Naslovnica Blog Stranica 396

POKRETNI SVINJAC – Izum tehnologa iz Kanade mogao bi da osvoji svijet

Agrosavjet
-
0
POKRETNI SVINJAC – Izum tehnologa iz Kanade mogao bi da osvoji svijet

Pokretni svinjac jedan je u nizu inovacija koje su dostupne i koje bi trebalo da unaprede poljoprivredu. Ovaj izum mogao bi uskoro da zaživi u mnogim domaćinstvima.

Kanadski tehnolog Danijel Badiou iz kompanije „Ukkö Robotic“ dizajnirao je mobilni svinjac odnosono pokretnu kućicu koja će svinjama omogućiti da se hrane u zaštićenim uslovima. Osim toga, izum može jednako dobro poslužiti i za živinu.

Danijel je već prethodno razvio „robotsku štalu“ za smještaj i zaštitu pilića uzgojenih na pašnjacima i mislio je da bi trebalo da isto to napravi i za svinje. „Rova Barn“ je mobilna, samohodna kućica za životinje. Ona štiti životinje od spoljnih uticaja, daje im vodu i dodatnu hranu, te se postepeno kreće po polju kako bi životinje stalno imale novu travu za ispašu. Ventilacija se može kontrolisati kako bi se osiguralo da životinjama bude što udobnije u određenim vremenskim uslovima.

Pokretna štala za svinje različitih veličina

Mobilna štala dolazi u različitim veličinama. U najvećoj se može smjestiti oko 50 svinja, u zavisnosti od željene gustine stoke. Jedinicama je za rad potrebno najmanje 2,8 ha pašnjaka. U zavisnosti od veličine jedinice, svaka može držati hranu i vodu 5-7 dana.

Isporuka hrane i vode može se obaviti terenskim vozilom koje vuče malu prikolicu. Štale se mogu programirati za kretanje različitim brzinama u zavisnosti od gustine stoke, terena i stanja pašnjaka, odnosno travnate podloge na njemu. Svaki dan se jedinice obično kreću između 1,8 i 9,1 m. Kada jedinica dođe do kraja polja, onaj ko upravlja pokretnim svinjcem koristi daljinski upravljač da bi preveo jedinicu u ručni način rada i okrenuo je. Rad ove mašine je potpuno automatizovan.

Solarni pogon

Ove pokretne štale imaju solarno punjenje sa dovoljnim kapacitetom baterije da radi do 5 dana bez sunca. Jedinice su dizajnirane za rad čak i u oštrim zimskim uslovima.

Kada je u pitanju održivost, ravnomjernim premještanjem životinja po pašnjaku, sistem će smanjiti prekomjernu ispašu i prekomjerno đubrenje. To doprinosi zdravlju zemljišta i omogućava poljoprivrednicima da usvoje regenerativnu poljoprivrednu praksu sa smanjenom radnom snagom.

Takođe omogućava poljoprivrednicima da eksperimentišu sa različitim travama i pokrivaju usjeve kako bi odredili najbolju ishranu svinja. Svaka jedinica ima senzore za praćenje aktivnosti ishrane životinja i napajanja vodom.

Zašto je važno uklanjati ambroziju na parcelama?

Agrosavjet
-
0
Zašto je važno uklanjati ambroziju na parcelama?

Ambrozija je jednogodišnja invazivna korovska biljka koja je na Stari kontinent stigla iz Sjeverne Amerike i to zajedno sa sjemenom lucerke i djeteline.

Ova zeljasta vrsta iz familije Asteraceae prvi put u Srbiji je detektovana 1953. godine u Sremskim Karlovicma. Cvjeta od prve polovine jula pa sve do pojave prvih mrazeva i može da naraste na visinu od 1,5 metar.

Polen ambrozije je alergen

Ova biljka ima veoma sitan polen koji izuzetno lako nalazi put do disajnih puteva i izaziva alergije. Oko 10 posto svjetske populacije ima alergiju na polen ambrozije.

U nastavku govorimo o tome kakve štete ona izaziva u poljoprivredi.

Pročitajte: Ambrozija hara u BiH – Savjeti za uništavanje

Ambrozija na parcelama

Poznato je da ova invazivna biljka najveći problem pravi u suncokretu, šećernoj repi, soji, kukuruzu kao i u strnim žitima sa ređim sklopom. Naprosto zbog svog izuzetno snažnog i razgranatog korijena i velike vegetativne mase upija gotovo cijelu količinu hranljivih materija iz tla, neophodnih za pravilno napredovanje uzgajanih biljaka, te time ostavlja siromašno tlo.

Problem koji se javlja sa ovom biljkom je taj što ona nema naročite uslove koje zahtijeva za svoj rast, pogotovo kada je o zemljštu riječ. Ona uspjeva na rastresitim i zbijenim, pjeskovitim, šljunkovitim, na svim tipovima zemljišta.

Ova biljka ima odličnu moć reprodukcije na nesreću svih poljoprivrednih proizvođača. Jedna biljka daje od 25 do 150 000 sjemenki, a problem je što sjemena ne gube na klijavosti čak 4 decenije.

Pročitajte: Spas od ambrozije: Narodni ruski lijek koji će vam pomoći da suzbijete alergijsku reakciju

Mehanički način suzbijanja ambrozije

Pored primjene hemijskih preparata, ambrozija se može ukloniti i mehanički. To se vrši čupanjem biljke ali iz korijena. Takođe može se suzbiti i košenjem, ali samo ako se kosi na visinu ispod 5 cm jer će se ona u suprotnom regenerisati putem bočnih izdanaka. Naime, oni nastavljaju da rastu i oslobađaju polen. Takođe, preporuka je da se kosi na svake tri nedjelje.

Ehinacea – Jednostavna za uzgoj i veoma ljekovita

Agrosavjet
-
0
Ehinacea – Jednostavna za uzgoj i veoma ljekovita
Ehinacea – Postoji li u vrtu jednostavnija biljka za uzgoj od ehinaceje? Teško. Ova izgledom vrlo atraktivna biljka lako se sadi i uzgaja, nije je potrebno zalivati ni prihranjivati, rijetko ima problema sa štetočinama, a osim divnog mirisa ima i brojna ljekovita svojstva

Karakteristike ehinaceje

Ova višegodišnja biljka iz porodice Asteraceae, s razgranatim korijenovim sustavom raste od 60 do 100 cm, a svaka grana završava se lijepom cvjetnom glavicom. Listovi su ovalni, a biljku prekrivaju guste i oštre dlačice. Cvjetne glavice sadrže cvjetove tamnoljubičaste boje, ehinacea cvjeta od juna do septembra, a ova medonosna biljka ugodnog je mirisa i bogata nektarom te je pčele jako vole.

Porijeklom iz Sjeverne Amerike, ehinaceu su uzgajali još Indijanci zbog njenih ljekovitih svojstava. Primjena joj je bila doista široka, pa su je koristili za brojne bolesti i tegobe poput zubobolje, glavobolje, artritisa, reume, sepse, opeklina te protiv zmijskih ugriza i uboda insekata. U Evropu je stigla u 18. vijeku, a široko se primjenjuje u alternativnoj medicini, fitoterapiji i homeopatiji.

Pročitajte: Zlatni brk je čudesan – Lako se gaji u saksiji i ljekovit je

Sadnja ehinaceje

Biljku sadite u proljeće ili jesen, na dobro dreniranom tlu koje je potpuno ili djelimično na suncu. Ehinaceju je moguće uzgojiti i iz sjemena, ali za klijanje zahtijeva hladno, vlažno razdoblje koje se naziva uslojavanje. Sjeme gusto posijte u jesen i lagano ga pokrijte kako ga ptice ne bi pojele. Sjeme će klijati u proljeće, no valja imati na umu kako će većina biljaka cvjetati tokom druge godine.

Ehinacea najbolje uspijeva na području koje je potpuno ili djelimično obasjano suncem. Potrebno joj je najmanje četiri sata sunčeve svjetlosti dnevno. Biljka samoniklo obično raste uz rubove šume, pa će najbolje uspijevati na mjestima s jutarnjim hladom i popodnevnim suncem ili obrnuto. Ehinacea će tolerisati loše stjenovito tlo, ali neće rasti na mokrom, sluzavom tlu. U vrijeme sadnje biljke dobro je tlo malčirati kompostom.

Uzgoj ehinaceje

Ehinacea raste u nakupinama, no rast joj nije invazivan te ne morate strahovati od širenja vrtom korijenjima i rizomima. Veličina biljke zavisi od vrste te prije sadnje svako provjerite o koji se sorti radi. Ako, na primjer, sadite ehinaceu koja raste do 45 cm visine, između biljaka ostavite jednak toliki razmak. Osim toga, ehinacea ima poprilično duboko korijenje te ne voli presađivanje. Posadite je na jedno mjesto i nemojte je više premještati.

Premda poprilično visoka, ehinacea je u pravilu čvrsta biljka te ne zahtijeva potporu. Posebno, primjerci koji rastu u sjeni mogu postati visoki i meki pa je u tom slučaju dobro dati im podršku podvezujući ih kanapom uz štap ili kolac.

Ehinacea ne zahtijeva velike količine vode, no moraćete zalivati mlade biljke kako biste im pomogli uspostaviti nove korijene. To obično znači zalivanje svakog dana ili svakog drugog dana odmah nakon sadnje, a zatim se zalijeva nekoliko puta sedmično, onda jednom sedmično, pa svake druge sedmice i uz postepeno smanjenje zalivanja odraslu biljku je potrebno zaliti samo u vrijeme ekstremne suše.

Pročitajte: Kardamom – Indijski začin sa mnogim ljekovitim svojstvima

Vrijeme je za skupljanje sjemena – Kako biste na proljeće imali šta posaditi slijedite ove korake

Agrosavjet
-
0
Vrijeme je za skupljanje sjemena – Kako biste na proljeće imali šta posaditi slijedite ove korake
Vrijeme je za skupljanje sjemena – Danas ćemo vam prikazati kako da sakupite standardno sjeme, način na koji ćete ga očistiti, osušiti i spremiti do proljeća.

Iako sjemenke iz plodova i bilja možete sakupljati tokom cijele godine, jesen je ipak vrijeme dozrijevanja i ubiranja plodova. Kako biste na proljeće imali šta posaditi, vrijeme je da u svojim vrtovima sakupite sjemenke iz dozrelih plodova.

Kako da sakupite standardno sjeme, način na koji ćete ga očistiti, osušiti i spremiti do proljeća

Birajte isključivo zrele plodove, jer će u zrelim plodovima i sjeme biti zrelo.

Paradajz iz kojeg ćete uzimati sjeme, mora biti intenzivne boje (u ovom slučaju crvene), mekana.

Prepolovite nožićem paradajz, pa pažljivo u cjedilo ostružite sjemenke iz unutrašnjosti.

Nakon što ste izvadili sjemenke, operite ih nježno pod mlazom mlake vode i očistite dodatno od usplođa. To je jako važno, jer ćete na taj način očistiti sjemenke od nečistoća i smanjiti količinu vlage, koju bi stvaralo usplođe prilikom sušenja. Takođe ćete na taj način skratiti dužinu sušenja sjemena, a i smanjiti mogućnost kvarenja.

Nakon što ste sjemenke dobro isprali i očistili, rasprostrite ih po najlonu i stavite na suvo i toplo mjesto. Dobro je koristiti i tvrđi bijeli papir, kao za kopiranje, s kojega kada se osuše, nećete imati problem skinuti sjemenke, a možete i praktično olovkom napisati na njemu o kojoj vrsti sjemena se radi.

Pročitajte: Započnite sjetvu na toalet papiru – Napravite traku sjemena, nova metoda u baštovanstvu

Međutim, kada je vrijeme još toplo, bolje je koristiti tvrđi najlon jer ćete puno lakše, nakon sušenja, sastrugati sjemenke, pogotovo ako su sitnije. Važno je da češće preokrećete sjemenke, da se podjednako suše sa svih strana. Takođe, sjemenke se moraju dobro osušiti, kako se ne bi razvila plijesan pri skladištenju.

Nakon što su se dobro osušile, sastružite ih i stavite u malene papirnate vrećice ili papirnate koverte, na koje ćete napisati o kojem se sjemenu radi. Potom ih složite u drvenu ili kartonsku kutiju, koju ćete pohraniti na suvo i toplo mjesto do proljeća.

SAVJET ZA PET

Od svih povrtnica salata je izuzetno osjetljiva na gubitak dragocjenih vitamina i minerala koje počinje kontinuirano gubiti čim se ubere. Drugo povrće, poput mrkve ili paradajza, ima vitamine u puno stabilnijem obliku. Zato uvijek i stalno vodite računa o tome da je najzdravija salata ona svježe ubrana.

Pročitajte: Ovim metodama provjerite klijavost sjemena povrća

JESTE LI ZNALI?

Modernom tehnologijom, postignuta su različita sjemena:

1. STANDARDNO SJEME – uobičajeno sjeme, u radnjama ima kraticu „St“

2. HIBRIDNO SJEME – dobijeno je ukrštanjem linija sjemena, pri čemu nastaje tzv. F1 generacija. Iz takvog sjemena izrastaju biljke, koje su po svojim osobinama i kvalitetu bolje od roditeljskih biljaka. U radnjama ih možete pronaći sa kraticom „F1“

3. SJEME NA VRPCAMA – sjeme je postavljeno na vrpcu, zbog čega ga nakon klijanja ne morate rasađivati da ga prorijedite, nego odmah ima određen razmak

4. KALIBRIRANO SJEME – sjemenke su sve tačno određene veličine.

 

Crna trulež i crna pjegavost kupusa pričinjavaju velike štete – Zaštita

Agrosavjet
-
0
Crna trulež i crna pjegavost kupusa pričinjavaju velike štete – Zaštita

Crna trulež je ekonomski najznačajnija bolest kupusnjača. Važno je sprovesti preventivne mjere kontrole bolesti. Prije svih upotrebu zdravog sjemena ili zdravog rasada, plodored, gajenje otpornih sorti ili hibrida, uklanjanje korova, suzbijanje štetnih insekata.

Crna trulež prouzrokuje štete kupusu u svim fazama razvoja

Crna trulež se smatra ekonomski najznačajnijim oboljenjem biljaka iz porodice kupusnjača. Ovaj patogen može pričiniti štete kupusu u svim fazama razvoja: od rasada do formiranja glavice. Prenosi se sjemenom i zaraženim biljnim ostacima u zemljištu. Nakon ostvarenih infekcija bakterija se dalje može prenositi kišnim kapima, insektima, vetrom, preko sistema za navodnjavanje. Vremenski uslovi koji pogoduju razvoju i širenju bolesti su vlažno i toplo vrijeme, topli dani i prohladne noći.

Kod biljaka u rasadu, može doći do ispoljavanja simptoma oboljenja, čak i do propadanja biljaka, ako se razvijaju iz zaraženog sjemena. Na listovima starijih biljaka, prvi simptomi crne truleži se pojavljuju u vidu nepravilnih hlorotičnih pjega dužine 1-3 cm duž ivice listova. Pjege se šire od ivice lista duž glavnog lisnog nerva, dobijajući karakterističan oblik latiničnog slova “V”. Tkivo u okviru pjega se suši i odumire, a nervi u okviru pjega dobijaju tamno-braon do crnu boju.

Pročitajte: Njega usjeva kupusa – Prihranjivanje, okopavanje, zalivanje

Bakterija se širi sprovodnim sudovima izazivajući trulež, koja se može uočiti na uzdužnom presjeku nerava, kao i na poprečnom presjeku stabla. Usljed truleži sprovodnog tkiva, zaražene biljke zaostaju u razvoju, zakržljale su i najčešće ne formiraju glavicu, što dovodi do smanjenog prinosa.

Međutim ukoliko i dođe do formiranja glavice kupusa, može se nastaviti razvoj bolesti i tokom skladištenja. Zaražene biljke podložne su napadu sekundarnih patogena, prouzrokovača vlažne truleži (Erwinia carotovora i Pseudomonas marginalis) te dolazi do njihovog potpunog propadanja.

Zaštita

U cilju zaštite kupusa i ostalih kupusnjača od ovog oboljenja ključne su preventivne mjere kontrole koje podrazumijevaju: upotrebu zdravog sjemena za sjetvu ili zdravog rasada za sadnju, poštovanje plodoreda u trajanju od tri do pet godina, gajenje otpornih sorti ili hibrida, uklanjanje korovskih biljaka i biljnih ostataka, kao i suzbijanje štetnih insekata kao vektora ovog patogena.

Crna pjegavost (Alternaria brassicae i Alternaria brassicicola)

Pored kupusa ovi patogeni napadaju i ostale kupusnjače. Simptomi bolesti se javljaju uglavnom na donjem starijem lišću, koje se odbacuje. Zbog te činjenice se ovi patogeni ne smatraju posebno opasnim u proizvodnji kupusa. Karakteristični simptomi počinju sa sitnim žućkastim zonama koje se povećavaju u vidu koncentričnih krugova koji vremenom pokrivaju veći dio lisne površine. Simptomi se obično uočavaju na biljkama koje se razvijaju u nepovoljnim uslovima (uvratine, razor, delovi parcele koji se ne zalivaju).

Značajnije štete ovi patogeni pričinjavaju u proizvodnji rasada kupusa. Na mladim oboljelim biljkama stvaraju se sitne pjege na stablu, što prouzrokuje njihovo polijeganje. Ako se takve biljke rasade, one zaostaju u porastu i ne postižu pun prinos.

Crna pjegavost se širi konidijama putem kiše, vjetra, alatima za rad itd., dok se  micelija može prenositi i sjemenom. Tokom zime se održavaju na korovskim biljkama iz porodice kupusnjača.

Pročitajte: Rasađivanje ranog kupusa

Zaštita

U cilju zaštite od nevedenih patogena najznačajnije je sprovođenje preventivnih mjera kao što su: višegodišnji plodored, uklanjanje biljnih ostataka, korišćenje zdravog sjemena i rasada, upotreba dezinfikovanog sjemena i uništavanje korova.

U toku vegetacije u cilju zaštite od ovih patogena mogu se koristiti i hemijske mjere, primjenom fungicida kontaktnog djelovanja preventivno pred padavine. Ukoliko se uoči širenje simptoma mogu se koristiti i fungicidi sistemičnog djelovanja.

MED I BIJELI LUK – Za bolji imunitet, evo kako se pravi

Agrosavjet
-
0
MED I BIJELI LUK – Za bolji imunitet, evo kako se pravi

Veoma zdrave dvije namirnice su med i bijeli luk, a kombinacija ova dva veoma moćna sastojka čine narodni lijek koji Rusi redovno koriste.

Kako djeluje?

Na prvom mjestu bijeli luk snižava krvni pritisak, kao i nivo holesterola u krvi. Odmah iza toga ovo začinsko povrće ima antibiotsko dejstvo, pa se često koristi za suzbijanje prehlade i gripa, kao i preventiva protiv ovih bolesti. Redovnim konzumiranjem bijelog luka jača se imunitet i prozvodnja antitijela u organizmu. Štiti krvne sudove i smanjuje rizik od srčanog i krvnog udara, ističu ljekari.

Med sadrži dosta vitamina i preko 37 mineralnih materija, među kojima su kalijum, kalcijum, magnezijum, cink… Svaki med, ukoliko je prirodan i pravi, jeste ljekovit, nije bitno od koje biljke je nastao. Pomaže kod kašlja, problema sa bronhijama i respiratornim tegobama…

A evo i kako se pravi jedan od najdjelotvornijih narodnih lijekova protiv prehlade i virusa.

Pročitajte: Med i luk – Kako da se liječimo ovom čudotvornom smjesom

Sastojci:

  • 500 grama meda
  • 7 limunova
  • 7 čenova bijelog luka
  • 300 grama oraha
  • 250 grama proklijale pšenice

Pročitajte: Kako se med i orasi koriste kao lijek?

Priprema:

Proklijalu pšenicu izblendirajte, pa joj dodajte orahe, bijeli luk i cijela tri limuna sa korom. Od preostalih limunova iscijedite sok koji ćete dodati u ovu mješavinu. Zatim u sve to dodajte med i izmešajte da se svi sastojci sjedine.

Ovu mješavinu čuvajte u staklenoj tegli ili posudi, u frižideru, i konzumirajte je tek nakon što odstoji tri do četiri dana.

Kada je ovaj prirodni lijek spreman za upotrebu, uzimajte kašičicu ili dvije pola sata prije svakog obroka.

Stršljen – Trebamo li ga se zaista bojati?

Agrosavjet
-
0
Stršljen – Trebamo li ga se zaista bojati?

Mnogi se boje stršljena i uništavaju ga čim ga zapaze – ali da li je to opravdano? Je li stršljen zaista čudovište koje je zaslužilo uništenje? Stršljen pripada porodici osa i sastavna je karika biološkog lanca.

On nije čudovište nego jednostavno preživljava u biološkom lancu. U prirodi je mnogo toga istovremeno i “štetno” i “korisno” po ljudskim kriterijumima. Mnogi pauci istovremeno jednako tako ubijaju i “štetočine”, ali često ubiju i pčelu. Pa zar onda svima moramo najaviti rat i uništenje?

Stršljeni (posebno Vespa crabro) vrlo su ugroženi u Evropi. Tako su ih neke evropske države uvrstile u crvenu listu ugroženih vrsta. Stršljeni love insekte, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu, ali i na samoj paši.

Svojoj lovini iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Ali ovim lovom stršljeni ne ugrožavaju pčelinje zajednice, jer oni ulove samo onoliko koliko im je dovoljno za preživljavanje, a love i mnoštvo drugih insekata kojim hrane svoj pomladak.

Zdrava pčelinja zajednica lako se obrani od stršljena koji uleti u gnijezdo. Prava opasnost za pčelinje zajednice su ljudske prakse i nesmotreni odnos prema prirodi, prvenstveno pesticidi iz konvencionalne poljoprivrede, a ne stršljeni.

Pročitajte: UBOD STRŠLJENA – Evo šta prvo da uradite kako biste izbjegli alergijske reakcije i spasili sebi život!

Održavanje prirodne ravnoteže

Stršljeni svojim lovom raznih insekata suzbijaju i razne štetnike te su važna karika biološkog lanca, a jedna prosječna zajednica oko 300 do 400 životinja tokom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose održavanju i prirodne ravnoteže. Odrasle jedinke ne jedu insekte, nego se hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz zrelog raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi.

Opasnost od uboda stršljena

Opasnosti od ugriza stršljena su preuveličane, ubod se smatra jednakim kao i ubodom ose – pa čak i manje toksičnim, ali kako je stršljen veći i jači, osjećaj boli je veći.

Opasni su samo za alergične osobe – ali za te osobe opasne su jednako i pčele i ostale vrste osa. I stršljen vas neće napadati bez razloga, samo kada se osjeća ugroženo. Ako ga vi ne dirate, neće niti on vas. Postoji opasnost da naveče/noću ulete u kuću ako su privučeni vještačkim svjetlom, pa nije loše postaviti mreže na prozorima ako pokraj vaših prozora često lete stršljeni.

Stršljen jako voli koru vrbe Ive i jorgovana – što njihove sokove, što koru za gradnju gnijezda. Stoga da biste izbjegli nepotrebne susrete s njima, nemojte saditi ovo grmlje na mjestu gdje često prolazite.

Pročitajte: Kako prirodno ublažiti oteklinu i bol od uboda ose, pčele i stršljena

A da biste spriječili da vam na tim mjestima, ili nekim drugim pogodnim za njih počnu graditi gnijezdo – postavite lažno gnijezdo. Jednostavno oblikujte smeđu papirnatu vrećicu u okruglasti oblik gnijezda i objesite je na to mjesto. Možete iskoristiti i staro prazno gnijezdo stršljena.

Oni su teritorijalni i nikad neće graditi gnijezdo gdje već postoji jedno. S obzirom da su bitna karika u biološkom lancu i na listi ugroženih životinja, ubijanje stršljena insekticidima i raznim zamkama neopravdano je i nikako u skladu s prirodom. Ponavljamo – ako ga vi ne smetate, neće niti on vas. Zato u skladu s prirodom tražimo načine odvraćanja i suživota, a ne uništenja.

Izbjegnite greške – Ovo morate znati o uzgoju blitve

Agrosavjet
-
0
Izbjegnite greške – Ovo morate znati o uzgoju blitve

U ovom tekstu svim povrtarima predstavljamo greške koje se mogu napraviti prilikom gajenja blitve. Ako je već niste posadili vrijeme je da to učinite ako želite da imate blitvu za proljećnu potrošnju.

Blitva je zeleno povrće koje se uzgaja zbog svojih zdravih listova. U pitanju je dvogodišnja biljka koja se najčešće upotrebljava kuvana ili dinstana. U nastavku saznajte koje greške se mogu javiti prilikom njenog uzgoja.

Tablica pogrešnih i ispravnih stavki u sjetvi i gajenju blitve:

Pogrešno Ispravno
Sjetva na istom mjestu u razmaku manjem od tri godine ili nakon sljedećih kultura: cvekle, lukova ili kupusnjača Blitva se na istoj parceli gaji nakon minimum tri godine. Dobar predusjev su: šargarepa, zelena salata, boranija. Može se gajiti pored pasulja, paradajza, krastavca ali i začinskog bilja poput nane, žalfije, majčine dušice, mirođije, ukrasne biljke neven
Nedovoljna količina vode, naročito u fazi razvijanja bujne lisne rozete Iako važi pravilo da blitva dobro podnosi sušu zbog svog dubokog korijena, potrebno joj je navodnjavanje, čak tokom sušnih perioda 9 do 13 litara vode sedmično. Ako se biljkama obezbijedi dovoljna i ravnomjerna raspodjela vode listovi postaju sočniji, biljka stvara bolju otpornost
Niste okopavali blitvu Okopavanje ili međuredno kultiviranje mora biti izvršeno, naročito ako su pisutne veće količine padavina tokom ljetnjih mjeseci koje uzrokuju stvaranje pokorice. Zbog nje biljke blitve neće moći da crpe potrebne hranljive materije iz tla koje su im neophodne za pravilan rast i razvoj
Kašnjenje sa berbom Ako listovi prerastu oni postaju tvrđi i grublji, a ovo negativno utiče i na njihov ukus

Pet savjeta za njegu sobnog cvijeća tokom jeseni

Agrosavjet
-
0
Pet savjeta za njegu sobnog cvijeća tokom jeseni

Kako visoke ljetne temperature jenjavaju, a hladnije vrijeme dolazi, tako se ljubitelji cvijeća obično pitaju kako da svoje sobne biljke pripreme za novo godišnje doba. Iako su biljke najraskošnije u toku proljeća i ljeta, to ne znači da hladniji dani nisu pogodni za njegu i da će one uvenuti.

Naprotiv, sada je pravo vrijeme da dodatnom njegom sačuvate vaše biljke koje će vam sa dolaskom toplijih dana višestruko uzvratiti.

Iako pojedine sobne biljke dobro podnose prostore sa suvljim vazduhom, na većinu njih promjena godišnjeg doba veoma utiče, ali uz primjenu ovih savjeta i one će opstati i oplemenjivaće vaš životni prostor u toku jeseni i zime.

Pronađite im odgovarajuće mjesto

Kada dođu hladni dani najvažnije je da saksijsko cvijeće unesete u zatvoreni prostor. To znači da bi biljke koje su bile na terasi ili u dvorištu zimu trebalo da provedu u nešto toplijem okruženju. Ovdje naročito treba obratiti pažnju na one poput fikusa, dracene i palme.

Sobne biljke treba da budu što bliže prozoru, kako bi se polako privikavale na dane u kojima će biti sve manje svjetlosti. Istovremeno, držite ih dalje od radijatora, peći i drugih izvora toplote. Prilikom raspoređivanja povedite računa da svaka biljka ima dovoljno prostora za neometani rast.

Prije unošenja biljaka u zatvoreni prostor uklonite suvo lišće i biljku istuširajte pod laganim mlazom vode.

Cvijeće koje je i ljeto provelo u stanu ili kući obrišite vlažnom krpom i na taj način uklonite prašinu sa listova, koja smanjuje redukciju svjetlosti.

Pročitajte: Kada se cvijeće unosi u kuću – 5 pravila njege i zaštite od hladnoće

Sukulenti ne treba da provedu zimu napolju

Kada su u pitanju sukulenti, oni ne bi trebalo da prve jutarnje mrazeve dočekaju napolju. Osim u sobi, jesen i zimu mogu da provedu i u garaži, svjetlarniku ili zastakljenoj terasi, ako je temperatura niža od 8 stepeni.

Osim toga, bitno je da saksije ne budu direktno na betonu, ukoliko se radi o takvoj podlozi, već ih izdignite i i na taj način zaštitite od hladnoće.

U tom položaju neka ostanu do marta – nemojte da ih pomijerate ili zaliijevate.

Zalivanje u toku jeseni

U toku jeseni biljke ulaze u fazu mirovanja, proces fotosinteze je manje intenzivan i samim tim im je potrebna i manja količina vode.

Zalivanje biljaka zavisi od vrsta, ali postoje određena pravila kojih bi se trebalo da se pridržavate o bilo kom cvijeću da je riječ.

Zalivanje bi trebalo obavljati ujutru, a poslije pola sata prosuti višak vode koji se nakupio u tacni saksije. U protivnom, postoji mogućnost da korijen istruli.

Za zalivanje se može koristiti biljni čaj i voda u kojoj su kuvana jaja, jer će biljkama na taj način dati potrebne minerale.

Zanimljivo je da srebrnu paprat možete zalivati čak i pivom.

Orošavanje biljaka se vrši odstajalom vodom u toku prijepodnevnih časova. Vodu koja je odstajala nekoliko dana prespite u bočicu sa raspršivačem i time poprskajte biljke.

Ako cvjetovi određenih biljaka počnu da venu, biljku zalijte blago zašećerenom vodom. Ovakva mješavina idealna je i za rezano cvjeće i ono u vazi kako bi se produžila svježina i rok trajanja.

Pročitajte: KAKO PREPOZNATI BOLESNO CVIJEĆE – Otkrijte prave uzroke bolesti i vaše cvijeće će vam biti zahvalno

Kako prehranjivati biljke u toku jeseni

Važna stavka je u pripremi biljaka za jesen odnosi se i na prehranjivanje. Ono se isključivo vrši početkom jeseni, kako bi se biljka fiziološki pripremila za zimu.

Prilikom kupovine, vodite računa da koncentracija azota bude manja, a fosfora i kalijuma veća. Najbolje je upotrebiti organske preparate sa ekstraktom algi i aminokiselina.

Presađivanje se ne preporučuje u jesenjim danima

Presađivanje biljaka u toku jeseni i zime nije preporučljivo, jer u tom period one miruju.

Ukoliko baš morate da presadite biljku, obavezno koristite potpuno novu zemlju i veću saksiju od one u kojoj se do tada biljka nalazila.

TRI NAJPOPULARNIJA RECEPTA ZA ZIMNICU: Ove salate morate da probate! (VIDEO)

Agrosavjet
-
0
TRI NAJPOPULARNIJA RECEPTA ZA ZIMNICU: Ove salate morate da probate! (VIDEO)

Ukusi su čisto savršenstvo.

1. Peckana paprika

Sastojci:

5 kg paprike 2 litre vode 400 ml sirćeta 4 ravnih supenih kašika soli 1 glavica bijelog luka Peršun po ukusu malo bibera u zrnu

Priprema: Papriku oprati i očistiti od sjemenki i peteljki. Poređati u pleh i peći u rerni zagrijanoj na 200 stepeni. Kad ubacite papriku pojačajte na 250 stepeni. Ukupno se peče 5-10 minuta. Ostaviti da se ohlade i omekšaju, a za to vrijeme napraviti tečnost za prelivanje.

Dvije litre vode pomješati sa 400 ml sirćeta (ako volite kiselije, stavite više). Dodajte 4 ravne kašike soli. Sve izmješati da se so rastvori. Beli luk isjeckati, kao i peršun.

U čistu teglu ređati papriku, pa luk, pa malo sjekcanog peršuna i tako u krug dok ne napunite teglu. Ako volite ljuto, dodajte malo bibera u zrnu na pola ređanja. Dobro zaglavite papriku da ne bi isplivala, ili stavite pritiskač na vrh, pa nalijte tečnost. Sačekajte da se lijepo rasporedi, ako treba dodajte još, tako da bude do vrha, a paprika potpuno pokrivena.

Pasterizovati papriku – staviti je u rernu koju treba uključiti na 100 stepeni. Neka stoji oko pola sata, a zatim isključite rernu i ostavite da se salata potpuno ohladi, pa je odložite u špajz sa ostalom zimnicom.

2. Pečena paprika sa bijelim lukom i šargarepom

Sastojci:

5 kg paprike 2 kg šargarepe 1-3 glavice bijelog luka 3 vezice peršuna 1 čaša sirćeta Pola litre ulja soli po ukusu 1 kašika šećera pasterizovati ili dodati 1 konzervans.

Priprema: Ispeći papriku u rerni na 200 sepeni. Okrećite je s vremena na vrijeme da se svuda jednako ispeče. Pečenu papriku staviti u cjediljku i poklopiti da se ocjedi I popari, kako bi se kasnije lakše ljuštila.

Za to vrijeme skuvati očišćenu šargarepu. Ohlađenu papriku oljuštiti I izbaciti semenke I peteljke. Isjeckati papriku na trakice, a šargarepu na tanke kolutiće. U sjecku usitniti bijeli luk I peršun. U velikoj činiji izmješati sve povrće – papriku, šargarepu, bijeli luk i peršun. Sve lepo izmešati pa dodati sirće i ulje. Zatim dodati šećer i so po ukusu. Dodajte konzervans ako ne želite da pasterizujete salatu. Napunite tegle salatom.

3. Pečena paprika sa bijelim lukom

Sastojci:

3 kg paprike 1 glavica bijelog luka, pola vezice peršuna 2 supene kašike soli 200 ml sirćeta 80 ml ulja

Priprema: Oprati i obrisati papriku, pa je ispeći lijepo sa svih strana. Pečenu papriku stavite u kesu ili šerpu, pa poklopite. Oljuštite je i odstranite drške i sejmenke. Isjecite papriku na kockice ili trake. Isjeckajte bijeli luk pa dodajte u papriku, pa dodajte isjeckan peršun. Posolite, pa nalijte sirće i ulje.

Dobro promešati pa puniti tegle. U šerpu stavite čistu krpu, pa poređajte tegle u nju tako da se ne dodiruju. Nalijte toplu vodu ali ne do vrha tegli. Stavite na tihu vatru 30-45 minuta, da voda struji, nikako da ključa. Ostavite da se ohlade u toj vodi, pa izvadite i odložite sa ostalom zimnicom.

1...395396397...1.010Stranica 396 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia