prati hladno vrijeme. Navodnjavanjem se vlažnost povećava, a ako se primjeni sistem vještačke kiše onda se i vlažnost vazduha znatno mijenja.

Pročitajte: Način i vrijeme sjetve boranije

Zemljište

Gaji se na različitim zemljištima, počev od pjeskuša pa do teških smonica, ali su najpogodnija ocjedna, strukturna i plodna zemljišta sa dosta humusa, kao što su černozemi, krečni nanosi i humusne pjeskuše. Ne treba je gajiti tamo gde je pH ispod 5,5.

Njega boranije

Sastoji se u međurednoj obradi, navodnjavanju, zaštiti od bolesti i štetočina i eventualnom prihranjivanju.

Prvo kultiviranje obavlja se nekoliko dana poslije nicanja, drugo nakon dvije nedjelje, a treće početkom cvjetanja. Kultivacija i ručno okopavanje obavljaju se plitko, da se ne oštete korijeni blizu površine.

Navodnjavanje je obavezna mjera njege u našim uslovima gajenja. Boraniju treba navodnjavati vještačkom kišom. Naročito je važno da usjev ima dovoljno vlage u vrijeme cvjetanja i zametanja mahuna. Ljetni usjevi boranije ne mogu se planirati ni gajiti bez navodnjavanja. Za ove usjeve , u našoj klimi potrebna su u prosjeku 3-4 navodnjavanja sa zalivnom normom 30-40 mm vode (300-400m²).

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Pročitajte: Najbolje sorte boranije – Niske, visoke, rane, kasne, žute, zelene, šarene

Kako da napravite ulje, vodenu otopinu i kupku od bršljana

Listovi bršljana (lat. Hedera helix) učinkoviti su sastojak mnogih krema protiv celulita i za mršavljenje. Obzirom da je bršljan veoma raširen i može ga se praktički posvuda u šumi pronaći tokom cijele godine, a macerat u ulju, vodenu otopinu i kupke je izuzetno lako napraviti, donosimo recepte kako ih možete načiniti i koristiti – besplatno i bez dodanih konzervansa i aditiva.

Berba listova tokom cijele godine

Bršljan je zimzelena puzavica koja se obično penje na stabla ili uz kuće, a ponekad ih i skroz obraste. Listovi su s gornje strane obično tamnozeleni, a s donje svjetliji; kožnati su i obično tro- ili peterokraki. Beru se tokom cijele godine, a za macerat u ulju je najbolje koristiti mlade listove ubrane u maju i junu: to su listovi svjetlije boje koji rastu u podnožju biljke, a za razliku starih listova pokriveni su dlačicama. Pazite! Plod bršljana je crna boba koja zri u proljeće, a otrovna je.

Smatra se da pripravci od bršljana regenerišu potkožno tkivo, podstičući dubinsku cirkulaciju, a djelotvorni su za otapanje celulita, nakupina masnog tkiva i uklanjanje viška vode.

Od listova bršljana napravite i kombinovano koristite macerat u ulju, kupke i vodene otopine. Ako nemate vremena za šetnju šumom i berbu listova, kupite sušeni list bršljana i primjenite u receptima kao za svježe listove. Takođe, ubrane listove bršljana možete sami osušiti i koristiti tokom cijele godine. Kao i kod drugog ljekovitog bilja, vrijedi generalno pravilo da kura traje tri sedmice. Nakon kure slijedi tri sedmice pauze, pa tek tada možete ponoviti tretman. Kod nekih ljudi bršljan izaziva reakcije na koži – kontaktni dermatitis. Ukoliko ste u toj grupi, izbjegavajte ove pripravke.

Pročitajte: Listovi bršljana kao lijek

Ulje od bršljana za noćni tretman

Svježe ubrane listove bršljana prostrite međusobno raširene na prozračnom i sjenovitom mjestu neka se prosuše 24 sata. Nakon toga ih složite u teglu sa širokim grlom, i zalijte maslinovim, suncokretovim, susamovim ili nekim drugim uljem za masažu. Ulje treba prekriti listove. Generalno se preporuča da omjer mase bude 1:5. Dakle, na 10 dag bršljanovog lista dodajte 50 dag ulja.  Teglu zatvorite i ostavite stajati na tamnom mjestu tokom cijelog ljeta. Svakih nekoliko dana protresite. Nakon 3 mjeseca stajanja procijedite ulje iz staklenke i listove bršljana istisnite gazom, te prelijte u tamne bočice u kojima će ulje stajati.

Najbolje je ovo raditi jednom godišnje – tako da odmah pripremite macerata koliko vam je potrebno.

Primjena: svakoga dana prije spavanja ovim uljem masirajte 10-20 minuta dijelove tijela na kojima imate celulit.

Vodena otopina bršljana za dnevni tretman

Svježe nabrane listove bršljana prvo prosušite 24 sata (kao i za uljni macerat), odvažite 50 grama i sitno ih nasjeckajte. Stavite na dno staklene posude sa širokim grlom i zalijte litrom hladne vode. Poklopite i ostavite stajati 24 sata, pa procijedite i prelijte u staklenu bocu pa je držite u frižideru. Napravite količinu koja vam je potrebna za sedam dana, a potom napravite svježu otopinu.

Ovom vodenom otopinom ujutru, nakon tuširanja namažite površinu tijela koju tretirate. Ostavite da se nekoliko minuta upije u kožu, pa lagano osušite peškirom, najbolje papirnim. To mjesto nemojte više ispirati, nego se obucite.

Pročitajte: Šta sve čuva bršljan

Kupka sa bršljanom – regenerativni vikend ritual

Pristavite 5-litarski lonac sa vodom, pa kad voda proključa ubacite 2-3 rukohvata svježih listova bršljana (ili sušenog). Ostavite da kuva još pola sata, pa procijedite i izlijte u kadu napunjenu toplom vodom za kupanje u kojoj ste otopili 1 kg morske soli. Ležite u kadi barem pola sata, ili dok se voda ne ohladi.

Recept za ulje protiv bolova – Lavanda, kamfor i maslinovo ulje

Za otklanjanje bolova u mišićima bilo da su upaljeni nakon intenzivnog bavljenja sportom ili skijanja, ili nakon povreda, te za smanjenje reumatskih bolova učinkovito će biti maslinovo ulje u kojem su macerirani cvjetovi lavande uz dodatak kamfora. Sva tri sastojka koriste se kao dokazano učinkoviti u preparatima protiv bolova, a lako ih možete nabaviti i ovo masažno ulje napraviti sami.

Istraživanja su potvrdila da svježe ekstra djevičansko maslinovo ulje djeluje kao prirodni ibuprofen. Sadrži, naime, tvar oleocanthal koja djeluje slično ibuprofenu, pa se ekstra djevičansko maslinovo ulje sve više dodaje kremama protiv bolova kod upalnih degenerativnih bolesti kostiju i zglobova.

Lavanda (Lavandula) pomaže pri uklanjaju boli, a u aromaterapiji se koristi za smirenje, opuštanje i otklanjanje osjećaja napetosti. Eterično ulje lavande koristi se kao dodatak u sredstvima protiv reumatskih bolova i bolova u mišićima, ublažava migrenu i glavobolju ako se njime namažu sljepoočnice i vrat, čelo ili koža iza ušiju.

Kamfor (Cinnamomum camphora) je bijeličasta, kristalna tvar jakog, prodornog mirisa, dobijena od zimzelenog kamforovog drveta, koje izvorno raste u istočnoj Aziji i sjevernoj Africi. Ubrzava cirkulaciju, hladi i olakšava bol. Karakteristični je sastojak tzv. pferde balzama.

Pročitajte: Ulje od ruzmarina – Kako napraviti i koristiti?

Recept za ulje

Sastojci: 20 dag svježih cvjetova lavande (ili 10 dag suvih), 2,5 dl ekstra djevičanskog maslinovog ulja, 40 grama kristala kamfora.

Priprema:

  1. Najbolje je ovo ulje pripremati kada oberete svježe cvjetove lavande (bez obzira koje je vrste) u vlastitom vrtu. Ako je nemate, kupite sušeni cvijet lavande u biljnoj apoteci.
  2. Cvjetovima napunite staklenku sa širokim grlom, prelijte ih maslinovim uljem tako da pokrije cvjetove, prekrijte poklopcem ili tanjirićem i ostavite da stoji na ljetnom suncu 2 mjeseca.
  3. Tada ulje procijedite kroz gazu, još dobro istisnite ostatke ulje iz cvjetića i pretočite u tamne bočice koje dobro zatvorite i čuvajte na tamnom, hladnijem mjestu. Dobili ste odlično ulje za njegu kože, koje se utrlja uveče nakon tuširanja. Djelovaće i za umirenje i pomoć da lakše zaspite.
  4. Prema potrebi količinu koju ćete koristiti za masažu bolnih mjesta odvojite – na 2, 5 dl tog ulja umiješajte 40 grama kristalića kamfora. Oni se mogu nabaviti u apotekama. Kristaliće kamfora zdrobite i dobro pomiješajte u ulje da se otope, a još ih i procijedite kroz gazu koja će zadržati eventualne neotopljene komadiće kristala.

Masirajte po potrebi – nema ograničenja za upotrebu.

Pročitajte: ULJE OD KOPRIVE – Za sta se koristi i kako napraviti?